Novosti
POLITIČKI OSVRT NA PRETHODNI TJEDAN ( 2. 3. – 8. 3. 2009.)
STIPO PELIVAN dipl. ing. strojarstva član Predsjedništva HDZ BiH Čini se da svjetska ekonomska kriza i ne baš svijetle prognoze oko iste gomilaju i dovode do nerješivih problema svjetsku ekonomiju te se prenose u Bosnu i Hercegovinu dodatno komplicirajući neriješena ekonomska, politička, ustavna i druga pitanja.
Čini se, kako tek sada kada je okruženje kontaminirano još teže se može zauzeti ispravan kurs i pronaći ispravan put, koji bi sigurno, izvukao Bosnu i Hercegovinu, iz problema te doveo do mirne luke spasa. Kroz naredni tjedan usredotočit ću svoju pozornost na probleme koji bi trebali okupirati sveukupnu javnost kako u svijetu tako i javnost u Bosni i Hercegovini. Naravno kao stalni problem ostaje neriješeno unutarnjo-političko pitanje Bosne i Hercegovine.
Već 2. ožujka 09. sve tiskovine u BiH pišu o obilježavanju Dana neovisnosti BiH u kojeg su proslavili stanovnici FBiH, dok je za stanovnike Republike Srpske bio samo jedan običan radni dan. Komentar na ova događanja nije potreban. U daljnjem prelistavanju istih novina istaknut je zadatak visokog predstavnika u BiH „Ustav i europski put su prioriteti“ naravno samo treba i znati tko je taj tko će to uraditi u BiH i kako?
Isti dan gostujući na Federalnoj televiziji Kardinal Vinko Puljić se pita: „Tko je Dodik da nudi Hrvatima treći entitet. Što on nudi kada je ovo i moja zemlja“. Stvarnost, istina ili nešto treće tko bi znao!
Isti dan Europska unija želi potaknuti gospodarske aktivnosti otvaranjem kreditnih mogućnosti koje bi bile značajne za provođenje fiskalnih mjera u članicama EU-a . Nove članice koje su u težem financijskom položaju traže da na tržištu nema protekcionizma da se kriza rješava solidarno i bez nacionalnih egoizama. Jedino Njemačka nudi konkretne prijedloge i želi preskočiti u pomoć financijski slabijim članicama eurozone pri financiranju njihovih dugova ako se ukaže takva potreba i spremna je prihvatiti gospodarske i političke posljedice tog poteza kako bi se spasila monetarna unija.
U BiH za ublažavanje recesije Federacija je spremna oprostiti kredite u suradnji s Agencijom za bankarstvo oprostiti kredite radnicima koji ostanu bez posla . Kako dalje s recesijom pitaju se i predsjednici entitetskih parlamenta napominjući kako je BiH jedinstven ekonomski prostor i mjere za ublažavanje krize moraju biti konzistentne u cijeloj zemlji.
Recesija odnosi i živote Banjalučke Nezavisne novine donose šokantan naslov „Ubili se zbog dugova“, to potvrđuju oproštajnim pismom koje je ostalo iza nesretnika.
Kao posljedica teške financijske krize jest i nezaposlenost koja uzima maha tako da broj nezaposlenih svakim danom raste i ne vidi se način na koji bi ta epidemija stala, nema ni spasa od EU jer prema analizi Instituta CLAN iz Bruxellesa BiH nije među izazovima EU za 2009. godinu. U tom svjetlu umjesto naprijed BiH se vraća nazad najavljen je ponovni dolazak u Sarajevo starog Visokog predstavnika Paddya Ashdowna, vjerovat je u nove i učinkovitije ideje ili? Hoće li s Ashdownom u Bosnu i Hercegovinu se vratiti i protektorat pita se Večernji list i ostale dnevne novine koje se bave s novim Visokim predstavnikom od 3. ožujka 2009. godine. Neizbježno je i pitanje hoće li ponovno biti smjena političara i nametanja odluka? Neki pak misle kako je za vrijeme Paddya Ashdowna BiH napredovala i jačala. Pa nije sve ni tako crno, zar ne? Dobro došao!
Što je polučila privatizacija u 11 godina rada u Hercegbosanskoj županiji pitali su se zastupnici i radnici privatiziranih poduzeća, u petosatnoj raspravi? Čini se da je nakon te rasprave još više ostalo nepoznanica u glavama nazočnih. Jedno je sigurno da privatizacija nije dala željene rezultate niti ostvarila želje radnika koji su tijekom iste ostajali bez posla jer novi vlasnici nisu otvarali već zatvarali radna mjesta. Na koncu je ispalo da je za sve kriva zakonska legislativa koja je ovo područje trebala regulirati, ostali „krivci“ prošli su bez „packi“ do kada ne zna se?
Ne prestaje ni stalno poručivanje iz manjeg entiteta o referendumu kao demokratskom načinu izražavanja naroda, koji je prihvatljiv za sve narode, a ne samo za jedan narod. Dok jedni govore o referendumu drugi, predsjednik RS Rajklo Kuzmanović, vide BiH, kao složenu državnu zajednicu, zasnovanu na Daytonskom mirovnom sporazumu, čija jedna državotvorna jedinica RS.
Koliko je stanje u BiH složeno govori i zabrinutost državnog tajnika SAD-a Hilary Clinton koja „na teren“ šalje Stewarta Jonsa da izravnom razgovorima s političkim predstavnicima dobije cjelokupnu sliku i sagleda svu ozbiljnost situacije s kojom se BiH suočava. Nakon razgovora Stewearta Jonsa je konstatirao da situacija u BiH nije dobra. Pozitivno je ocijenjen dogovor o ustavnom amandmanu, ostaje zabrinutost za izostanak preostalih uvjeta potrebnih za približavanje BiH Europskoj uniji.
U BiH se opet sve vraća na početak, kao da povijest, u Glamoču, nije učiteljica života. Za sve nedaće su krive, zastave kako kažu u tom mjestu, „neustavne zastave „Herceg Bosne te su iste uklonjene. Općinski načelnik Radovan Marković je rekao da je uklonjeno desetak takvih zastava jer ih je Ustavni sud FBiH 1998. godine proglasio neustavnim. Gdje li je u to vrijeme bi spomenuti načelnik, kakva li je obilježja nosio samo koju godinu prije?
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ponovno se vraća poslu oko ustavnih promjena i kako sada stvari stoje, na njegov prijedlog, lideri najjačih političkih stranaka ponovno bi se mogli sastati 10. ožujka 2009. godine i tako nastaviti kontinuitet započetih sastanaka trojice u Prudu.
Socijalni i ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi 2009. godina mogla biti godina socijalnih buntova, gladi i samoubojstava. Smatraju da će BiH zahvatiti žešća kriza nego ona što je u europskim zemljama.
Posjet predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića BiH protekao je u zaobilaženju Hrvata i hrvatskih područja u BiH u širokom krugu. Čini se da je lakše rješavati tuđe probleme i da RH nije Daytonskim sporazumom preuzela brigu i o Hrvatima u BiH.
U Mostaru ništa novo, prolaze dani bez „ustoličenja“ načelnika. Možda bi pomogli novi izbori? OHR najavljuje ništa od toga neka se ponovi procedura iz početka i dođe do dogovora. Hoće li to ići vidjet će se uskoro. Možda se u tom dogovaranju izgubi još vremena i okrene ponovnim izborima.
Jasna je poruka Stewarta Jonsa nakon sastanaka s političkim liderima „SAD podržava državni vrh BiH i protive se ideji o secesiji“. Čini se da je blizu i ponovno oživljavanje prudskog sporazuma i u tom smislu se traži snažnija podrška SAD-a. Najavljen je i novi snažniji angažman SAD-a u Bosni i Hercegovini.
Sarajevsko Oslobođenje od 4. ožujka se pita hoće li predsjednik FBiH konačno izgubiti podršku u Parlamentu i nagađa o mogućim posljedicama, prognozirajući urušavanje cjelokupnog sustava. Da stvar bude i kompliciranija policija prije sjednice Zastupničkog doma federalnog parlamenta poručuje kako ne može osiguravati Parlament, nisu rekli, koja im je uloga i koga trebaju osiguravati.
Branitelji će odustati od masovnih prosvjeda tako barem najavljuju iz Saveza demobiliziranih branitelja Federacije Bosne i Hercegovine, a to potvrđuje i Federalni premijer Nedžad Branković. Ukupan dug toj populaciji je već dosegao iznos od 230 milijuna KM. Vlada FBiH je usvojila Protokol o podjeli 180 milijuna KM od sukcesije, a on bi trebao biti potvrđen na sjednici Fiskalnog vijeća BiH u Banjaluci.
Ipak je krenulo Parlament prihvatio prvi amandman na Ustav BiH, uz očekivanu podršku SDA, SNSD-a, HDZ-a BiH čiji su predstavnici sudionici Prudskog procesa, amandman su podržali i SbiH, SDP, HDZ 1990., SDS kao i ostale manje stranke i neovisni zastupnici.
I dok je Parlament podržao amandman na Ustav BiH, dotle je zasigurno neizvjestan sastanak predsjednice Federacije Bosne i Hercegovine Borjane Krišto, Mirsada Kebe i Spomenke Mičič s premijerom Nedžadom Brankovićem i njegovim zamjenicima Vjekoslavom Bevandom i Gavrilom Grahovcem. Ukoliko ne dođe do sastanka koji je neizvjestan, izvjesno će sigurno biti da nove kadrovske križaljke nema.
Općinski načelnik Kupresa Stjepan Herceg najavio, nakon javne rasprave , najavio je rebalans Proračuna za s mjerama štednje za tri mjeseca.
Zemlja partner ovogodišnjeg Mostarskog sajma je Republika Hrvatska jedan od najznačajnijih gospodarskih partnera Bosne i Hercegovine. Prema najavama ovu značajnu priredbu otvorit će premijer, zemlje partnera, dr. Ivo Sanader.
I dok Thomas Klau, analitičar Europskog vijeća, se boji da BiH ne bude zaboravljena od EU i ne ostane na tračnicama čekanja dotle mađarski veleposlanik u BiH Imre Varga smatra da BiH ima Europsku perspektivu ali je ona dostižna tek oko 2020. godina.
Dok u Glamoču više ne vijore hrvatski barjaci sve su češći zahtjevi da se ušutka i hrvatski jezik barem u općinama gdje u većini žive Bošnjaci i Srbi. Ova dva naroda traže Ustavom zagarantirano pravo na jezik, ali čini se samo u hrvatskim županijama, takvu ravnopravnost ne nude na području „svojih“ županija i prostoru RS.
Čuda se događaju ili po narodnoj „Nezaposlen pop i jarce krsti“ jer kako objasniti neobičnu jezičnu inicijativu lingvista s prostora RS-e koji kako tvrde staju u „obranu“ srpskog jezika od sve prisutnijih kroatizama, koji i odvije ugrožavaju srpske nacionalne interese, kulturu i tradiciju, a za sve su krivi mediji. Tko li kontrolira medije na tom prostoru?
Kako procjenjuje Portal svevjesti.ba, a na osnovu istraživanja eto nama opet izbora u travnju ili svibnju 2010. godine. Od izbora su gori pokazatelji koji prema projekcijama ekonomskih stručnjaka nisu svijetli jer odnos zaposlenih i umirovljenika u BiH bi uskoro mogao biti 1:1. Najavljen je i konačan krah za kolovoz, zbog velikih problema, to upućuje da će izbori biti raspisani ujesen, odnosno nakon najavljenog kraha.
U veljači 2009. manje novca na jedinstvenom računu Bosne i Hercegovine i to za 76 milijuna KM. Do pada prihoda došlo je zbog ukidanja carina, kao i smanjenje potrošnje izazvane svjetskom krizom. Porezna uprava FBiH je za prva dva mjeseca prošle godine prikupila 469,64 milijuna KM, a prema dostupnim podacima za prva dva mjeseca ove godine taj prihod je oko 430 milijuna KM.
Kako jedan problem nikada ne dolazi sam pokazuje i trenutačan broj ljudi koji je ostao bez posla njih oko 8. 000 tisuća. Riječ je o domaćim radnicima i radnicima diljem Europe koji zbog recesije i ukidanja radnih mjesta ostaju bez posla i vraćaju se kući.
Vlada Hercegbosanske županije ovih će dana pokrenuti aktivnost radi utvrđivanja glasina koje kruže da se u Buškom jezeru nalazi sumnjivi otpad najvjerojatnije, radioaktivni.
Vijeće ministara BiH naložilo je poduzimanje paketa mjera za ublažavanje utjecaja globalne ekonomske krize po gospodarstvo BiH. Paket mjera je usvojen na prijedlog ministra financija i riznice BiH Dragana Vrankića. 16 mjera obuhvaćaju: pričuvu, depozite, kredite, kamate, trošarine, cestarine, poticaje, suradnju, potporu, izvoz, poreze, sukcesiju, ulaganja, plaće fondove i rebalans.
