Vijesti Node

Josip Jerković: Nije nam interes da samo Hrvatima bude dobro

Josip Jerković, aktuelni potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, koji na predstojećim izborima ponovo ulazi u trku za predsjednika RS, u pisanom intervjuu za "Nezavisne novine" rekao je da Hrvati u pogledu zapošljavanja, popunjavanja radnih mjesta u državnim institucijama, još nisu dostigli postotak koji nalaže zakon.

"Nije nam interes nikog oštetiti da bi samo nama bilo dobro", rekao je Jerković.

Što Vas je motiviralo da se ponovo kandidirate za predsjednika Republike Srpske?

JERKOVIĆ: Biti na bilo kojoj funkciji u ovoj zemlji nije lako, to nosi velika odricanja, potpunu predanost i ogromnu odgovornost prema ljudima koji su vam dali povjerenje. Naravno, odluku da prihvatim još jedan mandat te kandidaturu za dopredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda od svih stranaka sa hrvatskim predznakom na čelu sa HDZ BiH, koje su članice Hrvatskog narodnog sabora, donio sam savjetujući se prvenstveno sa svojom obitelji, dragim prijateljima i na koncu sa rukovodstvom stranke HDZ BiH koja me je i  kandidirala. Moj pokretač i motiv su građani, prognani, izbjegli, raseljene osobe te svi oni koji su prepoznali moj trud i rad, kojima sam u proteklom mandatu u granicama svojih mogućnosti i u zakonskom okviru mogao pomoći.

Zašto bi građani trebali glasati za Vas?

JERKOVIĆ: Smatram da sam kao aktuelni dopredsjednik RS u ovom mandatu koji sada ističe dokazao građanima da su mi upravo oni na prvom mjestu. Dokazao sam da sam u njihovoj službi, a ne u službi pojedinaca, a ono na što ja akcent stavljam je to da svi izađu na izbore, postupe po svojoj savjesti i onako kako oni smatraju da to treba da bude, to je njihovo pravo na koje se ne bi smjeli oglušiti. Ono što mogu obećati je to, ako glas daju meni, nek budu sigurni da su dali glas nekome tko će ih zastupati i rješavati problematiku sa kojom se susreću. Davanjem glasa kandidatu za dopredsjednika RS Josipu Jerkoviću dajete glas čovjeku koji je od 1995. godine u službi građana pri povratku i obnovi, kako kuća povratnika, tako i župskih kuća, vjerskih i sakralnih objekata. Isto tako zalagao sam se za rješavanje statusne problematike svih građana.

Kako ocjenjujete položaj Hrvata u RS i da li se on poboljšao u protekle četiri godine?

JERKOVIĆ: Ne mogu reći da je položaj Hrvata u RS danas na zavidnom nivou. Često dijelimo sudbinu i sa ostala dva konstitutivna naroda. U pogledu zapošljavanja, popunjavanje radnih mjesta u državnim institucijama još nije dostiglo postotak kao što to nalaže zakon. Ima se tu još puno toga uraditi kako bi se stvari posložile u interesu Hrvata, a opet, ne na štetu nijednog drugog konstitutivnog naroda ovog entiteta jer Hrvati ne traže ništa drugo nego što imaju druga dva konstitutivna naroda. Nije nam interes nikog oštetiti da bi samo nama bilo dobro. Fokus stavljam i držim da je uspjeh opstanka na ovim prostorima  suživot, razgovor i dijalog. Da li se položaj Hrvata u RS poboljšao u zadnje četiri godine? Mislim da je, sigurnost kao osnov povratka ljudi koji treba da dođu i ostanu da žive na ovom prostoru je na zadovoljavajućem nivou, što nismo mogli reći u samim počecima procesa povratka, gdje je bilo puno otpora i neugodnih situacija koje su, hvala Bogu, danas iza nas, a zahvaljujući jednom korektnom odnosu sa drugima gdje pokušavamo realizirati sve ono što se da i umije.

Ukoliko dobijete mandat, šta će biti prioritet u naredne četiri godine?

JERKOVIĆ: Zalagat ću se upravo za nastavak obnove i povratak. To mora biti daleko jače i veće kako bi se svima onima koji su podnijeli zahtjev za obnovu i povratak sagradili objekti, a onima kojima je imovina uništena treba pravično biti nadoknađena. Proteklim mandatom sam prilično zadovoljan, jer smo realizirali mnogo velikih i važnih projekata obnove stambenih jedinica povratnika na ovim prostorima (sveukupno, do sada je napravljeno oko 5.600 objekata za Hrvate na području RS), a za puno njih se danas radi da se stvore uvjeti za realizaciju istog. Sada trenutno imamo npr. oko 6.000 do 7.000 zahtjeva koji su spremni za obnovu, to je zasigurno 15.000-20.000 osoba koje čekaju i koje se žele vratiti na ove prostore. Ako 15.000-20.000 ljudi nije dovoljan prioritet, ne znam šta bi onda drugo moglo biti. Poznato je da u zadnja dva mandata imamo Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Vlade RS na čelu sa ministrom Davorom Čordašom. To je kadar naše stranke HDZ BiH koji marljivo radi i pomaže povratku i obnovi ratno porušenih objekata ovdje na području RS. Uz to imamo Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. To su te institucije koje bi trebalo da brinu za raseljene osobe, prognane ili interno raseljene.  S obzirom na to da je Vlada Republike Hrvatske najveći pojedinačni donator za Hrvate u BiH, zalagat ću se za tu pomoć i da se dalje pomaže, te da se poveća grant sredstava za Hrvate u BiH. Zalagat ću se i za povratak međunarodnih donatora koji su prije osam godina smanjili pomoć za povratak u BiH.

Koji su trenutno najveći problemi s kojima se susreću Hrvati u RS?

JERKOVIĆ: Kao što je svima poznato, postotak Hrvata koji su se vratili na prostore RS je vrlo mali. Razlog kao i ključna problematika je obnova, zaposlenje, zdravstvo i školstvo. Pitanje svih pitanja je kako opstati i ostati živjeti na prijeratnom prostoru ukoliko im se ne osigura mogućnost da svojim radom opstanu i ostanu na ovim prostorima, što će ostaviti velikog traga na opstojnost i postojanje Hrvata na području RS i BiH. Jedan od ključnih problema je to što Hrvati apliciraju za dodjelu donacije za obnovu kuće i realizaciju čekaju i po nekoliko godina.

(nezavisne.com)

Izdvajamo

Čović i Orban su razgovarali o odnosima dvije zemlje, aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i okruženju. Zajednička je ocjena da pučke...
Poštovana gospođo Kramp-Karranbauer,            čast mi je i zadovoljstvo, kao predsjedniku Hrvatske...
Svečana sjednica Senata u povodu 41. obljetnice Sveučilišta u Mostaru održana je danas u dvorani „Queen“ hotela „Mepas“ u Mostaru. Rektor...
Želim iskazati zadovoljstvo i pozdraviti odluku saveznika nakon današnjeg ministarskog sastanka NATO-a u Bruxellesu, gdje je potvrđena spremnost i...