Vijesti Node

Dopredsjedatelj Vijeća ministara i ministar financija i riznice Vjekoslav Bevanda - Nisam za povećanje PDV-a, o tome se nije uopće razgovaralo

Nakon okončanja izbora te manjih nesporazuma Vijeće ministara počelo je normalnije funkcionirati. No, jedna je točka zapela na posljednjoj sjednici, a to je odobrenje vezano za napredovanje prema aktiviranju Akcijskog plana za članstvo (MAP) s NATO-om. Dopredsjedatelj Vijeća ministara te ministar financija i riznice Vjekoslav Bevanda očekuje da će se što prije okončati tehnički mandat ovoga saziva.

Kakva je budućnost nacrta Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) koji je ključan za aktiviranje MAP programa NATO-a?

Ta je točka trebala biti na sjednici u četvrtak, ali ostavljena je za nastavak ove sjednice koja će biti početkom siječnja. Znam opredjeljenje hrvatskih ministara i svoje. Ta je točka stavljena na dnevni red, ali smo dobili molbu da se odluka o tome odgodi kako ne bi došlo do preglasavanja.

Što je prijeporno?

Za mene ništa nije prijeporno.

Što je za druge članove, prije svega srpske ministre?

Svi mi imamo svoje političke stavove vezano uz tu temu. Ja sam na sjednici iznio jasan stav o tome. Za mene tu nema dvojbe.

A što je vaš stav o NATO-ovu savezu, odnosno stranke koju predstavljate?

Ovdje se radi o aktiviranju MAP-a, a ne članstvu u NATO-ovu savezu. Želim istaknuti kako su hrvatski predstavnici bili predvodnici euroatlantskih integracija.

Ovo vas pitamo s obzirom na to da su vam iz političkog Sarajeva znali prišivati etikete proruske agenture koja je protivna EU i NATO-u...?!

Najprije želim svima objasniti kako smo mi daleko od članstva u NATO. A kada su u pitanju te objede, ni za koga nema nikakve dvojbe kako su Hrvati apsolutni lideri obaju ovih procesa. Rekao bih napose na europskome putu. A kada je u pitanju aktiviranje MAP-a, to je ponajprije zasluga ljudi iz HDZ-a. Ne znam što bih vam novo tu mogao reći. Mi smo to pokazali djelima, a o manipulacijama mogu reći da je u pitanju kontinuitet kojim se truje javnost i ukupni odnosi.

Je li konačno moguće zaustaviti političke, ali, rekao bih, i druge vrste ratova koji se vode između hrvatskih i bošnjačkih stranaka, a koji su se prenijeli i na dva naroda?

Sve se može zaustaviti. Samo za to trebate imati dvije strane koje su spremne biti iskrene i raditi na povjerenju. Ali nakon ovih izbora upravo je povjerenje teško narušeno, no tri naroda moraju razgovarati i izaći iz ovoga blata.

Kako vratiti to povjerenje koje je osobito narušeno nametanjem Željka Komšića, ali i time da se pokušava Hrvate posve isključiti iz vlasti raznim manipulacijama kao što su i Razim, Edim, Anel, koji se predstavljaju Hrvatima?

To apsolutno nisu izolirani slučajevi. Riječ je o kontinuitetu. Nakon tri puta nastoji se napraviti iskorak dalje u obespravljivanju Hrvata. Za mene kao Hrvata, koji su ovdje konstitutivan narod, to je apsolutno neprihvatljivo. Čak i ako se sve unaprijed moglo nazrijeti, kao čovjek nisam mogao vjerovati da će to netko opet napraviti.

Tko će profitirati u ovome slučaju?

Takvi ne postoje. To nikome neće donijeti dobro i sada je stvarno veliko pitanje, za koje trenutačno nemam odgovor, kako uopće vratiti to povjerenje. Nakon što vas netko prevari tri puta, stvarno je upitno kako s takvima više uopće graditi odnose. Jedini način da se iz ovoga izađe jest da se konačno otvoreno o svemu razgovara. Zbog toga je izmjena Izbornog zakona nužnost. Ako svi iskreno razmišljaju i poštuju činjenicu da smo zajednica triju konstitutivnih naroda i ostalih, onda više nema prostora da jedan narod provodi nasilje nad drugim. To znači da svi narodi moraju imati jednaka prava i, da se mene pita, nikada mogućnost majorizacije ne bih primijenio na drugom narodu.

Ali upravo je Komšić proturječio vašoj tvrdnji kazavši kako Europska unija ne prepoznaje kolektivna prava i da ih treba ukinuti. Kako to komentirate?

To je priča koju smo slušali i pri raspadu Jugoslavije, koja je bila uvod u rat s tezom "jedan čovjek - jedan glas". Tu mantru netko mora zaustaviti. Mi smo jedno specifično, složeno društvo i takve zajednice nisu nepoznanica u Europskoj uniji. Zasigurno nitko u Belgiji neće propitivati ili pokušati preglasati valonsku ili njemačku zajednicu ili im nametnuti odluke kroz njihove parlamente. Oni upravo zbog toga funkcioniraju bez poteškoća. Kada mi nešto prepisujemo, ne radimo to od najboljih – od onih koji žive u miru i suživotu, a međusobno se poštuju.

Što je s proračunom za 2019., zašto je zapelo njegovo usvajanje?

Bit ću vrlo konkretan. Mi smo na Fiskalnom vijeću usvojili globalni fiskalni okvir koji je bio temelj za donošenje proračuna. Ministarstvo financija nakon konzultacija završilo je tehnički dio posla oko proračuna, zakona i svih pratećih akata. Sve je završeno u proračunu za 2019. i dostavljeno u Tajništvo Vijeća ministara.

Pa što je onda problem, zašto ne ide dalje u proceduru?

Formalni predlagatelj proračuna je Predsjedništvo BiH. Kroz sve ove mandate, i meni se to činilo ispravnim, za novi proračun čekalo se novi saziv Vijeća ministara kako bi eventualno napravio neke izmjene. Nakon toga ide u Predsjedništvo koje ga može odbaciti ili prihvatiti te proslijediti Parlamentu na razmatranje.

Ali nije izvjesno da će novog Doma naroda i Vijeća ministara biti u skoro vrijeme?!

Ponavljam, sve je pripremljeno. Predloženo je i prihvaćeno privremeno financiranje polovinom prosinca i sada ne postoji opasnost da trpe institucije, prije svega vojska, policija, Uprava za neizravno oporezivanje koje se financiraju s državne razine. Plaće neće biti ugrožene.

Što ako ipak do kraja ožujka ne bude novog saziva Vijeća ministara, što će onda biti s proračunom?

Zakon je omogućio da možemo donijeti odluku i o privremenom financiranju za drugo tromjesečje. Nije to dobro, ali najvažnije je da plaće neće biti ugrožene. No, sigurno je, neće biti kapitalnih investicija.

U nekim projekcijama govorili ste o značajno većem proračunu nego što je sada predviđen. Smeta li vam činjenica da, primjerice, Sarajevska županija ima proračun identičan državi? Nije li to pomalo čudno u odnosu na normalne države?

To je pitanje BiH i kako prihvaćate njezinu realnost. Postoji Zakon o Fiskalnom vijeću. To je tijelo koje se sastoji od predsjedatelja Vijeća ministara, entitetskih premijera i ministara financija. Za sve odluke potrebno je pet ruku. Za mene je bolje imati bilo kakav fiskalni okvir kao polazište za izradu proračuna i da ostale razine vlasti na temelju toga mogu kreirati proračune, nego se dovoditi u situaciju u kojoj ne postoji taj okvir. Ovo je država u kojoj se može dogoditi da najbolja institucija - Uprava za neizravno oporezivanje, stalno ruši rekorde u prikupljanju prihoda, a istodobno imate Upravi odbor koji je u blokadi i ne donosi odluke mjesecima. Dakle, lako je govoriti što bih ja htio da se, primjerice, poveća proračun, a onda kada pogledate izvršenje proračuna na kraju godine, vidite da imate neiskorištenog novca. Istodobno imamo rat kada se kreira taj proračun. Mi bismo najbolje funkcionirali kada bi svatko radio svoj posao, a ne govorili drugima što bi trebali raditi.

Nedavno je potaknuta rasprava o tome kako bi se PDV mogao povećati. Je li takvo što u optjecaju?

Ni sam ne znam tko više ne raspravlja o tome. Od analitičara, kvazianalitičara, stručnjaka... To je jako osjetljivo pitanje i bez temeljitih analiza teško je dati bilo kakav odgovor. PDV je jedan od najučinkovitijih fiskalnih instrumenata koji u kreaciji svih proračuna presudno sudjeluje. Zato neću olako davati svoj odgovor. Promatram stanje u zemljama koje su povećale PDV i točno su znale koliko će im to donijeti prihoda. No, takvo odokativno povećanje PDV-a nije bilo korisno za krajnju potrošnju, a onda za ukupnu ekonomiju. Pojednostavljeno rečeno, za isto novca u kućanstvu ćete kupovati manje stvari. Ako netko ima plaću od 500 maraka, svi će mu se troškovi povećati i ostat će mu manje novca za ono što je krajnja potrošnja.

Ali kako se onda u javnosti stekao dojam da vlasti namjeravaju povećati PDV?

Jedina je istina da je na sjednici Upravnoga odbora Uprave za neizravno oporezivanje pokrenuta inicijativa da se izmijeni Zakon o PDV-u. Radi se o usklađivanju PDV-a s europskim stečevinama. Nakon toga uslijedile su rasprave među "stručnjacima" kako se radi o povećanju PDV-a. To apsolutno nije razmatrano na sjednici Upravnog odbora, koji je jedini zadužen za ovo pitanje, ni povećanje ili smanjenje PDV-a, uvođenje diferencirane stope.

Može li se onda vaš komentar razumjeti da niste za promjenu stope PDV-a od 17 posto?

Kada bi pitali jesam li za promjenu stope PDV-a u sljedeća dva mjeseca, rekao bih – nisam. Prije svega, potrebna je analiza i što je konačni učinak takve odluke.

Ove je godine jako malo sredstava od kreditnih zaduženja iskorišteno za javne radove. Zašto je to tako?

Odgovornost je, prije svega, na onima koji vode ta javna poduzeća i za sve javne investicije. Osigurana su značajna sredstva, a dobiveni su i grantovi, a onda na kraju nemate rezultata. Odgovore morate potražiti kod onih koji nisu napravili svoj posao. Ali spomenut ću ono što je napravila Uprava za neizravno oporezivanje i Vijeće ministara, od graničnih prijelaza do raznih objekata. Danas nemate gotovo više nikoga u podstanarstvu među državnim institucijama.

Ovu godinu obilježila je migrantska kriza. Je li BiH uspjela odgovoriti ovome iskušenju i imate li informacije hoće li se migrantski val nastaviti u 2019.?

O tome se stalno razgovara na Vijeću ministara. Moji stavovi o tome nisu se mijenjali. Prije godinu i pol dana od nadležnih ste slušali kako nema šanse da se migranti usmjere preko BiH, a ja sam posve logično zaključio da će se nakon zatvaranja ruta BiH naći na tome udaru. To se dogodilo. U međuvremenu imali smo nesnalaženja, krivih poteza koji se i danas događaju.

Kakvo je ozračje i kako funkcionira Vijeće ministara, budući da imate stranaka koje su praktički već u oporbi, druge odlaze?

Ovo mi je treći tehnički mandat. Kada bih davao ocjenu, izrazio bih želju da taj tehnički mandat traje što kraće. Najprije, ne postoji zakonodavna vlast i nemate kome uputiti dokumente na usvajanje. Život stoji, a vrijeme ide – eto, to vam je tehnički mandat.

Ostajete li u Vijeću ministara?

O tome sam čuo veliki broj glasina, ali nisam bolestan ni umoran kako to neki sugeriraju. Iskreno, moram reći kako u HDZ-u do sada uopće nismo razgovarali osobno ni o raspodjeli pozicija. Onaj tko treba voditi razgovore, tek će ih obaviti. Zato vam ne mogu dati nikakav odgovor.

Koga priželjkujete u novoj vlasti - SDA ili lijevi bošnjački blok? Čini se da je izvjesno kako su stranke HNS-a BiH i SNSD okosnica budućeg Vijeća ministara?

Tu činjenicu više nitko i ne spori - da su stranke HNS-a dio vladajućih struktura na svim razinama. Na razini države nemamo ljubavne zavjete, nego partnerstva koja se sastavljaju na jasnim načelima. Za HNS BiH najvažnije je da se konačno uvaže načela koja poštuju Hrvate kao ravnopravan i konstitutivan narod te njihov izborni legitimitet. Zato je prvi i jasan uvjet Izborni zakon. SNSD je izborni pobjednik i s ovom strankom imamo najiskrenije odnose. Postoje, međutim, stvari o kojima se uopće ne slažemo, kao što je NATO. Ali ako smo u stanju riješiti sve druge probleme, onda smo na dobrome putu.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

U zgradi Predsjedništva BiH večeras je održan sastanak predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića, SNSD-a Milorada Dodika i SDA Bakira Izetbegovića...
Na današnjoj sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH razgovarano je o pripremama za sjednicu Središnjeg odbora, ali je bilo riječi i o aktualnoj političkoj...
Provedba mirovnog sporazuma i razvoj političkog sustava u Bosni i Hercegovini nakon Daytona, usklađivanje entitetskih ustava s Ustavom BiH i...
Drugog dana znanstvenog skupa na trećem panelu govorilo se o temi „Kako prijeći iz daytonske u briselsku fazu tj. od postkonflitne stabilizacije do...