Gospodarsko-socijalni program HDZ BiH
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA
BOSNE I HERCEGOVINE
GOSPODARSKO-SOCIJALNI PROGRAM
Mostar,srpnja 2006.god.
UVODNO IZLAGANJE
HDZBIH uvjerljivo je vodeća stranka hrvatskog naroda, te sukladno izbornim rezultatima vodeća parlamentarna stranka na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini, prepoznaje ovo vrijeme i kao vrijeme izuzetne odgovornosti – krajnji trenutak u kojem se mora učiniti sve kako bi se zaustavili i ublažili negativni gospodarski i socijalni trendovi. Svjesna svoje odgovornosti, ponajprije u hrvatskom narodu, želi ovim projektom na osmišljen sustavan način osvijetliti put u budućnost narodima Bosne i Hercegovine.
Uvjereni smo, da ovaj i ovakav pristup izradi temelja gospodarsko-socijalnog programa HDZBIH, može poslužiti kao stabilna odrednica za izradu operacionih planova kojima se mora postići kvalitetan pomak u smjeru stabilnosti gospodarskog ozračja u Bosni i Hercegovini.
Da bismo za budućnost osigurali onakav gospodarski sustav kakav želimo za sve građane Bosne i Hercegovine, gospodarski razvitak mora ići usporedno i istodobno s razvitkom svih onih aspekata koji ćine jednu stabilnu i prosperitetnu državu.
Stoga temeljni makroekonomski ciljevi za Bosnu i Hercegovinu koje smatramo da ih moramo i možemo postići u narednim godina, jesu:
samodrživi ekonomski razvitak ;pripadnost EU integracijama; smanjenje neuposlenosti ; i porast standarda pučanstva ,
a društvo u kojem želimo živjeti je : poduzetničko društvo;društvo znanja i inventivnosti; i društvo socijalne odgovornosti, u kojem vlada pravednost i zakon ;politička stabilnost i u kojem je osiguran povratak prognanih i raseljenih
brojnim čimbenicima koji predstavljaju značajke njezina trenutnog i političkog, socijalnog i pravnog stanja, kao i politika u njezinu vanjskom okruženju.
Kako se gospodarski razvitak temelji na samoodrživosti, konkurentnosti, fleksibilnosti i ekološki održivom gospodarskom sustavu Bosne i Hercegovine,
prvo nekoliko naznaka o dosadašnjim ekonomskim aktivnostima ,makroekonomskoj i fiskalnoj poziciji u zemlji:
Ekonomske aktivnosti su u tijeku posljednjih nekoliko godina ostale stabilne i snažne iako je usporena implementacija strukturnih reformi. U 2005.godini došlo je do umjerenog smanjenja realne stope rasta BDP-a na 5,3 % sa 6,2 posto u 2004.god.
Stopa inflacije se umjereno povećala tijekom 2005.godine ,a vjerojatno će porasti na 5% ili više u 2006.god.,nakon uvođenja PDV-a početkom 2006.god. sa jedinstvenom stopom od 17% ,i odražavajući više cijene uvoza energenata .
Procjenjuje se da je (BDP) u 2005.dostigao 14.455 miliona KM, što po glavi iznosi 3.761 KM ili 2.351 USD . U odnosu na ostvareni (BDP) 1990.godini procjenjeno ostvarenje BDP u 2005.godini iznosi 85%. Da bi se dostigla predratna razina ostvarivanja bruto domaćeg proizvoda uz prosječnu stopu rasta od preko 4% treba najmanje 4 godine.
Visoki deficit tekućeg računa platne bilance i dalje predstavlja ključni makreoekonomski izazov. Imajući u vidu da je konsolidirana bilanca vlada na svim razinama gotovo uravnotežena ,ugrubo gledano,deficit odražava nedostatak štednje među kompanijama i u novijem razdoblju i među pućanstvom. .
Bruto domaći proizvod u 2005.godini na razini BiH se ostvaruje u iznosu od 84% u odnosu na ostvarenje u 1990.godini, a ostvarenje fizičkog obima industrijske prozvodnje iznosi svega 55%. Za Bosnu i Hercegovinu se može reći da ne proizvodi, što nadomještava velikim uvozom. U 2005.godini ostvaren je trgovinski deficit u iznosu od 7.395,2 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega 33,8%.
Zbog nestabilne političke i ekonomske situacije nisu se stvorili uvjeti za veći priliv stranog kapitala posebno direktnih stranih investcija. Zbog velikih gubitaka koji ostvaruju subjekti, u gospodarskim i društvenim djelatnostima za FBiH, odnosno BiH može se reči da nema akumulacije, a što je sve popraćeno velikom zaduženošću i nelikvidnošću. Kada se govori o zaduženosti više se misli na unutarnji dug gdje značajno mjesto zauzima rješavanje stare devizne štednje prema građanima. Posebno zabrinjava da je veći dio pučanstva na granici socijalne potrebe.
Privatni sektor generiše tek oko polovice BDP-a ,što je znatno manji udio nego u većini drugih zemalja u širem regionu .Privatizacija je prilično uznapredovala među manjim poduzećima ,ali znatan dio većih ili većina zaduženih kompanija i dalje je u državnom vlasništvu .
Iako je u BiH ostvaren značajan ekonomski rast u posljednih deset godina
( realna stopa rasta u posljednji pet godina je viša od 5% ),ali je nedovoljna jer je još uvijek prisutan visok stupanj siromaštva i neuposlenosti ,zbog čega BiH još uvijek ostaje jedna od najsiromašnijih zemalja Europe .
Petina pučanstva nema posao , a sličan postotak pučanstva je siromašan ,a još jedna trećina živi tek iznad granice siromaštva .
Za posljednje tri godine uposlenost u neformalnom sektoru je povećana sa 37 na 42 % ukupne uposlenosti .
Napredak strukturnih reformi je bio neujednačen .Reforme financijskog sektora,trgovinskih politika i reforme u javnom financiranju napredovale su odlučno .Za razliku od toga,napredak privatizacije i restruktiranja poduzeća ,unapređenje poslovnog okruženja i reforme tržišta rada bio je spor .Generalno ,implementacija strukturnih reformi je u znatnoj mjeri zaostala u tempu u odnosu na dešavanja u drugim zemljama u tranziciji.
Privatizacija banaka i druge reforme financijskog sektora su dobro napredovale .Samo 6 od 33 banke ,koje predstavljaju oko 10% kapitala bankarskog sektora ,još uvijek je u državnom vlasništvu.Supervizija banaka je I dalje povjerena dvjema agencijama za superviziju banaka I trenutačno se ulažu napori na spajanju agencija za superviziju banaka pod okriljem centralne banke.
Privatizacija poduzeća je spora . Primjera radi za sedam godina (1999-2005) privatizovano je svega 39,67% državnog kapitala.
Učešće javne potrošnje u BDP je veoma visoko, a u programu smo konstatirali da je veoma nizak fiskalni kapacitet sa stanovišta oporezivanja, kamatne stope su i dalje visoke sa stanovišta gospodarskog razvoja, a nestimulativne za veću gotovinsku štednju pučanstva. I dalje je prisutna usitnjenost banaka što govori njihov broj na razini Bosne i Hercegovine( ukupno 33 banke , od čega u Federaciji 24 ).
Ukupno poslovno okruženje se ne smatra povoljnim za investitore ,bez obzira na novija unapređenja u oblastima registarcije poslovanja ,stečaja i inspekcija .Veliki broj kompanija i dalje smatra da su dobijanje dozvola ,surađivanje sa vladom ,neizvjesnost ekonomskih politika i korupcija najviše opterećujuća ograničenja za razvoj i poslovanje .
Visoka stopa nezaposlenosti ,visoke I stalno rastuće plaće u formalnom sektoru I sve veći udio neformalne ekonomije predstavljaju ključne izazove sa kojima se BH suočava na tržištu rada .
Stopa neuposlenosti u BiH je najveća u regionu (45%), a posebno zabrinjava činjenica da su uzroci sadašnje neuposlenosti većim dijelom strukturne prirode. Tržište je malo i neorganizirano. Prosječne plaće premda nisu velike svi pokazatelji govore da nisu rezultat produktivnosti rada. Veoma brine niska gospodarska aktivnost.
Nefleksibilnost I nepokrivene oblasti u regulatornom okviru doprinose stalnom prisustvu viška uposlenika ,što je kombinovano sa neusklađenom strukturom znanja I vještina ,ali I opet ,sa velikodušnim povećanjima plaća.
Broj neuposlenih osoba na kraju 2005. godine (489.809) od čega u FBiH 347.478. Sada je već očigledno da će završetak privatizacije vlasništva donijeti nove neuposlene, odnosno nove socijalne probleme i sve veće opće siromaštvo.
Osim enormno velikog broja neuposlenih, tržište radne snage u Bosni i Hercegovini pokazuje i druge brojne anomalije od kojih ću spomenuti neke :neaktivnost istitucija na tržištu rada i njihova neprilagodba suvremenim konceptima reguliranja odnosa između vlada, poslodavaca i neuposlenih,nedostatak stručnog kadra za upravljanje ljudskim resursima na tržištu radne snage;veliki broj nelegalno uposlenih djelatnika bez ikakvih prava i zaštite;veliki broj radnih angažmana u studenskim servisima na temelju ugovora o djelu, autorskih ugovora i sl.;visoka starosna dob uposlenog ali i neuposlenog dijela pučanstva;veliki broj visokoobrazovanih mladih neuposlenih ljudi;evidentna nejednakost spolova pri upošljavanju; mala fleksibilnost uposlenih i neuposlenih djelatnika u smislu prelaska na drugo radno mjesto, lokaciju ili sklonosti prekvalifikacijama i dodatnom obrazovanju;određeni broj registiranih na zavodima za upošljavanje nisu stvarno neuposlene osobe;bitno drugčija struktura potražnje za radom od one koja se nudi na tržištu;visoka fiskalna opterećenja na djelatnike;previsoka cijena rada poslodavaca; preniska cijena rada za uposlene; te mala opća stopa proizvodnosti rada;
Uzrok visoke neuposlenosti svakako treba tražiti i u neučinkovitoj gospodarskoj strukturi. Još prije rata u Bosni i Hercegovini se postavljalo pitanje opravdanosti rada i potreba restruktuiranja nekih velikih industrijskih sustava, poput željezare, ugljenokopa, kemijskih kombinata i drugih koji su u bivšoj Jugoslaviji izgrađeni kao sirovinska osnova za razvoj drugih republika. Stoga je izvjesno da mnogi od njih nemaju šansu za razvoj, te da će prestati sa radom zbog neispativosti ulaganja u njihovu revitalizaciju u poslijeratnoj obnovi i zbog potrebe preusmjeravanja gospodarske strukture u druge proizvodnje, koji imaju mogućnost tržišne valorazacije.
Sve ovo predstavlja temelj za žurno I neophodno naspredovanje reformi na tržištu rada.
Fiskalna pozicija BiH je znatno poboljšana u posljednjih pet godina :
Konsolidirani deficit vlada na svim razinama na bazi preuzetih obveza smanjen je sa 6,3 % BDP-a prilagođenog za veličinu neformalne ekonomije iz 1999.god. skoro na nulu tijekom posljednjih nekoliko godina ,dok je konsolidirana javna potrošnja na svim razinama smanjena na 40,5% prilagođenog GDP-a
( uključujući neformalnu ekonomiju ).
U sustavu oporezivanja i javnog financiranja učinjen je značajan napredak u pravcu uspostavljanja jedinstvenog ekonomskog prostora ,ali ostaje još dosta da se uradi .Osnovni uspjesi postignuti su do danas uključujući uspješnu harmonozaciju neizravnog oporezivanja ,koja je okončana uspostavom jedinstvenog sustava neizravog oporezivanja na razini BiH u 2004.god.i na taj način eliminirano do tada dvostruko oporezivanje između entiteta , uspostavljena Uprava za neizravno oporezivanje na razini BiH ,povećana efikasnost naplate prihoda ,uspostavljen jedinstveni račun Uprave na koji se prikupljaju i sa kojeg se raspodjeljuju prihodi od neizravnih poreza za financiranje državnih institucija, vanjski dug ,za financiranje entiteta i Distrikta Brčko ,odnosno dalje raspodjela prihoda koji pripadaju Fedearciji raspoređuju se između Federacije , kantona ,općina i Direkcije za ceste ,sukladno Zakonu o pripadnosti prihoda .
Nadalje, uspješno je uveden široko obuhvatan PDV sa jedinstvenom stopom od 17% ,što za rezultat između ostalog ima i smanjenje evazije poreza.Nastavljeno je sa harmoniziranjem izravnih poreza između entiteta ( poreza na dohodak i poreza na dobit ) ,a federalni zakoni su u proceduri .
Visok nivo potrošnje vlade i dalje se podržava poreznim opterećenjem koje je veće od optimalnog ,što prije svega odražava opterećujuće doprinose za socijalno osiguranje .Pošto se naplaćuje na malu osnovicu ,zbog sve prisutnih poreznih izuzetaka i visokog stupnja izbjegavanja poreskih obveza ,visoke stope doprinosa za socijalno osiguranje predstavljaju ključan uzrok visokog i rastućeg stupnja prelaska ekonomskih aktivnosti u neformalni sektor. Zato bi trebalo smanjiti stope doprinosa za socijalno osiguranje ,uz istodobno proširenje osnovice za obračun doprinosa i harmonizirati stope doprinosa između entiteta, te povećati efikasnost naplate i transparentnosti u sustavu.
U 2005.god. potrošnja ,izražena kao postotak BDP-a opet se povećala i vjerojatno je da će se i dalje povećavati tijekom 2006.god. ,tijekom perioda do parlamentarnih izbora u listopadu ove godine .
Na sadašnjoj razini ,javna potrošnja je za cijelih 5% GDP-a viša nego u zemljama sa sličnom razinom dohotka po glavi stanovnika i za 4% viša od prosjeka za zemlje Jugoistočne Europe,a isto tako značajno veća nego u bogatijim zemljama sa bržim rastom , uključujući Irsku, Južnu Koreju i Baltičke zemlje..
U isto vrijeme ,ishodi javne potrošnje imaju tendenciju da budu znatno lošiji .
Važan prioritet u budućnosti mora biti smanjenje opterećenja koje vlada predstavlja za gospodarstvo kao i unapređenje pružanja javnih usluga .
Napori na unapređenju upravljanja javnom potrošnjom još uvijek su u tijeku ,uz povećanje stupnja preuzimanja procesa od strane lokalnih učesnika posebice što se tiče pripreme srednjoročnog okvira rashoda i snaženje aranžmana koordinacije ,uključujući I uspostavljanje Fiskalnog vijeća sredinom prošle godine.
Uvođenje revizije javnog sektora dovelo je do povećanja stupnja transparentnosti i preuzimanju odgovornosti pri potrošnji u javnom sektoru .
Jedno od najvažnijih zajedničkih obilježja entitetskih fiskalnih sustava, odnosno fiskalnog sustava Bosne i Hercegovine u cjelini, jeste prevelika javna potrošnja.
U skladu sa Srednjoročnom razvojnom strategijom BiH, ključni cilj fiskalne reforme u FBiH je smanjenje javne potrošnje na održive razine, obzirom na razine vanjske donatorske podrške opada. Srednjoročni okvir rashoda i Dokument okvirnog proračuna smatraju se ključnim instrumentima u realizaciji ovih mjera.
U proteklom periodu postignut je značajan napredak i bitni kvalitativni pomaci u upravljanju javnim financijama. Poboljšan je način pripreme federalnog proračuna, informacije o javnim financijama su iz godine u godinu detaljnije i dostupnije javnosti, a uvedeno je i riznično poslovanje u federalnom i županijskim proračunima .
Međutim, struktura javne potrošnje odražava znatan stupanj poduplavanja funkcija na svim razinama vlasti i neefikasnosti koje su i dalje prisutne ,deset godina nakon rata , a kvalitet i efekti napora vlada su niži od onih koji bi se mogli pretpostavljati na istoj razini ukupne potrošnje u pojedinačnim kategorijama potrošnje.
Temeljne pretpostavke samoodrživog ekonomskog razvitka u BiH bi bile:
gospodarski sustav temeljen na resursima i komparativnim prednostima,okončanje privatizacije poslovnog i bankarskog sektora,organizacijski, programski, tehnološki, upravljački i funkcionalno restrukturirani poslovni sektor,adekvatno vrednovanje tehnološkog razvoja,povećanje izvoza i smanjenje uvoza roba, poticajno okruženje poduzetništva ,tržišna konkurentnost
Rast gospodarske razmjene s inozemstvom potrebno osigurati u duhu partnerskih odnosa i kroz veću nazočnost bosanskohercegovačkoga gospodarstva na tržištu EZ, zemljama Jugoistočne Europe i susjednim zemljama, izvozno orijentiran gospodarsko – proizvodni sustav,snažniju gospodarsku i promotivnu ulogu veleposlanstava, Vijeća ministara i Gospodarskih asocijacija ,smanjenje administrativnih prepreka i veći poticaj za izravna inozemna ulaganja,zaštititu nacionalnih interesa od dugoročno nepovoljnih inozemnih ulaganja,kvalitetne odnose i suradnju sa susjednim zemljama, posebice Republikom Hrvatskom te Srbijom i Crnom Gorom,zadovoljavanje uvjeta i normi europskih integracija i uključivanje u euroatlantske integracije i organizacije (WTO, CEFTA, EFTA, SECI, CEI).
Iako se generalno može reći da pojedini pokazatelji ukazuju na postojanje makroekonomskih preduvjeta za unapređenje poslovnog okruženja u BiH u pravcu razvijanja adekvatnog pravnog ,poslovnog ,socijalnog ,sigurnosnog ,dakle opće društveno ekonomskog ambijenta za realiziranje poslovnoh aktivnosti. u BiH, još uvijek se ne može reći da u BiH postoji povoljna poslovna klima .
Povoljna poslovna klima za rast gospodarskog sektora u BiH uvjetima ,prije svega podrazumijeva jedinstveni ekonomski prostor BiH i uspostavljanje gospodarskog i pravnog sustava usuglašenog sa EU zakonodavstvom u kojem će se omogućiti nesmetan i slobodan protok kapitala,roba ,usluga i osoba.
Sa aspekta stvaranja uvjeta za uređeno tržište,slobodna konkurencija i zaštita potrošaća čine posebno bitan segment poslovnog okruženja .Jedinstven sustav priznavanja proizvoda i standardi usuglašeni sa standardima EU ujednačeni za cijelu BiH ,također su pretpostavka uređenog poslovnog i ekonomskog prostora.
Povoljna poslovna klima sa stanovišta stranih investitora pored unutarnje stabilnosti i uređenosti poslovnog i pravnog sustava podrazumijeva i očuvanje makroekonomske stabilnosti po svim parametrima (razina BDP-a , stopa ekonomskog rasta ,trgovinska i platna bilanca, razina investicija ,te regionalna uvezanost ekonomskog suatava BiH.)
Poboljšanje poslovnog okruženja moguće je kroz razvijanje i jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora, razvijanje tržišne infrastrukture,reguliranje zaštite potrošača,stabilne cijene i slobodno formiranje cijena .
Fiskalna politika u narednom razdoblju mora svojim mehanizmima potpomoći ubrzani razvitak gospodarskog sustava Bosne i Hercegovine i to ponajprije smanjivanjem fiskalnog opterećenja njegovih vitalnih čimbenika razvoja – gospodarske proizvodnje i poduzetničkih subjekata.
Stoga ciljevi fiskalne politike jesu:
Jednakost stopa poreza i doprinosa na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine,porezni sustav usklađen s poreznim sustavom Europske zajednice,transparentan i učinkovit rad poreznih organa i službi,manja javna potrošnja na svim razinama ,jednostavna, racionalna i učinkovita administrativna uprava,vojni potencijali uravnoteženi s proračunskim mogućnostima,veći fiskalni prostor djelovanja na županijskim razinama u smislu postizanja potpune fiskalne decentralizacije,razvijen i učinkovit sustav riznice na svim razinama,te razvijanje I jačanje unutranje kontrole I unutarnje revizije transparentna, ekonomična i pravedna struktura raspodjele proračunskih sredstava,veća proračunska usmjeravanja u obrazovanje, znanost i kulturu,veća proračunska usmjeravanja u socijalno najugroženije strukture,minimalno fiskalno opterećenje industrijskih i poljoprivrednih proizvodnih sustava,minimalno fiskalno opterećenje novoutemeljenih poduzetničkih tvrtki,minimalno fiskalno opterećenje novoutemeljenih tvrtki s inozemnim ulaganjima,porez na privatnu svojinu,te veća stopa poreza na visokotarifne robe.
Nadalje potrebito je osnažiti koordinaciju fiskalne politike na razini BiH i postići:fiskalnu stabilnost,racionalnu i pravednu javnu potrošnju,smanjenje javne potrošnje na svim razinama,jednostavnu, racionalnu i učinkovitu administrativnu uprava,potpunu fiskalnu decentralizaciju ,veća proračunska usmjeravanja u socijalno najugroženije strukture,porezni sustav usklađen s poreznim sustavom Europske zajednice,jednakost stopa poreza i doprinosa na cijelom teritoriju BiH,smanjenje poreza i proširenje poreske osnovice (povećanja sveobuhvata oporezivanja)i veće stimulacije za domaću gospodarsku proizvodnju.
Nastaviti sa fiskalnom konsolidacijom u zemlji ,jer izazovi za smanjenje javne potrošnje ,izražene kao postotak BDP-a biti će viši ,zbog istobnog rješavanja nadolazećih novih fiskalnih pritisaka ( jačanje državnih institucija ,izmirenje unutarnjih potraživanja : po osnovu stare devize štednje , po osnovu ratnih tražbina i po osnovu restitucije, a s druge strane nastojanaja za snažnijim ulaganjem u javnu infrastrukturu )
Rješavanje fiskalnih pritisaka će zahtjevati pažljivo prihvatanje kompromisa između međusobno konkurentnih prioriteta ,uz ograničavanja nove potrošnje i uz istodobno kontroliranje i smanjenje postojeće potrošnje.
Jačanje institucija Bosne i Hercegovine i konsolidacija ključnih funkcija koje su do sad bile fragmentirane na različitim razinama vlasti u BiH unaprijediti će kapacitete BH da se djelotvorno angažira sa Europskom Komisijom i drugim partnerima
Kao nadgradnja na novija dešavanja i dokument o partnerstvu sa EK , daljnje aktivnosti na izgradnji države trebaju biti kontrolirale sa pozicije ne povećavanja ukupne javne potrošnje ,odnosno povećanje troškova na državnoj razini trebalo bi pratiti ostvarenje ušteda na nižim razinama vlasti ,a odluke o prenosu nadležnosti sa nižih razina vlasti bi trebalo da odražavaju neutralan utjecaj na troškove ,ako želimo zadržati teško stečenu fiskalnu i finacijsku stabilnost u zemlji.
Razvitak financijskog sustava pretpostavlja ,uz stabilnu domaću valutu: pouzdan financijski sustav,norme poslovanja bankarskog sektora usklađene s bankarskim normama EZ,stimulirane i kreditirane izvozne djelatnosti,kapitalno snažnu izvoznu banku, kapitalno snažnu agrobanku, razvijene stambene štedionice,slobodno formiranje kamatnih stopa,veću štednju pučanstva,te pozitivno riješeno pitanje stare devizne štednje.
Mjere i aktivnosti u bankarskom sektoru bi bile:olakšati uvjete dobivanja i otplaćivanja kredita;sniženje kamatnih stopa i njihovog približavanja tranzicijskim i europskim normama;poticati veću štednju pučanstva,pozitivno rješiti staru deviznu štednju;pružati veće mogućnosti leasinga;razvijati i unapređivati sustav osigurane štednje;razvijati sustav katičarskog poslovanja ,te omogućiti razvoj elektronskog poslovanja .
Mjere i aktivnosti čija provedba je odgovornost državnih organa, a mogu utjecati na ukupnu kvalitetu, funkcionalnost i učinkovitost djelovanja bankarskog sustava bile bi sljedeće:vlasnički transformirati preostali dio bankarskog sustava;dovršiti konsolidaciju bankarskog sustava;poticati okrupnjavanju banaka;pojačati nadzor i kontrolu radi transparentnog i učinkovitog funkcioniranja bankarskog sustava;dograditi i unaprijediti zakonski okvir propisima koji precizno reguliraju i štite vlasnička i vjerovnička prava u bankarskom sustavu;usklađivati uvjete i propise rada bankarskog sustava s propisima i praksom Europske zajednice;modernizirati sustav vođenja zemljišnih i posjedovnih knjiga radi jednostavnijeg i bržeg dobivanja dokaza o vlasništvu , konačnog i za pučanstvo zadovaljajućeg rješavanja problema stare devizne štednje; utemeljiti i razvijati specijalizirane bankarske i nebankarske institucije: agrobanku, izvoznu banku, stambene štedionice, mirovinska, investicijska, osiguravajuća društva i slično;kreirati i usvojiti jasne propise koji če spriječavati pranje novca u Bosni i Hercegvini.
Reforme u sektorskim politikama podrazumijevaju : stvaranje novih tržišnih proizvodnih programa i proizvoda i moderne tehnologije,osiguranje obrazovanih , obučenih, inventivnih i kreativnih ljudskih resursa,osuvremenjivanje poljoprivrednih kapaciteta,razvoj biotehnologij,usklađenost normi kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s normama EZ,vlasničku transformaciju i restrukturiranje energetskih sustava, jedinstven i komercijalni prometni sustav u funkciji otvorenog tržišta, rast udjela turističkih djelatnosti irast udjela trgovine u ukupnom gospodarskom rastu, dugoročne zaštite prirodnih resursa,očuvanje prirodnog okruženja, te razvijenje svijesti svih građana o oskudnosti resursa i potrebi očuvanja okruženja
Stupanj razvijenosti socijalnog sustava države izravno je uvjetovan razinom njezina gospodarskog razvitka.
Teška socijalna slika Bosne i Hercegovine odraz je gospodarske krize, ratnih događanja i bolnog ali nužnog prelaska u društvo slobodne tržišne orijentacije.
Bosna i Hercegovina se borila i još uvijek bori s postizanjem najosnovnijih ljudskih prava –prava na povratak prognanih i izbjeglih u sve izraženije okruženju neuposlenosti i općeg siromaštva,dok su ostale tranzicijske zemlje posljednje desetljeće utrošile na obrazovne i socijalne reforme.
Tranzicijski procesi sa svojim elementima čisto tržišnih odnosa i gospodarske rentabilnosti dodatno usložnjavaju socijalnu sigurnost i zaštitu građana Bosne i Hercegovine.
Temeljni cilj socijalne politike je osiguranje materijalnih, imovinskih političkih, zakonskih, nacionalnih, kulturnih i vjerskih prava svakog građanina Bosne i Hercegovine.
Uvažavajući sve moguće teškoće, HDZBiH smatra da je put u društvo blagostanja premda složen , ipak ostvariv proces ukoliko intezivna razvojna opredjeljenja u gospodarskom sustavu budu praćena odgovarajučim razvojnim opredjeljenjima u obrazovanju i znanosti, političkim, društvenim i individualnim slobodama; pravnom okruženju kao i sustavu općih ljudskih i moralnih vrijednosti društva.
Ciljevi socijalnog razvitka jesu : reformiran i moderan obrazovni sustav u skladu s praksom razvijenih zemalja , povećanje kulturnih sadržaja svih oblika,višu razinu zdravlja pučanstva , reformirani mirovinski sustav i poboljšanj status umirovljenika,osiguranje socijalne skrbi za djecu, starce, invalide, hendikepirane, radno nesposobne pojedince, prognane, izbjegle, povratnike i materijalno najugroženije slojeve društva.
Nadalje prioritet reformi u oblasti tržišta rada sa ciljem osiguranja fleksibilnosti ,na način da se : upotpuni zakonski okvir koji regulira upošljavanje,bolje stimulira otvaranje novih radnih mjesta,reformiraju zavodi za upošljavanje u funkciji povezivanja ponude i potražnje,minimizira rad na crno i osigura veća zaštita prava uposlenika,a cijene rada dogovarati u granicama najnižih zakonskih limita.
Dugoročno gledano, stvaranje novih radnih mjesta u stanju ekonomske i socijalne krize nije moguće bez snažnijeg gospodarskog razvitka, odnosno bez:
stvaranje uvjeta za snažnija inozemna ulaganja;snažnijeg razvoja poduzetništva;
pristupa novim tehnologijama;restrukturiranja poslovnog sektora,razvoja poljoprivrede i sela;postizanja jednake strukture ponude i potražnje na tržištu radne snage, što je moguće tek nakon dosljednih i uspješnih reformi obrazovnog sustava.
HDZBiH, smatra da ipak postoji prostor u kojem je, određenim koordiniranim aktivnostima, moguće djelovati na zaustavljanju rasta stope neuposlenosti i osigurati uvjete za postupni porast broja uposlenih I to kroz:
prepoznavanje potreba tržišta za radom snagom, te u skladu s tim praćenje upisne politike u srednjim školama i fakultetima;razvijanja institucija na tržištu rada;formiranja mreže baze podataka o stručnim i ostalim karakteristikama radne snage na razini županija i entiteta;snažnije veze i suradnje između zavoda za zapošljavanje i poslodavaca;poticanje otvaranja i organiziranja privatnih institucija na tržištu rada, agencija, posredništva i slično; kreiranja zakona koji reguliraju rad i upošljavanje prilagoditi željenom stanju na tržištu radne snage;te precizno definiranje statusa uposlenosti i neuposlenosti.
Dalje, potrebno je: pojedinice u određenim gospodarskim djelatnostima (poljoprivrednici) uvrstiti u kategorije uposlenih;organizirati programe dodatnog obrazovanja i programe prekvalifikacije za radno angažirane i neangažirane;organiziranje javnih radova;programe restruktuirranja osmišljavati na način da uključi zbrinjavanje viškova radne snage,uvoditi i razvijati poslovnu funkciju upravljanja ljudskim resursima u poslovnim sustavima;financijska stimulacija i davanje olakšica poduzetnicima u skalu s brojem novouposlenih djelatnika;kreditiranje i subvencioniranje poljoprivrednih obiteljskih dobara, finacijskim rasterećenjima utjecati na samosmanjivanje nelegalnih oblika radnog angažmana;jačati nadzor na rad studenskih servisa;usklađivanje plaća u javnom sektoru isključivo u skladu sa stopom proizvodnosti njihovog rada I primjenu međunarodnih konvencija i propisa iz oblasti rada.
Jedan od prioriteta je i zaustavljanje negativnih demografskih trendova ,te demografsku obnovu treba vršiti kroz :ubrzanje povratka prognanih i raseljenih,zaustavljanjem trenda napučenosti gradova i napuštanja sela,zaustavljanjem negativnih trendova iseljavanja,jamčenjem nacionalne i vjerske jednakopravnost,jamčenjem prava manjina, te veću uloga žena u društvu.
Na kraju bih zaključio da :
Stupanj razvijenosti gospodarskog sustava izravno utiče na političku stabilnost, standard pučanstva, učinkovitost pravnih mehanizama, te kvalitetu veza i odnosa s bližim i daljnim okruženjem.
Gospodarski razvitak za temeljni cilj ima osigurati samoodrživost, konkurentnost, fleksibilnost i ekološku održivost gospodarskog sustava Bosne i Hercegovine. Postignuće ovako naglašenog temeljnog gospodarskog cilja u načelu je složen proces, čija uspješna provedba ovisi o postignuću velikog broja manjih i međusobno povezanih i ovisnih podciljeva.
HDZBiH slaže se da je zdrav i tržišno orijentisan poslovni sektor jedan od strateških gospodarskih ciljeva, ali naglašava da je socijalni senzibilitet sastavna i nezaobilazna komponenta u procesima gospodarskog procesa koji nam predstoji. Da bi sustigli dosta propuštenog nužno je da BiH ostvaruje u kontinuitetu veći ekonomski rast kako bi u dogledno vrijeme sustigli makar srednje razvijene zemlje.
Posebno je važno nastaviti aktivnosti na očuvanju makroekonomske stabilnosti, unapređenju poslovnog okruženja, restruktuiranju gospodarstva i smanjenju sive ekonomije. Sve aktivnosti treba podrediti kako bi stvorili u bližoj budućnosti pretpostavke za priključivanje europskim integracijama.
