SARAJEVO, 1. 2. 2012. Tajništva Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije uputila su 31. siječnja 2012. priopćenje za javnost nakon završetka 14. redovnog godišnjeg zajedničkog zasjedanja biskupa BK BiH i HBK koje je održano 30. i 31. siječnja 2012. u Nadbiskupskom ordinarijatu u Sarajevu.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
Članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije održali su svoje XIV. redovno godišnje zajedničko zasjedanje 30. i 31. siječnja 2012. u Nadbiskupskom ordinarijatu u Sarajevu. Predsjedali su mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki, i mons. dr. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki, a sudjelovali su svi biskupi iz Bosne i Hercegovine i 19 biskupa iz Republike Hrvatske.
Biskup Komarica i nadbiskup Srakić zaželjeli su dobrodošlicu biskupima koji po prvi put sudjeluju na zajedničkom zasjedanju: dubrovačkom biskupu mons. Mati Uziniću, vojnom biskupu u BiH mons. Tomi Vukšiću i biskupu koadjutoru porečko-pulskom mons. Draženu Kutleši.
S osobitom pozornošću biskupi su razmotrili Pismo-Poruku od 14. siječnja 2012., koju im je uputio državni tajnik pape Benedikta XVI. kardinal Tarcisio Bertone. Izrazili su zahvalnost za pismo u kojem vide ponovni znak trajne brige Svetog Oca za Crkvu u BiH. Raduje ih da Sveta Stolica prepoznaje godišnje zajedničko zasjedanje dviju Biskupskih konferencija kao „dodatan znak jedinstva Katoličke Crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini" te da to jedinstvo čini „zajednička vizija uloge, odgovornosti i djelovanja Crkve".
Biskupi Bosne i Hercegovine ponovno su uputili riječi zahvalnosti za sve akcije koje su pokrenuli biskupi Hrvatske sa svojim svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjernicima kako bi pomogli članovima biskupijskih zajednica u BiH u dijelovima u kojima je stanje posebno teško. Spomenuli su da su iz svih biskupija u Hrvatskoj putem partnerstva pomagali obnovu razorenih župa u BiH te da su realizirane brojne plemenite akcije suradnjom biskupija, župa, Caritasa i drugih crkvenih institucija. Svi su biskupi suglasni da treba još više poraditi na razini pastoralne povezanosti posebno kada je riječ o pohodima izbjeglim i prognanima Hrvatima iz BiH u Republici Hrvatskoj.
Svjesni težine stanja u kojem se nalaze katolici u BiH, koji su golemoj većini Hrvati, a dodatno potaknuti pismom državnog tajnika Bertonea, biskupi su razmišljali o načinima intenziviranja svoga zauzimanja za budućnost Crkve u Bosni i Hercegovini. Izrazili su posebnu zabrinutost zbog nejednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH s druga dva naroda te istaknuli potrebu raditi na svim razinama da svaki narod i svaki čovjek u svakom dijelu Bosne i Hercegovine ima jednaka prava. Nadaju se da će u tom duhu biti i zauzimanje nedavno formirane Vlade i Sabora Republike Hrvatske kao i Predsjedništva, a osobito nedavno formiranog Vijeća ministara BiH te Parlamentarne skupštine BiH. U duhu spomenutog Pisma-Poruke kardinala Bertonea odlučni su i ubuduće „surađivati s civilnim vlastima i sa svim osobama dobre volje" u cilju poboljšanja stanja „alarmantnih podataka" o katolicima u BiH.
U duhu intenzivnije brige za Crkvu u Bosni i Hercegovini s ciljem međusobne snažnije povezanosti i obostrana obogaćivanja u duhovnoj povezanosti, svake godine redovito se provodi i akcija Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH o čemu su izvijestili predsjednici Hrvatskog Caritasa biskup Josip Mrzljak i Caritasa BK BiH biskup Komarica. Biskupi su izrazili osobitu zahvalnost svima koji su svojom molitvom, materijalnim prilogom ili na drugi način izrazili blizinu Crkvi i ljudima u BiH u potrebi, napominjući da je većina medija u Hrvatskoj u svemu tome imala plemenitu ulogu.
Također su izrazili radost zbog sve snažnijeg molitvenog zajedništva, ali i zahvalnost što je prošlogodišnja prikupljena pomoć bila znatno veća nego prijašnjih godina. Ovogodišnji Tjedan solidarnosti u tjednu od 4. do 11. ožujka 2012. Biskupi su upoznati i s inicijativama za ovogodišnji Tjedan solidarnosti s ciljem većeg senzibiliziranja javnosti u Hrvatskoj za solidarnost i zajedništvo s ljudima i Crkvom u BiH te poticanja na međusobno pomaganje i njegovanje susreta i uzajamnih posjeta vjernika i izgradnje duhovnog zajedništva.
Rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima mons. dr. Jure Bogdan upoznao je biskupe o aktualnom stanju u spomenutom Zavodu: o broju svećenika studenata (24), zavodskim statutima, djelovanju Uprave, duhovnog života u Zavodu, urađenim doktorskim disertacijama studenata i magistarskim gradusima i slično. Biskupi su zahvalili rektoru Bogdanu i suradnicima na njihovoj savjesnoj brizi za instituciju koja ima osobito značenje za Crkvu u Hrvata. Saslušali su i Izvješće predsjednika Biskupske komisije za spomenuti zavod biskupa Vlade Košića. Raduje ih da studenti, unatoč pojedinim primjedbama, svoj boravak u Rimu osjećaju kao povjerenje dano im od biskupa, koje žele opravdati svojim studijem. Biskupi su zahvalili peteročlanoj Biskupskoj komisiji kojoj ovom akademskom godinom istječe petogodišnji mandat.
Predsjednik Vijeće HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu mons. dr. Pero Sudar u svom izvješću upoznao je biskupe s radom i nastojanjem Vijeća u koordinaciji hrvatske inozemne pastve. Ravnatelj Ureda za hrvatsku inozemnu pastvu fra Josip Bebić prikazao je stanje u 197 hrvatskih katoličkih misija širom svijeta kao i rad Ureda koji od sada svoje sjedište ima u novoj zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu. Biskupi izražavaju radost što Hrvati katolici u iseljeništvu, ne samo prve i druge generacije, rado i u velikom broju sudjeluju u liturgijskim, pastoralnim, socijalnim i kulturnim događanjima u hrvatskim katoličkim župama i misijama. Razmotrili su i konketne poteškoće kao i prijedloge biskupa Sudara i ravnatelja Bebića te prihvatili određene obveze i dali konretne naputke. Zahvalni su svim pastoralnim djelatnicima u misijama i podupiru njihovo zalaganje.
Predsjednik Komisija HBK i BK BiH za Hrvatski martirologij mons. dr. Mile Bogović izvijestio je o radu Komisije čiji su članovi voditelji vice/postulatura za beatifikaciju ili kanonizaciju nekoga od svjedoka vjere te stručnjaci za crkvenu i svjetovnu povijest 20. stoljeća. Kao neposredni zadaci spomenuti su: znanstveni skup, koji bi se trebao održati u mjesecu travnju 2012. godine u Zagrebu, i osnivanje biskupijskih povjerenstava. Istaknuta je želja da cjelokupni rad Komisije bude doprinos otkrivanju i uprisutnjenju vjerničko-mučeničkog elementa u stradanjima. Istaknuli su važnost kršćanskog gledanja na žrtve, gdje se naglasak stavlja na poštovanje mučenika, a ne na okrutnosti mučitelja.
Kroz izvješće predsjednika Vijeća za misije mons. Slobodana Štambuka biskupi su upoznati o nekim važnim poveznicama između Papinskih misijskih djela HBK i BK BiH. Pohvalili su zajedničke inicijative spomenutog Vijeća kojim nastoje uvijek iznova buditi misijsku svijest kod vjernika te biti trajna potpora misionarima i misionarkama u njihovu blagoslovljenom radu naviještanja radosne vijesti.
O prevođenju i odobravanju liturgijskih tekstova biskupe je izvijestio predsjednik Vijeća za liturgiju HBK mons. dr. Ante Škvorčević.
Biskupi su 30. siječnja slavili zajedničku Euharistiju u sarajevskoj katedrali Presvetog Srca Isusova te nakon Mise molili na grobu sluge Božjega dr. Josipa Stadlera, prvog vrhbosanskog nadbiskupa. Euharistiju je predslavio kardinal Puljić, a propovijedao nadbiskup Srakić. Prrigodnu riječ uputio apostolski nuncij u BiH nadbiskup Alessandro D'Errico.
Državni tajnik Njegove Svetosti pape Benedikta XVI. Kardinal Tarcisio Bertone uputio je Pismo-Poruku za 14. zajedničko zasjedanje Biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje će se održati 30. i 31. siječnja 2012. u Sarajevu. Pismo nosi nadnevak 14. siječnja 2012., a prenosimo u cijelosti:
Draga subraćo u biskupstvu,
U prigodi 14. Zajedničkog Zasjedanja Biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, drago mi je prenijeti vama i vašim suradnicima srdačan pozdrav Svetog Oca Benedikta XVI.
Ovo Zajedničko Zasjedanje jest dodatan znak jedinstva Katoličke Crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Radi se o jedinstvu koje čini ne samo affectio collegialis, nego i zajednička vizija uloge, odgovornosti i djelovanja Crkve. Ono se hrani istom odanošću Svetom Ocu, iskrenom crkvenom obvezom pred izazovima s kojima se hrvatski narod treba sučeliti u regiji, i također primjernim interventima solidarnosti prema najsiromašnijim i najpotrebnijim društvenim slojevima.
U tom kontekstu kolegijalnoga služenja narodu Božjemu, siguran sam da će na Zasjedanju dužna pozornost biti dana teškom pitanju budućnosti katoličkoga naroda u Bosni i Hercegovini, sa svrhom da se programiraju zajedničke pastoralne linije.
Nažalost, kao što dobro znadete, podaci su alarmantni: od oko 800.000 katolika u 1991. godini prešlo se na oko današnjih 440.000; u mnogim župama ostali su samo malobrojni starci; prema godišnjim statistikama Biskupijskih kurija, broj katolika se ne prestaje smanjivati. Uzroci ove žalosne pojave su poznati: rat iz '90. godina prouzrokovao je teške gubitke u ljudskim životima i u crkvenim strukturama; izbjeglice se nisu vratile u broju kojemu se nadalo; teška ekonomska situacija prisiljava mnoge mlade da napuste Zemlju, posebice zbog nedostatka posla. A postoji još jedan zabrinjavajući element koji se odnosi na opadanje stope nataliteta i posljedičan demografski pad.
Zato se može dobro razumjeti zebnja biskupa Bosne i Hercegovine za svoje zajednice, koja je ponovno izražena u njihovu Pastoralnom pismu od prošlog 8. prosinca: ustvari, posebno u nekim područjima, katolička vjera riskira da posvema nestane za koje desetljeće.
Težina situacije zahtijeva da vi, kao pastiri i prvi odgovorni naroda Božjega u toj regiji, zajedničkim dogovorom intenzivirate svoje zauzimanje za budućnost Crkve u Bosni i Hercegovini. Mora se boriti protiv malodušnosti i rezignacije i mora se ohrabriti osobno uključivanje u pitanje preživljavanja. Potrebno je također potruditi se za poboljšanje uvjeta života svih stanovnika, osobito mladih koji trebaju radna mjesta da bi mogli ostati u Bosni i Hercegovini. Da bi se ostvarilo ove važne ciljeve, Crkva neće propustiti surađivati sa civilnim vlastima i sa svim osobama dobre volje.
Sveti Otac želi da kolegijalno razmišljanje biskupa dviju Biskupskih konferencija doprinese nadahnjivanju korisnih inicijativa, kako bi se učinilo da hrvatski narod mogne nastaviti vršiti svoje crkveno poslanje u Bosni i Hercegovini i nuditi svoj dragocjen doprinos za društveni život Zemlje. U tu svrhu, On molitvom prati rad Zasjedanja i – zazivajući za sudionike obilje darova Duha i majčinsku zaštitu Marije, Majke Crkve – srdačno podjeljuje vama, poštovana subraćo, i vašim suradnicima poseban Apostolski blagoslov.
Sa svoje strane, vrlo rado se pridružujem željama Svetog Oca i sve pozdravljam bratski u Gospodinu.
