Vijesti Node

Intervju: Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović - Jasno ćemo kao narod u BiH reći što želimo i kako to ostvariti

Danas se u Neumu okupljaju najveći i najvažniji znanstvenici, intelektualci, političari, dužnosnici, društveno važni ljudi. Razlog je znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom "Hrvati Bosne i Hercegovine - nositelji europskih vrijednosti?". Nositelj svih aktivnosti glede organizacije i same ideje ovog skupa je hrvatski član Predsjedništva BiH i njegov Ured. O samoj konferenciji, njezinu značaju i uspjehu, ali i svim procesima u BiH na putu prema EU te ulozi Hrvata, razgovarali smo s Draganom Čovićem, hrvatskim članom Predsjedništva BiH.

• Organizator znanstvene konferencije "Hrvati BiH - nositelji EU vrijednosti" u Neumu je vaš Ured. Koji je cilj skupa, kakve rezultate očekujete?

- Konačno smo uspjeli organizirati jedan skup na ovakvoj razini. Postavili smo cilj da u relativno kratkom razdoblju od šest mjeseci organiziramo znanstveni skup, osiguramo dovoljnu nazočnost svih onih kojima smo se izravno obratili i imamo desetke uglednih znanstvenika s područja koja obuhvaćaju ovaj skup. Sve to će dati svoj doprinos pogledu na povijest, sadašnjost i budućnost Hrvata u BiH, bez obzira na to govorimo li o našoj baštini, europskim vrijednostima i europskom putu ili pak o reorganizaciji BiH kao modernog društva. Konferenciju smo postavili tako da u konačnici imamo vrlo jasan odgovor. Jer često se Hrvatima znalo spočitavati da mi kao narod ne znamo što želimo i kako to ostvariti. To je jedna dimenzija ovog skupa. Druga je da odmah nakon njega krenemo s izradom službenog dokumenta koji bi prošao političku strukturu hrvatskog naroda u BiH, a to znači HNS.

• Planirano je publiciranje i knjige nakon završetka konferencije. O čemu je riječ?

- Publicirat ćemo ozbiljnu knjigu o pozicijama hrvatskog naroda. Ta knjiga, za koju vjerujem da je možemo izdati za dva ili tri mjeseca, predstavljat će jasan pogled hrvatskog političkog vodstva u BiH o budućnosti i našeg naroda i BiH. To je cilj ovog skupa. Uvjereni smo da ćemo u idućih nekoliko mjeseci otvoriti ključna pitanja u BiH, prije svega mislim na Izborni zakon, te smo zato i ciljano išli na to da ovaj skup bude na proljeće. Smatram da smo pogodili tajming. Vjerujem kako ćemo u vrijeme kad u Parlamentu BiH budu ključni dokumenti kojima želimo posvetiti ovu godinu imati i međunarodnu javnost uvelike pripremljenu na hrvatske političke stavove s potporom znanstvenih krugova. Želimo da poruke s konferencije budu cjelovite, sagledane sa znanstvene razine te da podrže ključne ideje koje kao narod zagovaramo u BiH. Ja ću naglasak stavljati na ustavnu i institucionalnu ravnopravnost i vjerujem kako će konferencija dati odgovor na izraženo zavidno jedinstvo hrvatskog naroda u BiH, ali i dati odgovor na pitanja kako birati svoje predstavnike i utjecati na donošenje svih odluka.

• Je li konferencija u Neumu neka vrsta svehrvatskoga sabora, kako je neki doživljavaju?

- Mislim kako ona na neki način i jest zbroj svih političkih promišljanja posljednjih petnaestak godina, i to ne samo političkih. Uspjeh konferencije je i ako znamo tko je sve predao radove i tko će se obratiti kako iz BiH tako i iz Hrvatske. Konačno možemo imati jednu cjelinu promišljanja. Uvijek će biti onih koji će dati kritički osvrt, što je normalno. Bit će i onih koji neće biti na skupu, a pokušat će tomu dati dimenziju koju oni vide. I to je normalno u BiH. Čim se doznalo da pripremamo ovaj događaj odmah je organizirano nekoliko drugih događaja u BiH, što me ne iznenađuje. Konferenciju smo izdigli na takvu razinu da će svi ti pokušaji da se skrene pozornost s ovog projekta ostati samo na pokušajima.

• Spomenuli ste dolazak visokih dužnosnika i znanstvenika iz RH. Može li se to protumačiti i kao potpora onome što radi HNS u BiH?

- Prije nekoliko godina, kada smo revitalizirali HNS, nakana nam je bila da na neki način spriječimo nečiju želju da HNS veže uz jednu osobu ili jednu stranku. Opet je bilo tih pokušaja, ali mislim da smo poslali jasnu poruku svima što znači HNS. Pokazuje se to i brojem gostiju i dužnosnika koji su pozvani na konferenciju. Na otvaranju će biti oko 350 osoba. Uvjeren sam kako će i na svakom panelu biti više zainteresiranih nego što objektivno može primiti dvorana. Zanimanje je ogromno i za znanstvene redove pa ćemo ih imati i više nego što je otiskano u zborniku. Uglavnom, sve ono što je u znanstvenom pogledu vitalno u hrvatskom narodu bit će u Neumu. I s te strane sam prezadovoljan onim što smo postigli u organizaciji.

• Za mnoge je naziv konferencije u kojem se govori o Hrvatima kao nositeljima europskih vrijednosti u BiH intrigantan. Kako objašnjavate tu tezu?

- Prve dvije sjednice Organizacijskog odbora posvetili smo nazivu. I stavili smo upitnik jer smo upravo time željeli do kraja iritirati da vidimo je li to tako. Sasvim je izvjesno, a to mogu posvjedočiti mnogi prijatelji iz EU, da Hrvati danas, vjerojatno i zbog ambijenta i svoje pozicije u BiH, jedini bezrezervno i bez kalkulacija podržavaju euroatlantski put BiH. To se vidjelo i kada smo prošle godine predavali zahtjev za kandidacijski status. Tada smo se morali uvjeravati i s mnogima u BiH, pa i međunarodnoj zajednici, treba li predavati zahtjev, jesmo li spremni i slično. Mnogi su pokušali i ismijati da ja kao hrvatski predstavnik odem u središte EU i da nemam kome u Bruxellesu predati taj zahtjev, da me dočeka neki administrativni djelatnik. Međutim, kada smo uspjeli pridobiti ključne europske aktere, onda je nastao stampedo tko bi sve iz BiH trebao ići i predati zahtjev.

• Mnogi su svjesni kako upravo Hrvati rade na europskom putu BiH. Kako ga u ovakvim okolnostima i novim krizama ubrzati?

-Danas mislim da do trenutka kada mobiliziramo sve strane, a to povezujem s ponovnim preuzimanjem dužnosti predsjedatelja Predsjedništva BiH, koristimo taj autoritet i ubrzamo aktivnosti na europskom putu. Vidjeli ste, bez želje da povrijedim svoje kolege, u dva posljednja mandata predsjedanja u Predsjedništvu imali smo samo nove krize. Mnogo je pobornika europskog puta BiH u Europskoj uniji i svjesni su da danas na tomu isključivo rade Hrvati. O tome otvoreno govore i ohrabruju nas da nastavimo tim putem. Uvjeren sam kako će ova konferencija u tom smislu tražiti rješenja. Stoga je i naziv konferencije do kraja odraz i trenutačnog stanja i odnosa u BiH. Hrvati jesu predvodnici europskog puta BiH i bojim se da će to tako biti sve do trenutka kada počnemo otvarati određena pitanja, odnosno poglavlja. Tek onda će svi drugi krenuti za nama i pokušati prigrabiti što više vrijednosti.

• Konferencija je na neki način početak tog puta približavanja EU. Vidite li to približavanje kao alat za rješavanje "hrvatskog pitanja"?

- Kroz konferenciju ćemo bez kalkulacija i vrlo jasno definirati kako vidimo uređenje BiH, europski put i dugoročno poziciju hrvatskog naroda kao konstitutivnoga u svakom dijelu BiH.

• Koliko je BiH do sada iskoristila pomoć Hrvatske na europskom putu i što je razlog da se ta ispružena ruka ne koristi više?

- Hrvatska je stvarno bila partner i jako pomagala BiH. Da nije bilo Hrvatske, teško bismo stvorili klimu u Europskoj uniji i imali potporu svih dužnosnika u Bruxellesu. Osobno sam u vrijeme predsjedanja Predsjedništvom BiH sedam puta bio u Bruxellesu. Sve što smo radili u Bruxellesu radili smo uz potporu predstavnika Hrvatske u EU, i to iz svih političkih opcija. Kada smo imali konferencije u Europskom parlamentu uvijek su tu bili predstavnici svih političkih grupacija. Međutim, ni izbliza tu pomoć Hrvatske nismo iskoristili koliko smo mogli i koliko nam je nuđena. Hrvatska nam je nudila sporazum o pomoći na europskom putu. Ali nama je potrebno pola godine i više da nešto usuglasimo i mislim da se taj sporazum neće ni potpisati do zajedničke sjednice dviju vlada. Nedovoljno odgovorno kroz izvršnu vlast u BiH radimo s prijateljem kao što je Hrvatska i koji nam nude pomoć.

• Po vašem mišljenju, na koji način BiH treba i može bolje iskoristiti pruženu ruku i pomoć Hrvatske i svih ostalih prijatelja iz EU?

- Uvjeren sam kako moramo osmisliti unutar BiH malo bolji koncept s prijateljima koji nam pružaju ruku, bez obzira na to jesu li to europski povjerenici Hahn i Mogherini ili dužnosnici iz RH. Sjetite se rasprava o rezolucijama u Europskom parlamentu. U jednom trenutku ključna osoba uime Bošnjaka ode u Europski parlament kako bi osporila rezoluciju. A kada se ta rezolucija donese uvjerljivom većinom glasova čini se sve kako bi se ona obezvrijedila. Sad, kako objasniti da netko želi slijediti europski put, a da nije u stanju pratiti ono što EP donese kao standard ponašanja. To je nešto što mi između sebe trebamo riješiti. Ova faza ne može dugo trajati. Kada iskoračimo prema EU, tada ćemo imati oko sebe takve instrumente da se više nećemo moći ovako ponašati. To vrijeme koje je ostalo koriste strane u BiH za nadmudrivanje, a to vrijeđa europske dužnosnike koji nam dolaze u posjet. Tako da nismo ni izbliza iskoristili ni pomoć Hrvatske, a ni svih drugih prijatelja iz EU.

• Pitanje ravnopravnosti Hrvata u BiH nedvojbeno se povezuje i s usvajanjem izmjena Izbornog zakona. U tom smislu kakve poruke očekujete sa skupa u Neumu?

- Za nas je vitalno promijeniti Ustav BiH, ali svjesni smo da bi u sadašnjim okolnostima to bio previše ambiciozan cilj koji u konačnici ne bi dobro završio. Zato ne želimo upasti u zamku koja bi nas iscrpila mjesecima i na kraju opet ne bismo imali dvotrećinsku većinu u Parlamentu. Naš pristup je nešto drugo. Iduća godina je izborna i ne smije nam se dogoditi da bilo tko sumnja da jedan narod može drugome birati predstavnike u Predsjedništvo BiH ili Dom naroda. Svjesni smo da moramo uzeti minimume sadržane u odlukama Ustavnog suda. Nažalost, nećemo biti u mogućnosti realizirati sve odluke međunarodnih sudova, ali ono što moramo provesti je odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda, a to se izravno veže uz izbor članova Predsjedništva BiH i osobito domova naroda. I druga je odluka koja se odnosi na Mostar. Mislimo da je to minimum oko kojeg danas imamo zavidnu razinu pozitivnog gledanja unutar hrvatskog naroda. Nastojimo u komunikaciji s predstavnicima bošnjačkoga i srpskog naroda dobiti dovoljnu potporu, pa čak i ako bude političkih kalkulanata koji bi prolongirali to vrijeme da bi se kriza održavala, mislim da možemo osigurati natpolovičnu većinu u Parlamentu.

• U kojem bi smjeru išle promjene Izbornog zakona u BiH i koja je dinamika?

- Promjene izbornog zakonodavstva išle bi u smjeru da izmijenimo samo ono što će osigurati fer i korektne izbore 2018. i da njihov rezultat bude legitiman i legalan izbor predstavnika sva tri naroda. Uvjeren sam da to možemo uspjeti sada, a ne za šest ili deset mjeseci. Venecijanska komisija nam sugerira da u izbornoj godini ne trebamo mijenjati Izborni zakon i zato smo sad nametnuli ovu dinamiku u komunikaciji sa SDA, SBB-om, SDS-om, PDP-om i SNSD-om. Čak i ako unutar tih stranaka postoje neki otpori ovakvim rješenjima, mislim da imamo dovoljno prostora za natpolovičnu većinu glasova. Ne treba biti naivan jer neki u BiH još misle da nam ovim nešto daju, a ja mislim da je ovo ništa drugo nego pokušaj da izbjegnemo bilo kakve inženjeringe. Dosta toga je već iskomunicirano i još čekamo očitovanje predstavnika SDA. Najvjerojatnije ćemo u idućih dvadesetak dana ići preko našeg kluba u Parlament s prijedlogom.

• Postoji li uporište u odluci Ustavnog suda da Hrvati mogu onemogućiti raspisivanje općih izbora ako ne bude korekcija Izbornog zakona i imate li informacije da američko Veleposlanstvo priprema neku vrstu mini "travanjskoga paketa"?

- Nisam više optimističan oko bilo kakvih paketa promjena jer to uključuje izmjenu Ustava, a rekao sam već što mislim o mogućnosti da se osigura dvotrećinska većina za takvo što. Zbog toga i zagovaramo isključivo priču o izmjenama Izbornog zakona jer kada to završimo možemo pričati o svemu drugom. Nisam pravni stručnjak, ali jasno se iz odluke Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konstitutivnost naroda i obrazloženja te odluke može iščitati da je nemoguće provesti izbore 2018. bez tih korekcija. Neće postojati mogućnost da se popuni Dom naroda u Federaciji BiH, a time i drugih institucija vlasti. Međutim, nisam zbog toga siguran da će doći do promjena Izbornog zakona, već zato što je to danas u BiH nužno. Sve drugo bi značilo svjestan ulazak u jednu krizu. Znam i da postoje oni koji misle da je kriza dobra za BiH i da u nekoliko godina krize možemo otjerati još 100 tisuća mladih ljudi iz BiH, a tu najmalobrojniji narod opet plaća najveću cijenu. Uvjeren sam kako će ovaj izborni proces ići. To je naš stav i kada su u pitanju prijatelji iz međunarodne zajednice s kojima razgovaramo.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Večeras je obilježena 26. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Izaslanstvo HDZ-a BiH i HNS-a koje je predvodio predsjednik HDZ-...
Na susretu je razgovarano o trenutačnoj političkoj situaciji u BiH, te o euroatlantskim integracijama BiH. Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr....
Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović svečano je u četvrtak navečer otvorio 11. izdanje Mostar film festivala (MOFF) u Hrvatskom domu...
Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović otvorio je sinoć u Galeriji Aluminij u Mostaru veliku samostalnu izložbu mostarskog slikara i...