Vijesti Node

Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović: Hrvate opet pokušati isključiti iz vlasti BiH bi vratilo desetljećima unatrag

Važnost izmjena Izbornog zakona u BiH hrvatski politički predstavnici već godinama podcrtavaju. Nedavno se i prijedlog našao pred zastupnicima, ali nije dobio potporu. Kakvo je stanje po tom pitanju, ali i općenito na političkoj sceni u BiH, među koalicijskim partnerima..., razgovarali smo s hrvatskim članom Predsjedništva BiH, predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora te predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem. U intervjuu se osvrnuo i na pomoć Hrvatske, lobiranja te kako EU gleda na BiH i obveze koje predstoje.

Kako komentirate reakcije na hrvatski prijedlog izmjena Izbornog zakona?

- Reakcije su, u najmanju ruku, neprimjerene. Moram biti iskren i reći kako nisam čuo ni jednu ozbiljniju primjedbu na sami sadržaj ponuđenih rješenja. Uglavnom su to načelne priče kako je riječ o preozbiljnom i krupnom političkom pitanju te da nije dobro, zamislite, što upravo Hrvati predlažu kako izabrati svoga legalnoga i legitimnog predstavnika. To je nešto što HDZ BiH, a evo danas i sve hrvatske stranke okupljene oko HNS-a, pokušavaju više od desetljeća. Za takvo nešto, svjestan sam, moramo imati sugovornike kod druga dva naroda. Istina je da smo se već više puta zajednički usuglasili kako budućim rješenjima treba onemogućiti da jedan narod drugome bira predstavnike za institucije etničkog predstavljanja, kao što su domovi naroda ili Predsjedništvo BiH.

HNS je upravo i predložio jedno takvo, moguće rješenje. I onda imamo situaciju u kojoj predstavnici Bošnjaka kažu kako je taj prijedlog štetan za vitalne interese bošnjačkoga naroda. Kako?

- Kao čovjeka koji ima neiscrpan izvor energije i optimizma u želji da našu domovinu BiH izgradimo po mjeri svih naroda koji u njoj žive, neću odustati i nastavit ću tražiti rješenje. Zatvaranje očiju kolega Bošnjaka pred ovim teškim i odgovornim poslom nije duga vijeka. Ako želimo sačuvati BiH kao državu i nastaviti njezin euroatlantski put, svi ćemo morati napraviti iskorak i u tom pogledu. To je neminovno.

HNS-ovu prijedlogu bošnjačke stranke spočitavaju diskriminaciju, istodobno poručujući kako izbori 2018. ne dolaze u pitanje. Hoće li biti izbora bez izmjene Izbornog zakona i provedbe odluke Ustavnog suda?

- Ako se osjećaju diskriminiranima zato što neće moći u Predsjedništvo BiH birati dva bošnjačka predstavnika te Hrvatima onemogućiti da biraju svoga hrvatskog člana, onda je to nešto sasvim drugo - ne diskriminacija. Po pitanju izbora 2018., još je rano prognozirati hoće li i kada će biti izbori te po kojem zakonu. Vjerujem kako ćemo svi skupa imati dovoljno političke mudrosti da se ne dovodimo u situacije novih kriza i novih usložnjavanja odnosa.

Do kada će Hrvati ustrajavati na varijanti A, kako ste nedavno izjavili, i što su alternativne opcije ako partneri ne pristanu na izbornu reformu?

- To će Hrvati, predvođeni HNS-om, procijeniti sami kada dođe vrijeme za to. Što su alternativne opcije ako partneri ne pristanu na “izbornu reformu”, dosta je dobro pitanje, ali za one koji ne pristaju na pravičniju BiH. Upravo danas imam opsežne razgovore s kolegom Izetbegovićem, isključivo o toj temi. Vjerujem da će biti razumijevanja s njegove strane te da ćemo uspjeti naći kompromisno rješenje. Trebamo biti svjesni kako svi jednako volimo i želimo BiH te da nitko nema ni manje, ali ni više pravo nad svakim njezinim pedljem. Ona je domovina svih nas.

Očekujete li ikakvu pomoć međunarodne zajednice, a posebno EU u tom procesu?

- Naravno. Ta pomoć već i stiže jedno dulje razdoblje, što pred očima javnosti, što izvan toga javnog prostora. Svima nam je stalo da se BiH konačno izvuče iz ove političke kaljuže i opasnosti daljnjeg usložnjavanja i produbljivanja političke, gospodarske i socijalne krize. Čekaju nas velika iskušenja i neizvjesnosti, a međunarodna zajednica je naš prijatelj koji je svjestan da je došlo vrijeme da se napravi iskorak te konačno riješi hrvatsko pitanje kako bismo se mogli ponovno vratiti na ekonomske i socijalne reforme i svoj euroatlantski put. Veliki prijatelji BiH su i visoka povjerenica za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU Federica Mogherini i povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn, s kojim ovih dana planiram susrete o toj temi.

Je li moguć scenarij u kojem bi se Hrvate pokušalo ponovno isključiti iz vlasti i kakve su posljedice toga?

- To se danas BiH, duboko vjerujem, ne može dogoditi. Već smo imali takav scenarij i to je vratilo BiH desetljećima unatrag. Previše je danas prijatelja BiH da bi se takvo što dopustilo. Međutim, moramo biti svjesni da takve namjere, u jednom dijelu političkog života, doista postoje. Ti ljudi i te opcije koje nešto slično zagovaraju i svoje političko djelovanje usmjeravaju prema tome, nisu zagovornici stabilne BiH. Mi ćemo nastaviti biti predvodnici i nositelji europskog puta u BiH, nastavit ćemo raditi na suživotu i stabilnosti naše domovine, a uvažavajući sve narode i žitelje BiH.

Što su bile glavne teme vaših razgovora u Zagrebu?

- Hrvatska je iskren prijatelj BiH i to ne smijemo dovoditi u pitanje. Nažalost, političko Sarajevo to često čini i ne vidi sve napore koje Hrvatska radi kako bi pomogla, kao najbliži susjed, sačuvati BiH te da u što skorijem roku postane punopravna zemlja članica EU. Naši razgovori, konkretno, još su jednom potvrdili neupitnu potporu Hrvatske na tom putu. Sada nam je bilo najbitnije dogovoriti suradnju na rješavanju problema, koji je danas u BiH gorući, a to je dostavljanje odgovora na upitnik. To smo i učinili i hvala im na tome, a prije svih, premijeru RH Andreju Plenkoviću koji je pokazao zavidnu razinu razumijevanja problema u BiH. Također, još jednom smo dobili bezrezervnu potporu vezanu uz nužnost izmjena Izbornog zakona ove godine. Pitanje Izbornog zakona, ali i šire pitanje položaja hrvatskog naroda u BiH, bit će i jedna od tema sastanka procesa “Brdo - Brijuni” čiju organizaciju predvodi predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, skupa s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom, a na kojem ću sudjelovati uime Predsjedništva BiH 3. lipnja ove godine u Sloveniji u Ljubljani.

Utječe li kriza vlasti u Hrvatskoj na potporu političkim zahtjevima bh. Hrvata vezano uz reformu izbornog zakona?

- Sve političke opcije, bilo vlasti ili oporbi, u Hrvatskoj su jedinstvene u nastojanju da se Hrvatima u BiH omogući jednakopravan status s druga dva naroda u Bosni i Hercegovini i spremne su pružiti nužnu potporu, što nama daje još jedan dodatni poticaj kada je u pitanju ispravnost rješenja koje nudimo. Svjesni smo kako su izmjene Izbornog zakona samo jedno od pitanja i načina u smjeru osiguranja pune jednakopravnosti Hrvata u BiH te da nas pravi posao tek očekuje poslije izbora 2018., a odnosit će se na ustavne izmjene - što neće biti lagan posao.

Obaranjem Zakona o trošarinama dovedeni su u pitanje razvojni gospodarski projekti, a čini se kako je i europski put, zbog unutarnjih političkih odnosa, u krizi. Jesu li moguće ikakve pozitivne promjene do kraja ovog mandata?

- Samo ću reći kako je ta situacija primjer neozbiljnog i neodgovornog ponašanja svih nas u Bosni i Hercegovini. Ako smo preuzeli obvezu, a jesmo, onda smo bili dužni ponašati se u skladu s dogovorenim. Bojim se da smo našim unutarnjim, jeftinim političkim kalkuliranjem još jednom diskreditirali našu domovinu kao ozbiljnog i odgovornog sugovornika.

Postoje li parlamentarne većine na državnoj i federalnoj razini i jesu li Vijeće ministara i Vlada Federacije BiH već u tehničkom mandatu?

- Svi smo svjedoci kako čak i pojedini klubovi stranaka parlamentarne većine nemaju većinu unutar kluba te da o određenim ključnim pitanjima imaju potpuno različita stajališta, kao što je bio slučaj s već spomenutim trošarinama. Što se tiče vlada na državnoj i federalnoj razini, a ponegdje i na županijskoj razini, tu svakako ima problema, ali recimo da su manje javni, ali opet se nekako kreće naprijed. Bojim se da nismo sigurni kako će se dalje stvari razvijati na državnoj razini.

Kako gledate na činjenicu da najradikalniji napadi na Hrvate i njihove političke stavove dolaze s bošnjačke tzv. građanske ljevice?

- Dovoljno smo politički iskusni da smo svjesni kako nema tu ni ljevice ni desnice, a osobito ne građanske ljevice. Riječ je o skupinama pojedinaca koji rade na destrukciji europske BiH, na destrukciji demokratskih institucija naše domovine. Oni imaju naviku funkcioniranja i preživljavanja u kaosu, no to im danas neće poći za rukom. Previše smo zakoračili u naš euroatlantski put, europske vrijednosti počinju zaživljavati na našem tlu. Sretan sam što mogu reći kako povratka na neke tamne trenutke koje smo imali u povijesti - neće biti. A potvrdu dobroga puta kojim idemo i želimo ići imat ćemo već krajem ove godine kada ćemo, apsolutno sam uvjeren, svi skupa uspjeti izboriti kandidacijski status za našu domovinu.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović nazočio je prijamu za voditelje država i vlada u organizaciji glavnog tajnika UN Antonija Guterresa...
Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović sudjelovao je na sastanku na visokoj razini o reformi Ujedinjenih naroda, kojim je predsjedao...
Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović nazočio je s izaslanstvom svetoj misi u crkvi Sv. Jeronima u Chicagu, nakon čega se susreo s djecom...
Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović susreo se u Chicagu s devetim nadbiskupom dr. Blaseom Josephom Cupichem. Kardinal Chupic upoznao je...