Vijesti Node

Intervju: Jelka Milićević, dopremijerka i ministrica financija Federacije BiH - Cilj je sačuvati što više radnih mjesta u Aluminiju

Zaustavljanje proizvodnje u Aluminiju postalo je prvorazredno gospodarsko, socijalno pa i političko pitanje u BiH. Uz pokušaje političke zlouporabe cijelog slučaja te zahtjeve da se utvrdi odgovornost za nezakonito postupanje u Aluminiju, najviše pozornosti privlače napori od kojih se očekuje da rezultiraju barem djelomičnom obnovom proizvodnje, ali i zbrinjavanjem radnika. Tu je važna uloga Vlade Federacije kao najvećeg pojedinačnog dioničara, ali i institucije koja u svojim rukama ima određene mehanizme socijalnog djelovanja. Dopremijerka i ministrica financija FBiH Jelka Milićević je među članovima Vlade koji su najviše eksponirani u pokušajima da se iznađe najbolje rješenje za Aluminij i njegove zaposlenike.

Koliko je realan plan za zbrinjavanje radnika i pokretanje proizvodnje u Aluminiju?

- To pitanje si svi postavljamo ovih dana. Sagledavajući Aluminij kao gospodarski subjekt, jasno je da je on u ovom trenutku izgubio tržišnu utakmicu u ovakvoj formi. To je bilo poduzeće koje je sve svoje ulazne sirovine nabavljalo tako da je bilo uvjetovano tržišnim kretanjima u svijetu. Proizvod, a to je zapravo sirovi aluminij, također je bio uvjetovan cijenama na tržištu na koje mi, kao mala ekonomija, ne možemo utjecati. Došlo se do trenutka kad se više nije moglo funkcionirati na način kako se to radilo dosad. Promatrajući potencijale Aluminija, osim dijela Elektrolize, postoje i druge zatvorene cjeline koje je moguće komercijalno orijentirati i mislim da tu već postoje ideje koje dalje treba razrađivati.

Što će biti glavni izazovi i kakvu ulogu Vlada FBiH mora imati u tim procesima?

- Na sastanku članova Vlade FBiH s predstavnicima radnika, Uprave i dioničara, jasno smo kazali da Vlada nije zainteresirana za bilo kakav većinski udio i da smo mi vlasnici 44%. Nama je u ovom trenutku glavna briga 900 ljudi u Aluminiju i mi, kao Vlada, borili smo se za svako radno mjesto u proteklom razdoblju. Cilj nam je bio postići što veću zaposlenost u Federaciji i tih 900 radnika nikako nije na čast ovoj Vladi i zato ćemo učiniti sve da se što više radnih mjesta sačuva u Aluminiju. Ako to ne bude moguće, onda da se svaki zaposlenik zbrine na određeni način, i to dogovorno, bez bilo kakve prisile. Želimo poslati poruku i onima koji nisu zainteresirani za odlazak iz Aluminija, da ih nitko neće tjerati, ali ti ljudi moraju biti svjesni da će možda biti u situaciji da neće primiti jednu, dvije ili tri plaće. To je sad stvar osobne prosudbe ljudi i materijalne, kreditne i svake druge situacije u kojoj se nalazi svaki radnik pojedinačno. Zato smo zamolili i Sindikat da i oni povedu računa o toj dimenziji.

Vjerujete li da je moguće iznaći rješenje po kojem će se zadovoljiti taj socijalni element, da ljudi koji su u najtežoj poziciji u Aluminiju budu zbrinuti?

- Djelatnici su uredno dolazili na posao i obavljali ga. Oni imaju ugovor o radu i logično je da imaju naknadu za svoj rad do 10. srpnja. Od tog datuma okolnosti su se promijenile i drugačija su pravila. Sad je na Upravi, Nadzornom odboru, Sindikatu pa i Skupštini da usuglase i definiraju nova pravila koja se tiču restrukturiranja, akcijskih planova, zbrinjavanja. I to sve treba uraditi unutar Aluminija, a onda Vladi dostaviti koji je to broj ljudi koji ispunjavaju uvjete za mirovinu, koji je to broj ljudi bez kojih nije moguće pokrenuti proizvodnju te tko su ljudi za koje se u budućoj viziji Aluminija ne može nikako naći mjesta. Njima bi trebalo osigurati otpremnine, mogućnost prijave na zavod za zapošljavanje da bi imali zdravstveno osiguranje i kakvu-takvu naknadu i tu je, rekla bih, obveza svih gospodarskih subjekata da prilikom popunjavanja svojih radnih mjesta pod jednakim uvjetima načelno daju prednost ljudima koji su ostali bez posla u Aluminiju. Za to će trebati šira akcija svih suvlasnika i lokalnih vlasti na područjima gdje većina tih radnika živi. Na određeni način zagovaram uspostavu fonda solidarnosti, u kojem bi trebao sudjelovati i Sindikat sa sredstvima koja su dosad prikupljali, sam Aluminij sa svojim zalihama, materijalima, nepotrebnim dijelovima, turističkim kapacitetima. To bi bilo u funkciji isplate i otpremnina i pomoći radnicima koji vide svoju budućnost u Aluminiju.

Očekujete li svjesne opstrukcije u svim ovim procesima vezanim za Aluminij?

- Svaka ovakva situacija koja je socijalno eksponirana zloupotrijebi se u neke svrhe, pa i političke. Sigurno će biti nekih ljudi, skupina, kojima neće biti u interesu da se ovo provede mirno i da se eksponira sve ono što nije bilo dobro u Aluminiju, a zagovaramo da se sve mora do kraja rasvijetliti i imenom i prezimenom identificirati. I kad su bili prosvjedi pred zgradom HDZ-a BiH, u toj skupini ljudi sigurno je bio i značajan broj onih koji nemaju nikakve poveznice s Aluminijem, već su iz drugih pobuda tu došli i usijavali atmosferu.

Očito je da cijela priča ima i političku pozadinu jer su pokušaji političke zlouporabe evidentni. Kako to komentirate?

- Postoje službe koje rade te procjene i one nisu dobre. Ne želim vjerovati da se i ovakva situacija može koristiti u političke svrhe jer ti procesi mogu donijeti samo veće probleme i dovesti do tog da situacija potpuno izmakne kontroli. A to će se, u konačnici, najviše odraziti na ljude koji su najmanje zaštićeni i zato se nadam da do toga neće doći.

Kakve će biti šire ekonomske i druge posljedice na FBiH zbog zaustavljanja proizvodnje u Aluminiju?

- Ukupna proizvodnja Aluminija imala je velik utjecaj na ukupni bruto društveni proizvod. Mi smo imali projekcije rasta BDP-a za 2019. 3,6 posto. Izvjesno je, čekamo analize, da će to biti znatno manje od zacrtanih projekcija, pa čak da će udio Aluminija biti od 1,5 do 2 posto. I zato je nama u interesu da sve ono što se može osposobiti i pokrenuti i pokrene. Neki probni rok za sve nas je do prve polovine prosinca kad ćemo, uz punu predanost i angažiranost, sagledati i konačno reći može li se i što uraditi s Aluminijem. Nakon tog roka nema više smisla povećavati dubioze. Mi smo 2015. znali da su nepovoljna tržišna kretanja, nadali smo se nečemu, ali ispostavilo se da su se samo gomilale obveze i dugovi. Ne možemo se pohvaliti jer,unatoč želji, nismo postavili Aluminij na nešto što je održivo.

Federacija i država još nemaju novu izvršnu vlast. Koliko to utječe na financijsku stabilnost i gospodarske procese u FBiH. Kakvi su vaši pokazatelji?

- Mi, kao Vlada, radimo tehničke, pripremne stvari, a ne ono što bi trebalo unaprijediti poslovno okruženje, pokrenuti određena restrukturiranja i u oblasti zdravstva, javnih poduzeća, gospodarstva. Očekujemo da tu ulogu preuzme Vlada koju će potvrditi Parlament i da prijedlozi te Vlade imaju odgovarajuću potporu i prohodnost u Parlamentu. Trenutačno smo u Parlamentu osigurali potporu za rebalans proračuna, braniteljski zakon, a za ostalo nisam sigurna da bismo imali potporu u federalnom Parlamentu, iako je riječ o dobrim rješenjima na kojima se dugo radilo i koja su temeljito pripremana i razmatrana.

Vi i premijer Novalić zaduženi ste da napravite okvirni program rada za ovo mandatno razdoblje. Što će biti prioriteti tog programa i jeste li počeli s radom?

- Premijer i ja uime svojih stranaka bili smo u skupini predstavnika većine parlamentarnih stranaka koji su trebali raditi na definiranju okvira socijalno-ekonomskih reformi od 2019. do 2021. Zbog pozicija koje i danas obnašamo, nas dvoje nekako smo prednjačili u tim procesima, idejama, rješenjima. To je ponukalo i izjavu stranačkih lidera da bismo nas dvoje trebali na određeni način završiti ono što kolokvijalno zovemo Reformska agenda 2, a zapravo je riječ o socio-ekonomskim reformama za ovo mandatno razdoblje. Riječ je o potrebi da ono što je bilo dobro iz Reformske agende 1, a što se može nastaviti, i nastavi. Ne znači to ništa u kadrovskom smislu, bar što se tiče mene. Više je to opredjeljenje da smo počeli taj posao, da imamo najviše informacija i da bi bilo i logično da ga završimo. A nova Vlada, ako joj se ne bude sviđalo ili bude imala drugačija opredjeljenja, uvijek to može popraviti. Lakše je popravljati nego ići iz početka. To na čemu radimo u završnoj je fazi i vjerojatno ćemo nakon godišnjih odmora to imati na Vladi. Nema puno toga novog jer naš prioritet je ekonomski rast i razvoj, a da bi se to ostvarilo, prioritet je stvaranje uvjeta za unaprjeđenje poslovnog okruženja, uključujući set mjera na rasterećenju poslovanja i poseban segment vezan za upravljanje u javnim poduzećima, korporativno upravljanje. Tu je i reforma zdravstvenog sustava te mjere okrenute mladim ljudima da bismo zaustavili njihov odlazak iz BiH.

Koliko su stranci uključeni u te aktivnosti i što je s nastavkom suradnje s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)?

- MMF kao kreditor nije nam nužan, ali nam trebaju zbog nekih drugih stvari. Na prošloj sjednici Vlade imali smo izvješće o izvršenju proračuna u prvoj polovini godine. U tom razdoblju planirali smo 630 milijuna zaduženja za obveznice i kredite, a mi smo se zadužili 44,3 mil. KM jer nije bilo potrebe za više. Istodobno, imali smo zahtjev za otplatu ranijih dugova u iznosu 263,8 milijuna KM. Znači, zadužili smo se 44,3 mil., a otplatili smo 263,8 mil. KM kredita i to govori da nam MMF nije nužan kao kreditor. Ono gdje nam treba MMF je potpora za provedbu svih reformskih procesa nužnih za daljnji ekonomski rast FBiH i BiH.

Koliko je uopće moguće raditi na provedbi reformi dok je parlamentarna većina još uvijek upitna, kao i uspostava nove vlasti?

- Sad smo u fazi priprema i puno toga radimo, simuliramo zakonska rješenja, ali ne možete bez te prohodnosti u Parlamentu voditi reformske procese. Imamo ljude koji pripremaju zakonska rješenja, ali bez kapaciteta da to potvrdite u Parlamentu, reforme su nemoguće.

To što vam je ukazano povjerenje da radite na novom programu Vlade u javnosti je protumačeno kao najava vašeg ostanka na poziciji dopremijerke i ministrice financija FBiH. Ostajete li i u novoj Vladi kad njezino formiranje dođe na dnevni red?

- Već mi se postavljalo to pitanje. Obično se govori da je ovo tehnički mandat, ali mi, kao Vlada, radimo svoj posao sve dok ne bude imenovana nova. To tako doživljavam. Lijepo bi bilo sad uzeti neki dulji godišnji odmor i odrađivati samo ono što se mora, ali ja nisam takav tip i želim dok sam na ovoj dužnosti, raditi posao krajnje odgovorno i najbolje što znam. A moje ambicije svakako su vezane uz Zastupnički dom gdje sam izabrana kao zastupnica. Vjerujem da ću biti odgovorna zastupnica i da ću s te pozicije moći doprinijeti poboljšanju zakonskih rješenja, a mislim da stranka koju predstavljam ima itekako dobrih kadrovskih rješenja koji će možda imati i bolje ideje i rezultate nego ja.

Znači, nećete biti ministrica financija FBiH u novom mandatu?

- Ne bih željela.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Poštujući izborni rezultat Općih izbora 2018. godine, te iskazanu volju svih stanovnika Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i...
Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine potvrđuje predanost integracijama naše zemlje u Europsku uniju i NATO savez kao ključnom dijelu svoje...
Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović razgovarao je danas s voditeljem Misije OESS-a u Bosni i Hercegovini...
Današnjim ispraćajem, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine oprostila se od dugogodišnjeg kolege i prijatelja Zdravka Bešlića. ...