Vijesti Node

Intervju Vjekoslav Bevanda, zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH – Hrvate se ne može izbrisati iz Ustava kao konstitutivan narod

Nakon što je predsjedatelj bh. Predsjedništva Milorad Dodik dostavio odgovore na dodatna pitanja iz upitnika Europske komisije, uslijedili su, očekivano, komentari s različitim entuzijazmom. Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda ističe kako se radi o očekivanom potezu i pokazatelju kako je napravljen dobar posao kroz Mehanizam koordinacije.

Očekujete li da bi BiH mogla uskoro dobiti status zemlje kandidata za članstvo?

- Teško je dati odgovor na to i nemoguće je reći - to će se dogoditi određenog datuma. Treba dvije stvari imati u vidu. Prva je da su izbori u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji i sasvim je normalno da će sada pozornost ljudi u Bruxellesu, prije svega, biti usmjerena na te izbore. Možemo mi pričati što hoćemo, ali vidite da se i unutar tih najvećih struktura vode predizborne bitke, koje su malo upakiranije, a nisu onako brutalne kao što su bile naše u predizborno vrijeme. Dok ne dođe nova Komisija, teško možemo imati novi napredak, bez obzira što bih volio da dobijemo pozitivno mišljenje i status kandidata za članstvo u Uniji. Međutim, mislim da to nije realno ostvariti u aktualnom mandatu Europske komisije.

Dio dodatnih pitanja odnosio se i na političke kriterije. Prije svega, “problematizirano” je pitanje konstitutivnih naroda. Kako komentirate zahtjeve dijela stranaka iz Sarajeva da se ukine odredba konstitutivnosti?

- Ako je cilj eliminirati Hrvate kao konstitutivni narod i kada bi postojao kapacitet da se to uradi, to bi bilo moguće. Ali to može biti samo u glavama onih koji ne razmišljaju o Bosni i Hercegovini kao državi triju konstitutivnih naroda. Znači, vrlo jednostavno, nije moguće to ostvariti.

Hoće li aktualni saziv Vijeća ministara usvojiti Godišnji nacionalni program za aktiviranje MAP-a za NATO savez?

- Sjednica je zakazana za ponedjeljak. Koordinator je poslao urgenciju za uvrštenje. Kada me sada pitate hoće li u ovome sazivu to biti doneseno, iskreno mislim da neće. To je sasvim realno jer nemamo u sadašnjem kapacitetu mogućnost da se to usvoji. Druga je stvar što osobno priželjkujem, a politički lideri najavljuju, da ćemo u sljedećim danima ili tjednima dobiti novi saziv Vijeća ministara. Zbog toga procjenjujem kako u sadašnjem sazivu to neće biti usvojeno.

Sugerirate li da će ANP usvojiti novi saziv Vijeća ministara?

- Ne znam. Ali vidjet ćemo i ne želim se sada baviti prognozama. Pokušavam biti potpuno realan. Ne želim sada reći kako će dokument biti usvojen u ponedjeljak. I dogodi se da prođe ponedjeljak, a dokument se ne usvoji, nakon čega slijede komentari: “Ovaj opet preoptimističan”.

Je li moguće ovaj prijepor riješiti na drugi način, da ne prođe uopće glasovanje u Vijeću ministara?

- Po procedurama, barem onoliko koliko ja znam, to nije moguće. Ali ne bih isključio da se u ovoj zemlji čudesa i to dogodi. Hoće li se naći neki zaobilazni put, stvarno ne znam.

Bilo je, naime, špekulacija kako ga jednostavno ministrica Marina Pendeš može odnijeti u Bruxelles jer je sve riješeno na tehničkoj razini?

- Ja bih to ipak prepustio novome sazivu. Vidjet ćemo tko će biti novi ministar obrane. Baš bih volio vidjeti hoće li ga taj ministar tako jednostavno odnijeti. Nije to pitanje baš tako - za igranje.

Kako funkcionira Vijeće ministara u ovome tehničkom mandatu ili prijelaznom razdoblju?

- Nije bitno kako ćete nazvati ovo razdoblje, ali ja sam ovo stanje opisao konstatacijom - sve stoji, a vrijeme ide. E, to vam je tehnički mandat.

Što konkretno mislite pod tim?

- To znači kako imamo puno kalkulacija i puno pokušaja da se u posljednjim danima nešto provuče što ne treba proći, a ne da se bavimo bitnim stvarima koje su dugo na čekanju.

Možete li malo objasniti koje “stvari” imate na umu?

- Nemam ja na umu, nego u papirima. Imam dovoljno godina da bih sve pamtio.

Na sljedećoj sjednici migranti su ponovno tema, kao i povećanje ovoga vala. Bavi li se BiH uopće migrantima ili pak samo konstatira procese koji se događaju?

- Znate moje stajalište od samog početka. Sve je, nažalost, bilo temeljeno na improvizacijama i procjenama kako nas neće zahvatiti migrantski val. Dugo se spavalo i nije se, prije svega, radilo na nadzoru vanjskih granica. Od početka sam to govorio, problematizirao i ulazio u sukobe. Kada je kriza eskalirala, BiH nije bila pripremljena za to što će se dogoditi.

A je li danas BiH spremna?

- Nije.

Zašto nije?

- Nemojte mene to pitati.

S vama razgovaram?!

- Treba se osvijestiti danas, a ne pričati kako će se stvari mijenjati kada otopli. Pa već sada to imamo. Informaciju o stanju migrantske krize imamo na svakoj sjednici Vijeća ministara. Više vam o toj temi mogu reći nakon sjednice u ponedjeljak.

Što je problem s početkom rada državnog zatvora, je li istina da se radi o nacionalisti vodećih ljudi ove institucije?

- Da.

Što je zahtjev vaše strane?

- Nema ovdje strana. Imamo Ministarstvo pravosuđa koje je vodilo čitav ovaj proces i treba donijeti dvije odluke prije same provedbe. To je završetak rada provedbenog tima i službeni početak rada zatvora.

Prošlu godinu obilježio je porast deficita od 5 posto. Govori li vam to da se usporava gospodarstvo, smanjuju investicije?

- Mislim da smo zakazali u onome dijelu gdje nam je bila najveća prigoda. A to su javne investicije, gdje smo imali novac na raspolaganju, prije svega na izgradnji koridora Vc. Od najava dolaska stranih investitora, posebice oko zvučnih imena koji svugdje generiraju velike projekte, iskreno, ne vidim ništa. Mislim da bh. gospodarstvo počiva na entuzijazmu i poduzetnicima koji imaju volju i zapošljavaju ljude. Istodobno, posve odgovorno tvrdim da gospodarstvenici nemaju prikladan odnos države i nisu u središtu pozornosti svih nas.

Vratimo se još malo na politiku i ustroj vlasti. Kako su izgledali razgovori sa SDA i ima li pomaka u odnosima dviju stranaka?

- Razgovori u kojima sam ja sudjelovao bili su do kraja iskreni s naše strane. U tome ozračju su se i vodili razgovori. No, istina je i da nakon završetka razgovora sutra u tisku čitate nešto posve drugo te imate dojam kako niste bili na istome sastanku.

Tko će biti novi državni ministar financija, vaše se ime ponovno spominje u kuloarima?

- Stvarno ne znam. Razgovori o raspodjeli resora između političkih stranaka to još nisu definirali. A što se tiče nas iz HDZ-a ili iz HNS-a, moram reći da nisu vođeni nikakvi osobni razgovori ni s kim. Bilo bi neozbiljno da se mi kao stranka i ozbiljna grupacija okupljena oko Hrvatskog narodnog sabora igramo oko ovih pitanja. Očekujem kako će u predstojećim danima, kao što je najavljeno, biti postignut dogovor o raspodjeli resora u Vijeću ministara. Tek nakon toga će se voditi osobni razgovori.

Imao sam prigodu pročitati optužbe na vaš račun kako ste glavni problem rada Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje, pa su vas čak i usporedili s vremenom jednoga čovjeka kojemu se sudi za teški kriminal?

- U pitanju je organizirani pritisak koji traje na tu, po meni, najbolju instituciju u državi. Ne treba zaboraviti kako je nastala ova uprava i da najviše prihoda prikupi te da od nje doslovno žive proračuni na svim razinama vlasti. Očito nekome smetaju Miro Džakula (ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje BiH) i Vjekoslav Bevanda jer je predsjednik Upravnog odbora. Zato imamo dvije i pol godine teške blokade, koja je isključivo motivirana političkim igrama. A onda nakon toga, koliko imam neslužbenih informacija, a neke su i službene, pokreću se i neki postupci pred pravosuđem. Cilj je očito eliminirati ovih dvoje ljudi i valjda misle da bi se nakon toga vratili u “sretna vremena” gospodina Čauševića i njegove ekipe.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Izložbom slika Vlaha Bukovca večeras je otvoreno Mostarsko proljeće - 21. dani Matice hrvatske. Izložbu slika, kao i Mostarsko proljeće otvorio je...
U zgradi Predsjedništva BiH večeras je održan sastanak predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića, SNSD-a Milorada Dodika i SDA Bakira Izetbegovića...
Na današnjoj sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH razgovarano je o pripremama za sjednicu Središnjeg odbora, ali je bilo riječi i o aktualnoj političkoj...
Provedba mirovnog sporazuma i razvoj političkog sustava u Bosni i Hercegovini nakon Daytona, usklađivanje entitetskih ustava s Ustavom BiH i...