Vijesti Node

Jelka Milićević, ministrica financija i potpredsjednica Vlade F BiH – Prioritet za kratkoročni spas Aluminija je osigurati povlaštenu cijenu struje od dviju elektroprivreda

Još uvijek aktualna federalna dopremijerka i ministrica financija Jelka Milićević ostvarila je odličan rezultat na izborima kao kandidatkinja koalicije okupljene oko HDZ-a BiH na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH. No, dok se čeka na rasplet oko konstituiranja tijela vlasti, ona, zajedno s ostatkom entitetske Vlade, nastavlja raditi dosadašnji posao. Vlada se mora nositi s gorućim problemom cijele Federacije, a to je spas Aluminija. Istodobno, zajedno s predstavnicima drugih parlamentarnih stranaka, Jelka Milićević sudjeluje i na savjetovanju s međunarodnim partnerima koje se smatra uvodom u izradu Reformske agende 2, oko koje se očekuje najširi međustranački konsenzus, bez obzira na političke razlike koje postoje unutar BiH.

Što vidite kao redoslijed poteza u spašavanju Aluminija, odnosno popravljanju teške situacije u kojoj se ova, za cijelu BiH iznimno važna tvrtka, našla?

- Mi smo u Vladi FBiH 2015. godine napravili tri liste za naša poduzeća. U prvoj skupini bila su strateška poduzeća koja, bez obzira na probleme, imaju strateški status. Drugu skupinu činile su problematične tvrtke za koje je trebalo pokrenuti proces restrukturiranja ili stečaja i u treću skupinu uvrstili smo ona poduzeća u kojima Federacija ima manjinske udjele. Aluminij spada u ovu treću skupinu, a u međuvremenu je postao i problematična tvrtka. To poduzeće još otprije ima problema s cijenom električne energije, ulaznih sirovina, kao i svog proizvoda na svjetskom tržištu. Ti problemi sada su eskalirali. Znači, cijena aluminija je oko 2000 dolara i izvjesno je da u dogledno vrijeme neće doći do njezina povećanja. S druge strane, eskalirale su cijene električne energije i glinice kao glavne sirovine, tako da Aluminij u samom procesu proizvodnje ima gubitak već po ovim dvjema ulaznim sirovinama. Vlada Federacije Aluminij promatra kao stratešku tvrtku jer ona utječe na bruto društveni proizvod s tri posto i u ukupnoj potrošnji električne energije sudjeluje s 15 posto. To su dvije odrednice koje traže pozornost Vlade. Nama je problem što u postojećem kapacitetu ne možemo poduzeti posebne mjere vezano uz Aluminij. Ono što mi pokušavamo riješiti jest da u sklopu borbe za svako radno mjesto, a njih je u Aluminiju 900, pomognemo koliko možemo. Posebnom odlukom Aluminij smo uveli u status financijske konsolidacije, što znači da neće biti opterećeni starim dugovima i da se mogu okrenuti rješavanju trenutačnih problema glede tekuće proizvodnje. Istodobno, tražili smo da se pokrenu aktivnosti u samom Aluminiju, aktivnosti s važnim dobavljačima i da se, u okviru mogućnosti, pokuša u Federaciji podijeliti rizik isporuke struje za Aluminij. Sve su to aktivnosti koje se skoro svakodnevno vode u Vladi. Resorni ministar, premijer i ja najčešće pregovaramo i u okviru ograničenih financijskih mogućnosti izdvojili smo sredstva iz tekućih rezervi Federacije kako bi se neke stvari pripremile i Aluminij održao “u životu” jer on nije samo hercegovačko poduzeće, kako ga se pokušava prikazati, nego poduzeće sa strateškom ulogom za Federaciju. Uostalom, kao i Željeznice, čiji je ogroman dio prihoda vezan upravo uz Aluminij. Stoga, ne treba ovaj problem promatrati parcijalno jer se tiče Federacije u cjelini, a ne samo jedne tvrtke ili regije.

Spominju se različiti prijedlozi za “spas” Aluminija, od preorijentiranja proizvodnje do ulaska stranih investitora. Koliko je menadžment u mogućnosti popraviti sadašnje stanje?

- Rješenja koja spominjete nešto su što je trebalo pokrenuti još 2006. godine. Ona sada ne mogu donijeti brze rezultate za spas Aluminija. To su strateške mjere koje su se trebale provoditi u duljem vremenskom ciklusu. Danas imamo situaciju kakvu imamo i nije nimalo lagana uloga ni Uprave ni Vlade. Teško je vjerovati da će sve ove mjere koje sad provodi Uprava donijeti kratkoročne rezultate. Sada su najpotrebnije veće mjere u samoj Federaciji, a to je povlaštena cijena struje od dviju elektroprivreda. Jedino to može kratkoročno spasiti Aluminij i pozivam sve da u svojim kapacitetima pomognu kako bi se to ostvarilo. Mi smo predlagali Aluminiju da oni pronađu prijelomnu točku gdje se u njihovoj proizvodnji ostvaruju najmanji gubici. I očekujemo da nam ponude rješenje koje će omogućiti stabilizaciju poslovanja.

Pozvani ste na pripremni sastanak za Reformsku agendu 2. Očekujete li da ona zaživi kao program buduće vlasti?

- Osvrnut ću se na predizborni program HDZ-a BiH, gdje je visoko pozicionirano bilo daljnje ekonomsko jačanje i to smo prepoznali i u programima drugih stranaka. Svi zagovaramo nužnost daljnjeg ekonomskog razvoja i uvjerena sam da ta, nazovimo ju Reformska agenda 2 treba i Federaciji i cijeloj BiH. Nadam se da ćemo se barem oko toga sporazumjeti i svi podržati taj dio programa. Ono što okuplja i aktualni saziv Vlade jest to da uradimo sve što možemo na reformskom planu imajući u vidu da ne možemo računati na ulogu Parlamenta u ovom razdoblju. Pokušavamo stvoriti preduvjete za prihvaćanje Reformske agende 2 i akcijskog programa. U toj Reformskoj agendi, kako ja vidim, jedan značajan dio bio bi okrenut mladima, a drugo važno pitanje je ubrzan ekonomski razvitak i nastavak svih započetih aktivnosti, uključujući fiskalnu stabilnost kao preduvjet ekonomskog rasta. I mislim da se tu dobro razumijemo.

Kad kažete “razumijemo”, mislite na parlamentarne političke stranke u BiH?

- Tako je, barem onako kako se sad izjašnjavamo. A kada dođemo u poziciju donositi odluke, to ćemo, nadam se, i pokazati.

Može li Reformska agenda 2, uz neke političke preduvjete, biti okosnica buduće vlasti, bez obzira na to tko činio tu vlast na razini entiteta i države?

- Kada govorimo o stranim investicijama, onda svi priznajemo da je uvjet svih uvjeta politička stabilnost. Kapital ne ide u politički nestabilna društva i zato je to prvi uvjet. Drugi uvjet je stvaranje ekonomskih, odnosno fiskalnih pretpostavki, kako bismo privukli investicije. U ekonomskom dijelu ono što smo postavili sigurno će stvoriti preduvjete za porast ulaganja, ali u političkom dijelu mogli bismo imati kočnice. Zato bih željela da se to političko pitanje konačno razriješi. Mladim ljudima su važni plaća, radno mjesto i karijera, ali i politička ravnopravnost te osjećaj jednakosti s drugima u ovoj zemlji. Zato je ovo pitanje političke stabilnosti važno i kada govorimo o demografskom padu i odlasku mladih ljudi iz BiH.

Koliko ste zadovoljni izbornim rezultatima? Osobno ste izabrani u Zastupnički dom Parlamenta Federacije, što znači da su vas birači nagradili za ono što ste radili u Vladi?

- Ja sam zadovoljna onim što je urađeno i mislim da sam bila dio tima koji je jasno biračima prezentirao što smo uradili u proteklom mandatu. Birači su to prepoznali i ponovno nam ukazali povjerenje. Cijela izborna kampanja HDZ-a, odnosno HNS-a, bila je zadana našim kodeksom ponašanja i iznosili smo isključivo pozitivne stvari. Birači su to prepoznali i HDZ ima najbolji izborni rezultat u posljednjih 18 godina. To je na određeni način i priznanje, ali i velika obveza da realiziramo obećano.

Kakva su vam očekivanja u smislu brzine i dinamike uspostave vlasti na svim razinama?

- Prema sadašnjim zakonskim odredbama, mislim da ćemo imati problem te da će proces biti dugotrajan i pregovarački vrlo težak. Trebamo svi biti vrlo odgovorni u tom pogledu. Ono što je potrebno poručiti međunarodnoj zajednici jest da za Hrvate nije dobro bilo kakvo nametnuto rješenje. Takva rješenja vrate nas puno koraka unatrag, a to nije dobro ni za BiH.

Što u međuvremenu može uraditi aktualna federalna Vlada u “tehničkom mandatu”?

- Moram reći, vrlo malo. Tek toliko da se održimo “u životu” i toga smo svi svjesni. Bilo kakve reformske mjere bez Parlamenta, i to Parlamenta u kojem imamo brzu prohodnost odluka, nisu realne. Zato je važno što prije naći način kako izići iz ove situacije, a mislim da bi se to brzo moglo riješiti kada bismo imali razumijevanja jedni za druge. Bivša Jugoslavija zapala je u probleme kada su jedni htjeli biti važniji od drugih. Tako je i u BiH, gdje nametanje rješenja donosi probleme. Moramo svi biti jednako važni u svim procesima.

Koje su vaše osobne ambicije kada je u pitanju novi mandat? Možemo li vas opet očekivati u izvršnoj vlasti?

- Nekih osobnih političkih ambicija nemam. Ako to i bude Zastupnički dom, što sada jest, mislim kako ću moći dati svoj doprinos jer je to mjesto gdje se donose zakonska rješenja i definira politika prema Vladi. A ako to bude i neka druga dužnost, sigurno ću raditi najbolje što znam. Hoće li i gdje to biti, odlučivat će drugi, a ne treba zaboraviti da mnogo ovisi i o međustranačkim dogovorima, koalicijama. No, ako i ne bude ništa od toga, imam svoj profesionalni život, koji je trenutačno u fazi mirovanja, ali u svakom trenutku se može aktivirati. Ali ja ću i u osobnom životu naći zadovoljstvo što god radila.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović održao je danas sastanak sa Županijskim odborom HDZ-a BiH Hercegovačko–neretvanske županije u Domu HDZ...
“Nema uvjeta za uspostavu vlasti”, rekao je u Dnevniku 2 na BHT1 hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider HDZ-a BiH dr. Dragan Čović...
Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović danas je u Livnu održao sastanak sa Županijskim odborom HDZ-a BiH Hercegbosanske županije, na kome se...
Svečanom sjednicom Općinskog vijeća, danas je obilježen Dan općine Grude, koja kao službeni datum uzima 18. studenog - dan općine, dan ZHŽ-a, kao i...