Vijesti Node

Jelka Milićević: Nema ni ekonomskog rasta bez rješenja nacionalnog pitanja

Dok se očekuje dogovor o novim ili starim partnerima koji će formirati vlast na entitetskoj razini, Vlada Federacije BiH obavlja svoje redovite poslove. Za razliku od prethodnih godina, u ovu su ušli bez velikih reformskih zahvata, koji, očito, čekaju novu vladu imenovanu sukladno izbornim rezultatima i postizbornim koalicijama. Dopremijerka i ministrica financija Jelka Milićević ipak ističe kako se i na razini Vlade, ali i unutar ministarstava uvelike radi na pripremi novih zakona i mjera.

Kako funkcionira federalna Vlada, imajući u vidu da je još u “starom sazivu”?

- Federalna Vlada je u aktualnom sazivu, volim tako reći i nemamo pravo očekivati novu vladu. Unutar Vlade postoji mnogo tehničkih stvari koje treba rješavati, ali mi poštujemo nedavno održane izbore i njihove rezultate i suzdržani smo od predlaganja novih zakonskih rješenja. Što se tiče odnosa, postoji u posljednje vrijeme mala zadrška vezano za pojedina imenovanja koja dolaze na dnevni red Vlade, a koja se zbog isteka mandata moraju popunjavati. Ipak, vjerujem da ćemo u dogledno vrijeme i oko toga postići neki dogovor.

Je li ono što je urađeno od izbora do danas samo ono što je moralo biti odrađeno ili ima i strateških stvari, odluka?

- Mi smo kao Vlada predložili proračun za 2019. i čini mi se da smo jedna od rijetkih vlada u ovom prijelaznom razdoblju koja nije imala odluku o privremenom financiranju, nego proračun, što nam daje obvezu da sve ono što možemo raditi i radimo, vezano za tekuću potrošnju i neke kapitalne investicije, ali i za definiranje ekonomskih i fiskalnih politika. Dakle, bez obzira kako mi doživljavamo ovo razdoblje, kao Vlada se ponašamo jednako kako smo se ponašali 2015. ili 2016. godine. To su godine kad smo mi sagledavali svoje mogućnosti kao Vlade, a isto radimo i danas. Kad procijenimo da su nam te mogućnosti dobre, onda krenemo s određenim aktivnostima, a kad vidimo da nam je prostor sužen, napravimo određenu stanku.

Parlamentarna većina još nije jasna. Koliko to utječe na rad Vlade?

- Ja sam ujedno zastupnica pa imam priliku to i izravno sagledati. Svaka sjednica takva je da se ne zna ni koliko će trajati ni kako će završiti. Dok se ne definira tko čini koaliciju i većinu, mi u Vladi radimo na pripremi aktivnosti po ministarstvima, a i na samoj Vladi. Već sad imamo desetak pripremljenih zakona, ali ih ne razmatramo na Vladi i ne upućujemo u Parlament jer čekamo da vidimo većinu koja će to moći podržati. Ne želimo stvarati tehničke probleme s vraćanjem zakona iz procedure i mislim da je to ispravan pristup.

Koliko ste zadovoljni onim što je urađeno? Očito je da imamo financijsku stabilizaciju, provedene određene reforme, rast plaća i mirovina?

- Mi koji smo bili pokretači i nositelji svih aktivnosti kažemo da je učinjeno puno, a oni koji nas kritiziraju tvrde da nismo uradili ništa. Rekla bih da je odgovor negdje na sredini. Ono što smo planirali 90 posto smo i realizirali, a jedan dio, jednostavno, propustili smo priliku realizirati i uglavnom je tu riječ o drugoj polovini 2017. i 2018. godine. Ono što smo uspjeli realizirati uglavnom smo uspjeli u prve dvije godine mandata. To su krupni, reformski zakoni. Nije ih bilo lako ni predložiti, ni braniti, a ni usvojiti, pa ni provoditi. Cijeli set zakona iz fiskalnog sektora osigurao je da danas imamo fiskalnu održivost i financijsku stabilnost. To je ono što će biti dobra polazna osnova za novu vladu jer nema problema s likvidnosti, kašnjenjem isplata i jednostavno nitko ne treba urgirati za pojedine isplate. Postoji mehanizam i to ide vrlo jednostavno. Mi kao Vlada svojim primjerom poštujemo zakonske rokove o poslovanju i imamo to pravo tražiti od ostalih sudionika u financijskom prostoru Federacije.

Znači li stabilizacija proračuna i eventualna nova povećanja mirovina, plana i naknada u predstojećem razdoblju?

- Naš Zakon o mirovinskom osiguranju i svi drugi zakoni trebaju doprinijeti rastu bruto društvenog proizvoda. Mi, prema preliminarnim podacima, imamo rast za prošlu godinu od 3,1 posto, a u 2019. planirano je oko 3,5 posto. To je dobra osnova i cijelim setom zakona koji će biti u proceduri želimo postići punu disciplinu u prikupljanju poreza i rasteretiti gospodarstvo, odnosno napraviti pravedniji porezni sustav koji će otvoriti prostor za povećanje plaća u realnom sektoru, ali i u društvenom sektoru. Vlada je pratila situaciju s povećanjem mirovina i u pripremi proračuna izašli smo s prijedlogom da se i plaće u Federaciji povećaju za oko pet posto, što je zapravo vraćanje ranije umanjenih plaća na prijašnju razinu. Rukovodili smo se time da je u osam od 10 županija povećana plaća. Također su u proteklih nekoliko godina tri puta povećane i mirovine, a povećane su i naknade za invalidnine. Službenici koji su vezani za proračun su ostali posljednji u tom nizu i sada je i tu načinjen pomak. Željeli smo poslati poruku da nakon svih ovih aktivnosti to treba postati trend i u idućim godinama. Za pravo nam daju i podaci iz realnog sektora koji govore da je dobit u prošloj godini povećana u odnosu na prethodnu. Dobit je zajednički prihod i vlasnika kapitala i radnika koji rade na oplemenjivanju tog kapitala te je pošteno da se ta dobit podijeli između radnika i vlasnika. Također, kada pričamo o povećanjima, kod mirovina imamo taj mehanizam usklađivanja iznosa mirovina s troškovima života i to će se događati i sa socijalnim naknadama po raznim osnovama, pa i s primanjima državnih službenika. Mi moramo provesti reformu javne uprave, a kada se to dogodi, uslijedit će i realnije postavljanje plaća za ovaj dio zaposlenika u FBiH.

Poslodavci su nedavno predložili cijeli set zakona i zakonskih izmjena koje, po njima, treba donijeti ili izmijeniti kako bi se olakšalo poslovanje. Koliko su realni ti zahtjevi?

- Mi sve inicijative Udruge poslodavaca, kao i granskih djelatnosti, budno pratimo. Naša osnovana zadaća je napraviti takav fiskalni okvir koji će biti u funkciji uspostave boljega poslovnog okruženja i u tim inicijativama postoji sigurno jedan broj onih koje su realne i koje imaju osnova. Naravno, ima i nekih nerealnih zahtjeva i prijedloga, ali sve njih u Ministarstvu financija simuliramo i provjeravamo koliko su održivi. Nijedan zakon ne smije narušiti ravnotežu koja postoji između obveza prema poslodavcima, ali i prema građanima.

Tu mislim i na zdravstvenu skrb, obrazovanje, komunikacije i sve ono što je važno za građane. Fiskalna politika mora biti održiva, a želimo da naši poslodavci budu konkurentni na tržištu, ali da budu konkurentni i kad su u pitanju radnici, kako bi oni radije birali realni sektor nego javnu upravu. To je obostran proces i danas imamo situaciju da prava radnika u realnom sektoru nisu dovoljno zaštićena i oni se zato radije odlučuju za prelazak u držanu službu ili odlazak iz BiH. To je ono što zajednički trebamo sagledati što smo i kao država, ali i kao gospodarstvo uradili da te ljude zadržimo u BiH.

U svijetu pa i u regiji sve se više govori o mogućnosti nove ekonomske krize, a uslijed Brexita, američko-kineskoga trgovinskog rata i drugih globalnih procesa. Koliko je BiH izložena takvoj opasnosti?

- Ja, nažalost, vidim tu veliku opasnost jer je BiH mala otvorena ekonomija koja nema mehanizme zaštite. Sva ta kretanja i u bližem i u daljem okruženju vrlo brzo se odražavaju i na BiH, pa samim tim i na FBiH. Sjećam se da se kod nas prije krize 2008. nije razumijevalo što će se dogoditi, a ni onda nismo imali mehanizme zaštite. Mi smo kao mali brod koji se nađe na uzburkanom moru i samo se nadamo da će nas bura odnijeti u neku mirniju zavjetrinu gdje ćemo sačekati smirivanje oluje. Za očekivati je i da će ekonomski rast biti usporen i u samoj Europi i ove naše projekcije od 3,5% rasta bit će dobro ako se održe na 3,1%. Jer, mi kao država, a ni kao FBiH ni danas nemamo mehanizme zaštite, a i da imamo toliko smo mali da ni na što drugo na globalnom planu ne možemo utjecati.

FBiH je najavila brojne investicijske infrastrukturne projekte, posebno u energetskom i cestovnom sektoru. Sa Zapada čak ima zabrinutosti zbog jačanja kineskoga ekonomskog utjecaja. Je li BiH u poziciji birati investitore pa i modele investicija?

- Svakako smo opredijeljeni za investicije jer to donosi i zapošljavanje kapaciteta, ljudi i sredstava domaćih financijskih institucija. S druge strane, protekle četiri godine imali smo to pripremno razdoblje. Naslijedili smo puno neriješenih financijskih obveza iz ranijeg razdoblja i to smo uspješno završili, unatoč brojnim kritikama. Stvoreni su uvjeti za nova kreditna zaduženja, ali i tehnički uvjeti za investicije. Što se tiče samih investitora, kod nas su to država i pretežno javna poduzeća, a kreditori su uglavnom međunarodne financijske institucije, poput Svjetske banke i EBRD-a, ali tu su investicije iz Kine, Rusije, Japana, Turske i drugih zemalja koje ovdje traže svoju priliku. Mi želimo nastavak suradnje s međunarodnim financijskim institucijama i postoje dugoročni okvirni sporazumi o tome.

Kad je u pitanju energetski sektor i posebno Blok 7 TE Tuzla, naslijedili smo taj projekt i ovoj Vladi se stalno spočitavalo da mi usporavamo tu investiciju, a mi kao Vlada samo smo htjeli imati zadovoljene sve tehničke i ekonomske procedure, također svjesni i političke osjetljivosti zbog mogućeg narušavanja postojećega kreditnog portfelja. Četiri godine radili smo na tome i nakon svih tih procedura, što je pomalo neobično, javljaju se sad određene kritike. Pitanje visoke politike tu je svakako prisutno, ali ispred Ministarstva financija mogu reći da je sve urađeno po procedurama, uključujući revizije i ocjenu državne pomoći. I tu je sve po važećim zakonima. Što se tiče podrijetla kapitala, bilo je i prostora i vremena da to bude neki drugi kapital. Činjenica je da BiH mora imati svoju energetsku bilancu i mi bismo najsretniji bili da imamo dovoljne količine električne energije iz obnovljivih izvora, ali to nije slučaj. I uvijek kada imate dva problema, uvijek birate onaj manji, pa smo se tako i mi ovog puta odlučili za gradnju termobloka.

Koliko će provedba velikih investicija utjecati na ekonomski zamah o kojem govorimo? Računate li na to u planovima i projekcijama koje pravite?

- U BiH pokretanje bilo koje investicije uvijek je neizvjesno i zato se u našim projekcijama to gotovo nikako nije ukalkuliralo, a ako te investicije budu pokrenute, procjene su da bi rast bruto društvenog proizvoda išao čak više od jedan posto. Nadam se da će tako i biti jer su sve pretpostavke za to stvorene.

Politički ambijent u BiH prilično je loš za bilo kakve reformske procese. Je li moguće postići minimalni politički konsenzus unutar BiH?

- Često i sebi postavljam pitanje imamo li dovoljno hrabrosti ili volje riješiti problem koji traje od Daytona. Bilo je nekih već pripremljenih rješenja koja su se potom vraćala na početak i koliko god htjeli isticati u prvi plan ekonomska i razvojna pitanja, ona neće biti prioritet dok se ne riješi osnovno pitanje u BiH, a to je nacionalno pitanje. U svim razgovorima s predstavnicima međunarodne zajednice nastojim prezentirati potrebu da nas ohrabre, sve u BiH, da riješimo to pitanje na način da budemo svi zadovoljni. To možda zvuči kao utopija, ali dok se i Bošnjak, i Srbin, i Hrvat i svi ostali ne budu ugodno osjećali, ne možemo pričati ni o vladavini prava, a ni njihovoj želji da ostanu i grade svoju budućnost u BiH. U posljednje vrijeme u prilici sam pričati s mladim ljudima koji nisu materijalno i socijalno nezbrinuti, a ipak odlučuju s obiteljima napustiti BiH.

Pitala sam ih zašto se odlučuju na takav korak i njihov odgovor me iznenadio i poslao mi kao političarki vrlo lošu poruku jer pitanje sigurnosti motivira te ljude na odlazak. Koliko je jak motiv kad se čovjek odluči ostaviti ovdje sve i otići u nepoznatu zemlju gdje još nema ni posao, ni stan ni školu u koju će upisati dijete.

Znači, sigurnije se osjeća u takvoj situaciji u tuđini, nego u svojoj domovini. To je nešto što je poražavajuće i što svi koji smo dobili izborni legitimitet moramo mijenjati jer to su potrebe koje su iste za sve građane BiH.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

'Tri nam drage riječi - Slavonija, Srijem i Baranja' naziv je glazbeno-scenske priredbe kojom su večeras u Vinkovcima svečano otvorene 54. Vinkovačke...
Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dr. Gordan Grlić Radman primio je 20. rujna 2019. godine zamjenika predsjedatelja Doma...
Posušje je danas bilo središte obilježavanja 25. obljetnice osnutka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg...
Uspostaviti vlast, poštovati ravnopravnosti konstitutivnih naroda i njihovih legitimnih političkih predstavnika, pronaći kompromis i pistupiti...