Vijesti Node

Predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović – Herceg Bosnu smo unijeli u FBiH i taj naziv neće zabraniti

Kraj godine, kao i njezin veći dio, obilježilo je podizanje napetosti, od manipulacije s podnošenjem zahtjeva za reviziju tužbe protiv Srbije, blokada europskoga puta i reformi, izmišljanja razloga za zadržavanje sadašnjeg statusa i nedonošenje izmjena Izbornog zakona, do presude Haaškoga suda koju se odmah pokušalo staviti u dnevnopolitički kontekst. Dragan Čović je u drugom dijelu godine preuzeo predsjedanje Predsjedništvom BiH, kada je fokus ponovno pokušao usmjeriti prema dvama ciljevima - izmjeni Izbornog zakona i približavanju EU.

Kako ocjenjujete godinu za nama, teškom, turbulentnom...?

- Čini mi se kako je godina bila preizazovna, puna dinamike i negativne energije. Osobito u posljednjih pola godine, i to u svakom dijelu funkcioniranja izvršne i zakonodavne vlasti. No, kada bismo sve skupa zbrojili, mislim da ćemo je dobro završiti s obzirom na to kakvi su se procesi odvijali. Neki će odmah prokomentirati kako su parlamenti na razini države i entiteta donijeli malo zakona. Ali, iskreno, moglo bi nam se dogoditi da, uz malo ozbiljnosti dvoje, troje ljudi u Vijeću ministara BiH, na Mehanizmu koordinacije ispunimo sve što imamo pred sobom glede europskih integracija do kraja ove godine.

Na što mislite?

- Nitko nije vjerovao da ćemo završiti priču o trošarinama, a donesene su izmjene. Također, svi će proračuni biti doneseni. To je drugi od tri uvjeta za stjecanje statusa kandidata, a treći je upitnik. U ovome trenutku velika je odgovornost Europske komisije i gospodina Hahna, kao i gospođe Mogherini. BiH je dobila zadatak i, ako ispunimo ta tri uvjeta, imamo kandidacijski status. Ono što me brine, da smo dobili neke poruke, da i ako bismo ispunili sve uvjete do kraja godine, tada bismo tek u drugom dijelu 2018. godine dobili ocjenu, a u 2019. kandidacijski status. To za BiH, a ni za EU, ne bi bilo dobro.

Kakvi su bili razgovori s predstavnicima zemalja za provedbu mira?

- Nisu bili ugodni. Sličnu takvu sjednicu imali smo i neposredno prije nego što sam uime BiH podnio zahtjev za stjecanje statusa kandidata za EU. Tada je od mene izričito zatraženo, kako od kolega u Predsjedništvu tako i od velike većine predstavnika zemalja za provedbu mira, da ne podnosim zahtjev, uz objašnjenje kako nismo spremni za članstvo. No, bio sam uvjeren u suprotno, što se na kraju pokazalo ispravnom odlukom. Ovoga puta članovi Predsjedništva, najprije ja, pa gospodin Izetbegović i onda Ivanić, imali smo jako negativne komentare.

Iznosite zanimljive ocjene, ali to pomalo odudara od inicijativa u regiji, ponajprije oko Srbije i Crne Gore?!

- Sasvim je izvjesno da će se skratiti rokovi Srbiji, čak ja tvrdim da će se to dogoditi u sljedeće dvije, tri godine. Crna Gora je gotovo zatvorila poglavlja. Bilo bi jako loše da BiH ostane izolirana, u statusu Kosova.

Je li to neka vrsta poruke?

- Naravno.

Kakva?

- Svatko je tumači na svoj način.

Kako je vi tumačite?

- Ovo nas tjera da nešto zajedno radimo. No, s druge strane, postoji i druga ocjena - da smo prava bara.

Vratimo se ponovno putu BiH prema EU, ali činjenica je da upitnik nije još usuglašen. Zašto se to nije dogodilo?

- Najveći je problem izrazito spora dinamika rada gospodina Zvizdića koji do sada nije htio sazvati ni jednu sjednicu Mehanizma koordinacije. Morao je podnijeti izvješće puno ranije, a nije.

Iz Sarajeva se, međutim, podmeću tvrdnje da su županije odgovorne za zastoj, a ne Zvizdić?

- Ma ne. Stvari su vrlo jednostavne. Zaživljavanjem Mehanizma koordinacije priznate su realnosti u BiH i pod tim mislim na postojanje županija s isključivim i podijeljenim ustavnim nadležnostima. I to se na svakodnevnoj osnovi nastojalo izbjeći. Ali, to se ne može napraviti. Zvizdić je zatražio prijam 16. odnosno 17. siječnja kod gospodina Hahna da preda upitnik, međutim, nisam optimističan što se toga datuma tiče.

Kako tumačite to da je Zvizdić uputio takvo pismo bez znanja Predsjedništva i hoće li BiH stvarno tada dobiti pozitivan odgovor?

- Mi smo na Predsjedništvu BiH usuglasili da do 15. prosinca moramo dobiti upitnik. Danas je 20. prosinca, a upitnika nema. Jedini razlog za to su pitanja koja su otvorena, a otvorena su samo jer se nije već jednom sazvao Kolegij za europske integracije koji čine, između ostalog, svi predsjednici vlada. Za takvo što najodgovorniji je predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić.

Hoće li onda BiH na proljeće dobiti kandidacijski status za EU?

- Osobno mislim da ga moramo dobiti. No, to opet samo po sebi ne znači ništa jer to ne znači i automatsko otvaranje pregovora. Najprije trebamo dobiti pozitivno izvješće EU da smo ispunili sve što se od nas tražilo. Tim činom smo sve ispunili, osim jednog općeg zahtjeva, a to su politički uvjeti.

Godina izbora je pred nama, a koalicija ne funkcionira nikako. Daje li to razloga za “optimizam”?

- Prošla godina i politički je bila teška. Načinjeni su katastrofalni potezi, osobito u komunikaciji ključnih partnera. Najprije Saveza za promjene, SDA i SBB-a, a onda HDZ-a, odnosno HNS-a BiH. Vidjeli ste to kod izmjena Zakona o trošarinama, u Federaciji su se razišli partneri, jedino su Hrvati, unatoč svemu, homogeni oko ključnih pitanja.

Ali, gospodine Čoviću, preskočili ste možda najteži tinjajući sukob koji se odvija na relaciji hrvatske i bošnjačke politike, prije svega, odnosa vas i gospodina Izetbegovića!?

- Nažalost, u pravu ste. Taj odnos danas ne funkcionira.

Izetbegović je u nekoliko navrata uputio vama i hrvatskoj politici žestoke poruke. Zašto je tako?

- Ne želim ulaziti ni u kakve, nazovimo ih, konflikte s Izetbegovićem, ni odgovarati sličnom mjerom. Osobno mislim da je on svjesno organizirao spašavanje pozicije SDA podizanjem napetosti oko “nacionalnih pitanja”. Jedno je pitanje bila tužba prema Srbiji oko revizije, nakon toga Pelješki most, zatim haaške presude... Smisao svega toga je da se ne primijeti kako pola SDA glasuje na različit način.

Koliko takva kriza o kojoj govorite remeti planove o provedbi strateških projekata?

- Pitanje je koji su to?!

Pa, Izborni zakon..., da se Hrvati konačno mogu demokratizirati?

- Slažem se s time. Jedini način da se Hrvatima omogući višestranačje, a HDZ demokratizira je da izmijenimo Izborni zakon. Prije svega to podrazumijeva da Hrvati imaju mogućnost birati vlastite predstavnike u vlasti. Očekujem da će se tijekom siječnja i veljače uključiti snažnije i predstavnici međunarodne zajednice kako bi se došlo do izmjene Izbornog zakona.

Što je donja linija ispod koje se hrvatska strana neće povući?

- Jednostavan je odgovor i jednoznačan. Omogućiti da drugi ne biraju predstavnike Hrvatima.

U federalnom Parlamentu pokrenuta je inicijativa za ukidanje riječi “hrvatski” i “Herceg Bosna” iz naziva javnih poduzeća. Kako doživljavate tu poruku bošnjačkih političara?

- Čisti populizam stranke koja je već nekoliko godina na margini političkog preživljavanja, upravo zbog sličnih pogrešaka i politike preglasavanja u prošlosti. Bit će toga još kako se izbori budu bližili. Naziv “Herceg Bosna” su Hrvati unijeli u današnju Federaciju preko Washingtonskog sporazuma i ne vidim tu ništa sporno ni zašto nekome smeta naziv jednog od triju konstitutivnih naroda. Međutim, bojim se da nije toliko ni sporan taj naziv koliko želja da se jednim ovakvim činom ide u refederalizaciju Federacije u budućnosti.

Vama se obično postavljaju pitanja o Izbornom zakonu, entitetu, presudama, EU integracijama, krizama... No, jedno od životnih pitanja koje se nameće posljednjih mjeseci je kako osigurati ostanak mladih?!

- Uz sve probleme koji postoje u BiH, rekao bih da nemamo hrabrosti. Stvari sigurno treba mijenjati. Najprije u odnosu prema ovom prostoru. Izmiješalo se dosta problema. Najveća zamjerka nama u vlastima je što nismo izgradili pravnu sigurnost. Upitno je i jesmo li dali dovoljno prostora mladima da se iskažu u onome za što su se obrazovali. Ja se trudim svojim primjerom pokazati da mladi ljudi zaslužuju puno više prostora nego što im se daje, ali taj primjer moraju slijedit i drugi. Osobito moramo mijenjati stvari s obrazovanjem. Ne možemo proizvoditi kadrove za koje sutra znamo da neće imati posla.

Hrvatima se stalno iz Sarajeva prigovara da nisu dovoljno dobri domoljubi u BiH. Je li to tako i što treba mijenjati?

- Poruke koje Hrvati dobivaju od ove države su uglavnom negativne. Izražen je strah od procesuiranja ako si Hrvat, pogotovo ako ste branitelj, gospodarstvenici strahuju da će ih Porezna uprava posjećivati svakih pet dana... U javnim medijima Hrvati su predstavljeni vrlo negativno. Kada sve to pogledate, sve te instrumente države imate protiv sebe. No, unatoč svemu, treba imati hrabrosti i ići protiv svega toga. Iako se to ne čini racionalnim. S malo više prkosa i ponosa moramo se vezivati za ovo podneblje jer je najlakše otići. No, ponavljam, najvažnije je da ostanemo dosljedni. Ovo je naš prostor, Posavina, središnja Bosna, Hercegovina. BiH pripada Hrvatima.

Većinski hrvatske općine i županije uglavnom bilježe proračunski suficit. Što je rezultat toga?

- Ponajprije, rekao bih da možemo konstatirati kako počinje funkcionirati pravna država i to je, prije svega, rezultat rada Uprave za neizravno oporezivanje. Sužava se “siva zona”, povećana je financijska disciplina. Prije pet godina imali smo procjenu da na jednome euru na “sivom tržištu” ostaje još jedan. Prikupljalo se pola od toga iznosa. Vidjeli ste kako je nedavno u Španjolskoj optužen i Luka Modrić, najbolji nogometaš, zbog porezne utaje. Zato ti sustavi funkcioniraju. Kod nas stanje još nije ni blizu te razine i vrlo brzo će se morati uvesti stečaj po ubrzanoj proceduri. Kada dvije godine ne uspije napraviti pozitivan rezultat, u Njemačkoj odmah rasprodaju tu tvrtku. U Europi se na taj način godišnje gasi otprilike 30 posto tvrtki, ali se istodobno otvara 50 posto. Isti koji su propali pokušavaju pokrenuti nove biznise. Povećani prihodi županija odnosno općina rezultat su i poteza ministrice Milićević koja je napravila novu preraspodjelu novca koja je približno odraz stanja na terenu. No, ni to još do kraja nismo promijenili. U Sarajevu još uvijek imamo ponder 2. Kada bi se to ukinulo, samo HNŽ bi imao šest do sedam posto više novca. To se mora do kraja izbalansirati. Ponder može biti dodijeljen samo županijama i sredinama koje financijski slabije stoje. Kao rezultat boljeg prikupljanja prihoda ove godine imali smo 12 milijuna maraka poticaja za općine, a sljedeće godine taj iznos će biti 18 milijuna.

Ulazimo u izbornu godinu. Koliko ste zadovoljni radom hrvatskih dužnosnika u posljednje tri godine?

- Dobrim dijelom jesam kada gledamo i zbrojimo što smo sve obećavali na lokalnim i općim izborima. Ali, činjenica je da se moglo mnogo više uraditi. Bojim se da je mnogima bilo dovoljno samo da postanu dio aparata zakonodavne i izvršne vlasti, od direktora, ministara, a mislim da ni blizu ne radimo onoliko koliko se očekuje s jedne takve pozicije. Najprije, svi smo vrlo dobro plaćeni i to trebao biti dovoljan motiv da se radi mnogo više. Zadovoljan sam i što smo napravili u odnosu druga dva naroda. Ali, svejedno, i tu sam kritičan. Moglo se učiniti puno više.

Ima se osjećaja kako je Mostar godinama ostavljen i zapostavljen. Kako ga učiniti ljepšim i uređenijim, odnosno riješiti političke prijepore?

- Gradonačelnik Bešlić je prije nekoliko dana rekao kako je Mostar svojevrsni fenomen s obzirom na to da funkcionira bez svih poluga vlasti. Slažem se da je s te strane Mostar ipak preživio. S druge strane, Mostar je morao biti puno ljepši, uređeniji. Nije to samo do Gradske uprave nego i do svih nas koji smo u institucijama, moramo učiniti puno više. Na infrastrukturi se radi intenzivno. Da su bile usvojene promjene trošarina prije godinu i pol dana, koridor Vc bi vjerojatno već bio kod Mostara, južna i sjeverna obilaznica bile bi u funkciji. Ovako će se stvoriti dojam da se to sve događa zbog izbora. U svibnju sljedeće godine vjerojatno odjednom će se istodobno raditi na 30 kilometara raznih cesta, mostova... To bi sve i ovoj sredini dalo jedan drukčiji ambijent. Uz to, u Mostaru se dovršava jedan, rekao bih, tisućljetni projekt prikupljanja i prerade otpadnih voda. Kolektori bi trebali početi raditi ovih dana, kada je u pitanju grad u punom smislu riječi, do kraja sljedeće godine imat ćemo cijeli sustav i prečistače u pogonu. Gradi se intenzivno kada je u pitanju stambena izgradnja iako ja mislim da se tu moralo biti puno obazrivije s obzirom na zaštitu okoliša. Mostaru smo sada doslovno oduzeli sve što ima zelenila, osim parka. Očekuje se i da uskoro bude u funkciji istočni ulaz s mostom preko Neretve, čime će se značajan dio prometa usmjeriti prema Aveniji. To će stvoriti velike probleme u prometu, zbog čega su nam potrebne sjeverna i južna obilaznica. Nakon što se to završi, dobit ćemo prsten, čime će se posve rasteretiti središnji dio grada.

Gospodin Izetbegović nedavno je izjavio kako Hrvati bolje žive nego Bošnjaci u BiH te da je to važnije nego što su hrvatski političari frustrirani. Kako gledate na te tvrdnje?

- Činjenica je da smo se mi izborili za taj krovni dio, razinu države i Vijeća ministara, da imamo trećinu u vlasti koja je definirana po zakonu. To je obilježje BiH koje je funkcioniralo i u proteklom sustavu. Ono gdje mi danas ni blizu nismo zadovoljni je infrastruktura zaposlenika ispod razina direktora, ministara... To je potpuno narušen sustav. Tu bi pak gospodin Izetbegović i njemu slični htjeli da zapošljavanje bude uređeno po postocima s popisa pučanstva. Moj je pristup upravo obrnut. No, čak i da je tako, ni izbliza nas nema u bilo kojoj instituciji na razini Federacije BiH ili države. U FBiH smo dogurali do toga da imamo šest ministara. Ako se sjetite prije pet, šest godina rasprava kada su nam nudili četiri ministra od ukupno 17 i poručivali otkuda vam pravo da budete nezadovoljni. U pola ministarstava danas gotovo uopće nema Hrvata. Što je najgore, počesto imate lažno predstavljanje pojedinaca kao Hrvata da bi popunili kvote. Da ne govorimo o agencijama ili Poreznoj upravi kao takvoj gdje smo do kraja marginalizirani. Zato mi i predlažemo racionalizaciju s tri, četiri ili više jedinica. Na tim razinama vlasti treba postojati poseban ključ, a na nižim razinama, kao što je Mostar, ne treba raspravljati tko je tko. Evo, primjerice, Visoko, tamo ne treba neka viša razina određivati raspored i dodjeljivati im druge zadaće osim lokalnih vlasti. Nitko me neće moći uvjeriti da stvari trebaju drukčije funkcionirati. Jednako kao što netko procjenjuje kako Hrvati dobro žive, to je isključivo stvar naše organizacije i našeg rada.

Što će biti strateški planovi hrvatske politike u 2018. godini?

- To je, nažalost, izborna godina. Koliko god izbjegavali da se bavimo izborima, a mi smo rekli da se do kraja prvog tromjesečja nećemo baviti tom temom, drugi se time uvelike bave. Za nas je ključno ponavljam napraviti izmjene Izbornog zakona. Nakon ožujka ćemo se potpuno uključiti u pripreme za izbore i kampanju. Usporedno s time mi ne smijemo otupiti oštricu kada je u pitanju europski put, odnosno kandidacijski status i MAP. To nam otvara druge pretpostavke da bismo stvari rješavali puno brže. To nije pitanje samo za Hrvate, ali me žalosti što samo hrvatski dužnosnici rade na tome. Ja ću osobno stvarati pritisak na strance kako bismo dobili taj iskorak prema EU i NATO-u. Ja sam protiv novih rokova i uvjeta. Iako smo u značajnom dijelu to završili kroz zakone u FBiH i Republici Hrvatskoj, braniteljskoj populaciji moramo riješiti sve probleme. S druge strane, u pravnom smislu moramo do kraja zaštiti dostojanstvo Domovinskog rata. Eho presude u Haagu ne smije se na bilo koji način dalje održavati na život naših ljudi ovdje.

Što vam govore rezultati nedavnih izvora u Glamoču gdje je SNSD pobijedio, SDP je drugi, HDZ BiH treći...?

- Mala je to i neobična sredina po strukturi stanovništva. Ali svejedno je određeni test. Predstavnici SNSD-a su uvjereni kako će sa svojim partnerima uvjerljivo dobiti izbore kod Srba, HDZ BiH će sa svojim partnerima iz HNS-a BiH uvjerljivo dobiti izbore među Hrvatima. To se praktično vidjelo na izborima u Glamoču. Sve što je bilo hrvatsko stalo je uz HDZ, a srpsko uz SNSD. Dominantno bošnjačko je stalo uz SDP, a ne uz SDA. Ponavljam, specifična je to sredina i treba podatke uzeti s rezervom.

Nedavno su ispred HDZ-a BiH prosvjedovali “Zaboravljeni branitelji” upozoravajući na neispunjena obećanja, a kritike upućuju i branitelji zbog progona. Kako im pomoći?

- Najprije o problemima branitelja. Braniteljskih udruga ima koliko i političkih stranaka. S tim ljudima postoji stalna komunikacija i to preko krovnih udruga. Druge udruge se također nastoje pozicionirati, što je legitimno. Da bismo izbjegli te šumove, kroz HNS smo uspostavili Odjel za branitelje i pozvali sve udruge da budu dio tog odbora. Vrlo jasno smo poručili da ćemo bjanko podržati sve što usuglase na Odboru za branitelje. No, istina je da dio udruga ne želi funkcionirati kroz taj sustav.

A jeste li ispunili njihove zahtjeve?

- Promijenili smo sva tri zakona koja su branitelji tražili.

Branitelji prigovaraju i da se niste izborili za promjene zakona kojim se onemogućuje procesuiranje branitelja po različitim osnovama?

- Radi se o primjeni dvaju zakona. Jedan je nasljeđe bivše Jugoslavije koji u svojoj osnovi nije imao slične fenomene. Imate novi zakon koji se primjenjuje retroaktivno, što je također pravno nedopustivo. Imate odluku Suda u Strasbourgu koji zabranjuje tu praksu, a naše institucije to ne žele promijeniti. To će biti teže promijeniti od Izbornog zakona.

Što možete učiniti kako biste upozorili na to?

- Mi pokrećemo inicijativu da sve što čime se šteti interesima branitelja bude ukinuto iz zakonskih odredbi. Nedopustivo je da, ako je jedan tužitelj Bošnjak, on po automatizmu primjenjuje zakon koji je teži za optužene Hrvate. Istodobno, od 43 tužitelja, samo su 3 Hrvata. Nama je prioritet uvesti isti standard i to će biti naš uvjet.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Poštovana gospođo Kramp-Karranbauer,            čast mi je i zadovoljstvo, kao predsjedniku Hrvatske...
Svečana sjednica Senata u povodu 41. obljetnice Sveučilišta u Mostaru održana je danas u dvorani „Queen“ hotela „Mepas“ u Mostaru. Rektor...
Želim iskazati zadovoljstvo i pozdraviti odluku saveznika nakon današnjeg ministarskog sastanka NATO-a u Bruxellesu, gdje je potvrđena spremnost i...
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović sastao se danas sa predsjednikom SDP-a Nerminom Nikšićem. Na sastanku koji je održan u Domu HDZ-a...