Vijesti Node

Bradara za Dnevnik.ba: Stvarna borba za Hrvate najbolje se vidi u federalnom Domu naroda

Stvarna borba za hrvatski narod najbolje se praktično vidi u federalnom Domu naroda i zbog toga je to ključna institucija u FBiH gdje se Hrvati brane. Zbog svega tog i jesu ovoliki ne samo politički, nego i pravni udari na federalni Dom naroda.  Izaslanici u Klubu Hrvata, njih troje izabrano bošnjačkim glasovima, uvijek su do sada podržavali i pozitivno se izjašnjavali o zakonima za koje su legitimno izabrani izaslanici glasali protiv. To nam  dovoljno govori zašto je važno da Hrvati sami biraju svoje izaslanike u Dom naroda, kazala je Lidija Bradara, u intervjuu za Dnevnik.ba, predsjedateljica federalnog Doma naroda.

Lidija Bradara, predsjedateljica federalnog Doma naroda, u intervjuu za Dnevnik.ba govori o propalim entitetskim udarima bošnjačkih stranaka, radu federalnog Doma, odnosima HDZ-a i SDA te ciljevima bošnjačke politike u BiH.

Kako ocjenjujete četiri godine proteklog mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH?

Entuzijazam s kojim sam ušla u federalni Dom naroda vjerujući u vjerodostojnog politika koje provode dvije najveće stranke hrvatskog i bošnjačkog naroda u FBiH je zapravo, jako brzo splasnuo. Legitimni predstavnici Hrvata u Domu naroda bili su pokretači svih procesa, ne samo na političkom, nego i ekonomskom, gospodarskom i svakom drugom planu. Međutim, kako nije bilo parlamentarna većine ni u našem Domu,  vrlo brzo je postalo jasno da ćemo većinu tražiti od sjednice do sjednice.  

Kakvi su bili odnosi među Klubovima naroda, odnosno, dvjema najvećim strankama, SDA i HDZ-a BiH u FBiH?

U federalnom Domu naroda nije postojala istinska želja s bošnjačke stranke  da se pitanje imenovanja privremenog upravnog odbora FTV-a i završi. To je jedna od rijetkih prekinutih sjednica. Svima je posve jasno i zašto je to tako.  Zakon o izbornim jedinicama spada, zapravo, u jednu posebnu političku i pravnu agresiju prema Ustavu BiH. Oni koji su s HDZ-om BiH na razini FBiH dijelili odgovornosti jednostavno brojne stvari nisu gledali na isti način i vidjelo  se kasnije, u analizama, da su se upravo Hrvati u FBiH  najviše trudili i radili, prioritetno mislim na ministre u Vladi FBiH, a najmanje od te Federacije BiH i dobili.

Koji bi to bili najvažniji zakoni koje je federalni Dom naroda usvojio?

Teško je o učincima rada federalnog Doma naroda na ovaj način odgovoriti, ali izdvojila bih zakon o radu kojim smo počeli reformu javne uprave. Bili smo opterećeni tužbama državnih službenika naspram njihovih poslodavaca odnosno institucija FBiH i to je iznosilo gotovo milijardu KM. Novim zakonom o radu i kolektivnim ugovorima  taj proces se uspio zaustaviti. Teškom mukom smo usvojili i Zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju, nekoliko smo ga puta vraćali na doradu čime je zaštićeno dostojanstvo umirovljenika, zakoni o ukidanu parafiskalnih nameta itd. Najviše zakona u FBiH predložila je ministrica Miličević, a od ukupno predloženih preko 70 posto dokumenata je predložio HDZ BiH, a SDA tek 8 posto. Tu mislim na one zakoni koji su prošli Dom naroda.  Međutim, u razdoblju kada smo se trebali nastaviti biti takvim stvarima, bošnjački „partneri“ prešli su crvenu liniju i od tada su politički odnosi krenuli na gore, a u tom razdoblju su se dogodile i presude Ustavnog suda BiH koje političko Sarajevo revnosno, ne samo da negira, nego i odbija provesti.  Jednako tako, važni su i oni predloženi zakoni koje je Dom naroda oborio. Županijama Federacija BiH  u zadnje četiri godine nije otela nijednu nadležnost.

Kako su se kretali politički odnosi HDZ-a BiH i SDA? Je li se stanje pogoršalo nakon presude Ljubić?

Pogoršanje odnosa je počelo kada je počeo i raspad SDA. To se prvo pokazalo u Parlamentarnoj skupštini BiH, potom Zastupničkomdomu PFBiH, a onda i u federalnom Domu naroda. Parlamentarna većina nije postojala, a kriza se samo nastavljala i produbljivala. SDA je u međuvremenu žestoko napadana od oporbenih bošnjačkih stranaka, a onda su se okrenuli Hrvatima u BiH, i ne samo podržali, nego i inicirali brojne političke projekte, sada već propale, u parlamentarnim procedurama protiv Hrvata. Jedini spas za raspadajuću stranku SDA u proteklom mandatu bio je taj da svoje političko djelovanje primarno usmjeri protiv hrvatskog naroda u BiH.

Često smo puta čuli kako postoji „pričuvna svebošnjačka koalicija“ u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Je li postojala i u federalnom Domu naroda?

Ne bih rekla da je to pričuvna svebošnjačka koalicija nego neformalna bošnjačka koalicija. U federalnom Domu naroda je po mom mišljenju i nastala jer su, primjerice, upravo oporbene bošnjačke stranke predložile protuustavni zakon o izbornim jedinicama, a SDA, zapravo, jedva dočekala da se takvo nešto dogodi.  Stvarna borba za hrvatski narod najbolje se praktično vidi u federalnom Domu naroda i zbog toga je to ključna institucija u FBiH gdje se Hrvati brane. Zbog svega tog i jesu ovoliki ne samo politički, nego i pravni udari na federalni Dom naroda.  Izaslanici u Klubu Hrvata, njih troje izabrano bošnjačkim glasovima, uvijek su do sada podržavali i pozitivno se izjašnjavali o zakonima za koje su legitimno izabrani izaslanici glasali protiv. To nam  dovoljno govori zašto je važno da Hrvati sami biraju svoje izaslanike u Dom naroda.

Ljeto u federalnom Domu naroda obilježio je zakon o izbornim jedinicama. Na prošlotjednoj sjednici zakon je i konačno propao nakon niza pokušaja. Kako gledate na ta zbivanja?

Sam Zakon je protuustavan i ne implementira presudu Ljubić. Međutim, to bošnjačkim strankama ništa ne znači i one to ne smatraju nikakvim argumentom, naprotiv, sve vrijeme javnost uvjeravaju u suprotno.  Presudom Ljubić neće se riješiti samo pitanje Hrvata u BiH, nego i BiH i njene političke i pravne budućnosti kao neovisne i suverene države. Budući da to nije shvaćeno, odnosno, ne želi se shvatiti, ni u federalnom Domu naroda, a ni bošnjačkoj politici, onda se na svaki mogući način ta presuda nastojala politički izigrati. A samim time izigrati i sam Ustavni sud BiH.  Da bi obični ljudi bolje shvatiti tu  složenu priču o zakona o izbornim jedinicama dovoljna je jedna rečenica – bošnjačke stranke time su htjele legalizirati nametanje predstavnika Hrvatima. Ali, ne mogu vjerovati da u tim strankama nije bilo ljudi koji očito misle da se silovanjem Ustava FBiH i Poslovnika o radu Doma naroda određen zakoni mogu nametnuti i misliti da to netko neće sprječavati.

Je li bilo pritisaka međunarodne zajednice da se zakon usvoji? Sastali ste se ljetos s američkom veleposlanicom u BiH.

Možda će to netko protumačiti kao pritisak, netko kao ugodni razgovor, no veleposlanici SAD-a svoja sam mišljenja i stavove o tom zakonu iznijela i to sam branila i na samim sjednicama federalnog Doma naroda. Još neki predstavnici međunarodne zajednice bili su jako zainteresirani za taj zakon.  Bošnjački političari predstavili su im kao da odbijam sazvati sjednicu na kojoj bismo se o tomu trebali izjasniti, pa su se predstavnici međunarodne zajednice iznenadili kada sam demantirala takve navode. Kao što i sami znate, sjednice su održavane na zahtjeve Kluba Bošnjaka, a zakon oboren.

Na koji način se će nakon Općih izbora u nedjelju, onda formirati federalni Dom naroda?

To je sada pitanje za milijardu dolara. Mislim da slijedi politička i ustavna kriza ali da postoji  i dalje neki prostor kojim bi se to pitanje moglo riješiti. U krizu su nas dovele bošnjačke stranke koji svojim ponašanjem rade sve kako bi opstruirale razvoj BiH kao države, a tako i Hrvata kao tvorbenog, odnosno, konstitutivnog naroda. Sasvim je jasno da je prema izjava vodećih bošnjačkih političara u BiH, nacionalni interes tog naroda da Hrvatima bira predstavnike na svim razinama vlasti.

Smatrate li kako se sprema nova Platforma?

Sve političke prilike i okolnosti u FBiH to sasvim jasno pokazuju. To je uvijek stalna težnja. Zašto bi sebi vodeće bošnjačke stranke „zagorčavale“ život s legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH kada uvijek mogu pronaći one sebi „podobne“?  Osim toga, od kako službeno traje kampanja u BiH, nisam čula a ni pročitala nijedan konkretni plan i program bošnjačkih stranaka osim onog da se Hrvatima u  BiH treba oduzeti konstitutivnosti, da je nužno ukinuti Dom naroda, da traje teror većine nad manjinom. To dovoljno govori. Dakle, predizborna obećanja jednom narodu su politički nestanak drugog naroda. Osjećaj i atmosferu straha od prvih susjeda je najlakše izazvati, puno je teže graditi kompromisna rješenja i doći do zajedničkog dogovora

Zbog čega bi Hrvati u BiH svoj glas trebali dati upravo strankama okupljenim oko Hrvatskog narodnog sabora BiH?

Zbog svega ovog što sam ranije navela u intervjuu. Politički sukob koji traje u BiH sukob je, zapravo, oko njenog ustavno-pravnog uređenje i BiH kao države. Veću zabrinutost u međunarodnoj zajednici trebale bi izazivati bošnjačke vizije BiH, nego one Hrvatskog narodnog sabora BiH.  Vjerujem da će Hrvati u BiH, kao politički zreo, odgovoran i samosvjestan narod u nedjelju izići na birališta i izabrati dr. Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva  BiH i liste HNS-a BiH za sve razine vlasti.  Ne želim zvučati patetično ali ovo je zaista jedna od najvećih bitki koju hrvatski narod u BiH treba tek dobiti. 

(dnevnik.ba)

Izdvajamo

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović, održao je danas sastanak sa Županijskim odborom HDZ-a BiH Županije Zapadnohercegovačke. Na...
Knjiga "Moj životni put" akademika Bože Žepića predstavljena je danas u  organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH....
Na sastanku održanom danas u Mostaru razgovarano je o položaju Hrvata u BiH u svjetlu održanih Općih izbora. Posebna tema susreta bila je zajednička...
Predsjednik HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović, uz stranačke dužnosnike viših razina vlasti, danas je na Kupresu održao...