MOSTAR, 1. 2. 2012. Predsjednik mostarskog odbora HDZ-a BiH Slađan Bevanda smatra da izbori u Mostaru neće biti dovedeni u pitanje, te da će se doći do dogovora i biti ispoštivane odluke Ustavnog suda, dok u SDA očekuju da situaciju riješi - OHR.
''HDZ BiH smatra da u gradu Mostaru treba da budu uvedena ista izborna pravila kakva su i u drugim gradovima, ni manje ni više. Odluku Ustavnog suda treba realizovati u institucijama, u Parlamentarnoj skupštini BiH i Izbornom zakonu BiH'', kaže Bevanda Srni.
On ističe da Mostar ne smije biti izdvojen od ostalih jedinica lokalne samouprave u BiH.
Međutim, predsjednik mostarskog SDA Zijo Hadžiomerović očekuje da situaciju riješi OHR, koji je, kako navodi, "ugasio prelazni statut Mostara protiv volje Bošnjaka, ugasio opštine i napravio haos i sad se u kancelariji visokog predsvanika 'prave Englezi'"."Mi nemamo potrebu da se išta dogovaramo. Ako je Ustavni sud derogirao izborna pravila kao najvažniji dio statuta, onda je logika jednostavna - ako ne važi ovaj, onda važi onaj - prijašnji statut'', navodi Hadžiomerović za Srnu.
On tvrdi da će HDZ BiH sada ''praviti manipulacije da se ne dese izbori, da bi Ljubo Bešlić ostao vječno gradonačelnik''.
Predsjednik interresorne radne grupe, zadužene za izmjenu Izbornog zakona pri Parlamentarnoj skupštini BiH, Halid Genjac ne vjeruje da će izmjene za Mostar biti moguće donijeti bez intervencije OHR-a, budući da u okviru radne grupe nije bilo saglasnosti domaćih političara. ''Predstavnici hrvatskih stranaka isključivo insisturaju na rješenju koje znači 'jedan čovjek - jedan glas', odnosno jedna lista za područje cijelog Mostara. To je protivno sadržaju odluke Ustavnog suda. I drugo, pošto je to isključiv stav i protivan odluci Ustavnog suda - mi se nalazimo pred nemogućom misijom'', izjavio je Genjac.
Jedan o članova ove grupe ministar pravde BiH Bariša Čolak smatra da je prijedlog o jedinstvenoj listi sasvim korektan i dodaje da u Mostaru treba zadržati određene posebnosti - poput minimalne kvote i zaštitite vitalnog nacionalnog interesa. Nekadašnji predsjednik Centralne izborne komisije Vehid Šehić ističe da se odluke Ustavnog suda Bih moraju provesti i da o tome nema dileme.
On je mišljenja da se moraju utvrditi principi koji bi važili za sve nivoe vlasti, a ne samo za Mostar, te da se do rezultata može doći uz malo političke volje. Ukoliko ne dođe do dogovora, ustavnost i zakonitost izbora u Mostaru, smatra Šehić, biće upitne.Jedna od varijanti jeste i da se odgode izbori za Mostar do izmjene spornih odredaba. Interresorna radna grupa koja se bavila problematikom izmjene izbornih pravila zaključila je da ne može doći do rješenja, ali joj mandat još nije istekao i traje do 1. maja ove godine.
Mostar bi mogao biti jedini grad u BiH u kome neće biti održani lokalni izbori 2012. godine ukoliko uskoro ne dođe do političkog dogovora o izmjenama izbornih odredaba, za koje je Ustavni sud BiH ranije utvrdio da su diskriminatorske.
Centralna izborna komisija BiH u maju treba raspisati lokalne izbore, ali nepoznato je da li će biti raspisani i za Mostar. Ustavni sud BiH donio je 18. januara ove godine rješenje o prestanku važenja izbornih odredaba za Mostar nakon što posebna komisija Parlamentarne skupštine BiH prethodno nije uspjela iznaći rješenje o izmjenama za Mostar koje je naložio Ustavni sud BiH u novembru 2010. godine i dao rok od pola godine.
Riječ je o odredbama koje se odnose na izbor vijećnika u Gradsko vijeće grada Mostara. Tada je Ustavni sud BiH djelomično usvojio zahtjev Kluba delegata hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta BiH, te odlučio da odredba Izbornog zakona da različit broj birača u Mostaru bira jednak broj poslanika nije u skladu s odredbama Ustava BiH, te da nije u skladu s člankom 25 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je sastavni dio Ustava BiH.
Prema dosadašnjim pravilima koja važe samo u Mostaru, svako od šest područja daje isti broj vijećnika, te to u praksi znači da iz mostarskog izbornog područja "Sjever", u kome je 6 000 birača, većinom Bošnjaka, i izbornog područja "Jugozapad" sa 24 000 birača, uglavnom Hrvata, bira jednak broj vijećnika (3) u Gradsko vijeće grada Mostara.
Time je glas građana bošnjačke nacionalnosti vrijedio kao glas trojice birača hrvatske nacionalnosti, zbog čega su Hrvati i tvrdili da su u neravnopravnom položaju u Mostaru. Uz to, birači iz bivše Centralne zone, koja nije bila općina, nisu imali pravo birati vijećnike, što je također Ustavni sud BiH ocijenio diskriminatornim. www.srna.rs
