- Veselim se pozdraviti vas kao 28. državu članicu Europske unije, kazao je danas u podne na konferenciji za novinare europski povjerenik za proširenje Štefan Füle i tako nagovijestio konačno zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u EU.
- Posao je završen. Sada je na državama članicama da naprave posljednju evaluaciju pregovora i odluče mogu li pregovori biti službeno zaključeni i krenuti s potpisivanjem. Pregovori su bili temeljiti i sveobuhvatni, dodao je Füle i kazao kako će zemlje članice biti će izvještavane o hrvatskom napretku, te da "uopće ne sumnja u sposobnost Hrvatske da odradi sve što je potrebno".
- Ozbiljno izražavam svoje povjerenje u današnju odluku, naglasio je europski povjerenik za proširenje.
Povijesni dan za Hrvatsku
- Danas je povijesni dan za Hrvatsku i za Europsku Uniju, priopćio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Durao Barroso već pola sata prije no što je u podne europski povjerenik za proširenje Štefan Füle novinarima objavio da su, po EK-ovu mišljenju, hrvatski pregovori o članstvu u EU uspješno okončani.
- EK je upravo predložio ministarskome Vijeću EU da zatvori posljednja četiri poglavlja u pristupnim pregovorima s Hrvatskom. To popločava put Hrvatskoj da se priključi EU kao 28. država članica od 1. srpnja 2013., ako Vijeće održi taj naznačeni nadnevak koji je EK predložila - napomenuo je Barroso. On je "zapljeskao hrvatskim vlastima, a posebice trenutačnoj vladi, na njihovu teškome radu posljednjih godina".
- Još važnije, želio bih čestitati narodu Hrvatske jer pridruživanje EU-ovoj obitelji naroda ponajprije je tvoj uspjeh! - naglasio je Barroso, rekavši da je tijekom svojega posjeta Zagrebu početkom travnja "svjedočio da je pristupanje EU projekt koji nadilazi političke granice i obgrljen je cijelim društvom, a posebice hrvatskom mladeži".
Ostatak poruke Barroso je namijenio onima u EU koji još nisu sigurni treba li se proširenje nastaviti.
- EK je pregovarala teško ali pošteno tijekom posljednjih godina, primijenjujući strogu uvjetovanost i osiguravajući da se svi kriteriji i mjerila EU ispune. Ta se čvrsta predanost isplatila: Hrvatska je sada spremna krenuti naprijed. U proširenju EU riječ je o vjerodostojnosti: kako o vjerodostojnosti kandidatskih zemalja u poštivanju kriterija i provedbi zahtijevanih preobrazba, tako i vjerodostojnosti sa strane EU u kretanju naprijed kada se usuglašeni uvjeti ispune - istaknuo je Barroso. Taj "važan korak Hrvatske k članstvu", dodao je, "znak je također ostatku Jugoistočne Europe: on pokazuje da proširenje djeluje, da je EU ozbiljan glede svojih obveza i da se ustrojne europske preobrazbe isplate".
- Nadam se stoga da je napredak Hrvatske nadahnuće našim ostalim partnerima kako bi iznova unijeli živahnost u svoje preobrazbene napore i djelovali na dobrobit svojih naroda. To je također u interesu same EU. Kako sam iznova vidjeo tijekom mojih dvaju posljednjih posjeta tome području, vjerodostojna politika proširenja ostaje naše najvažnije sredstvo za jačanje uzajamne postojanosti i boljitka u Jugoistočnoj Europi - zaključio je Barroso.
V. Reading: Europska komisija daje zeleno svjetlo Hrvatskoj
Europska komisija daje zeleno svjetlo za pristup Hrvatske EU, kazala je jutros europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding uoči sastanka Ministarskog vijeća EU, javlja austrijska agencija APA
Reding je dodala i da je "jako sretna" što će Hrvatska dobiti zeleno svjetlo, jer prije godinu dana ni sama nije vjerovala da će i posljednje prepreke biti uklonjene.
- No, Hrvatska je obavila svoje zadaće i zato se može "potpuno mirno i reći DA Hrvatskoj", rekla je Reding.

Hrvatska kronika BiH, koja se emitira na prvom programu Hrvatske televizije, od ove je subotu u novom terminu u 9.35 sati, kazala je za Fenu urednica te emisije Žana Mrkonjić.

V.d. glavna urednica HTV-a Gordana Mrđen odlučila je dosadašnji nepopularni termin emitiranja, jedine emisije o Hrvatima u BiH, koja se emitirala subotom u 8 sati, a nerijetko i ranije, pomaknuti za oko sat i pol, kazala je Mrkonjić.

Inače, emisija Hrvatska kronika BiH emitira se od prosinca 2010. i od tada do danas, prema istraživanjima gledanosti, spada u jednu četvrtinu najgledanijih emisija u cijeloj Hrvatskoj.

Emisija inače donosi reportaže iz cijele BiH i obrađuje političke, gospodarske, te teme iz kulture, ali i svakodnevnog života.

Hrvatska kronika BiH također se može pogledati i na www.hrt.hr klikom na baner HTV na zahtjev i pronalaskom emisije Hrvatska kronika BiH.

(Fena) gp

Predsjednik SDA Sulejman Tihić izjavio je danas Srni da neće doći do dogovora oko formiranja vlasti na nivou BiH ukoliko jedno ministarstko mjesto u Savjetu ministara, koje pripada Hrvatima, ne pripadne strankama platforme. „To je put da ne dođe do dogovora, jer stranke platforme imaju 17 poslanika u Predstavničkom...

... domu Parlamentarne skupštine, koliko zajedno imaju HDZ i stranke iz Republike Srpske", rekao je Tihić.

Prema njegovim riječima, stranke platforme imaju tri Hrvata, a HDZ četiri u Predstavničkom domu, a u Domu naroda stranke platforme imaju dva Hrvata, a HDZ tri, pa je po Tihiću logično da jedan ministar u Savjetu ministara iz reda hrvatskog naroda bude iz stranaka platforme.

Oko izbora predsjedavajućeg Savjeta ministara, lider SDA je ponovio stav da treba prihvatiti prijedlog OHR-a da on bude iz reda HDZ-a, kao i jedan ministar, a da mjesto drugog ministra iz reda hrvatskog naroda pripadne strankama platforme.

„Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je ranije odustao od ovog dogovora. Ako on prihvati dogovor međunarodne zajednice onda će se stvari promijeniti", rekao je Tihić.

(Vijesti.ba/Srna)

Četiri pozicije bi po rotaciji trebale pripasti predstavnicima iz srpskog entiteta. Na taj bi način imali presudnu ulogu oko donošenja svih važnijih odluka na razini države BiH.
Osam mjeseci nakon izbora Bosna i Hercegovina nema naznaka kada će dobiti državnu vladu, a glavni je prijepor vezan za to hoće li hrvatske stranke dobiti sve tri pozicije u Vijeću ministara BiH ili će pak probošnjački SDP BiH i Stranka demokratske akcije uspjeti oteti jednu poziciju i time samostalno imati polovicu mjesta u državnoj vladi.
Želja za dominacijom
Upravo su na to predstavnike američke i europskih administracija u nekoliko navrata upozorili i hrvatski državni vrh Ivo Josipović i Jadranka Kosor. Na prijeporan način uspostavljena je i ranija Vlada Federacije BiH čiju legitimnost osporavaju hrvatske stranke, ali i Republika Srpska. Bošnjačke stranke traže pet od deset mjesta u Vijeću ministara, dok bi ostala mjesta pripala Srbima i Hrvatima čime se razotkriva želja za dominacijom na razini države nakon što su Federaciju podredili isključivo bošnjačkom interesu. S druge pak strane, doznaje se, srpske i hrvatske stranke odbacuju bilo kakvu mogućnost da bošnjačke stranke imaju polovicu mjesta u Vijeću ministara. Prema pouzdanim informacijama postoji načelni dogovor između ključnih hrvatskih stranaka, kojega je na izvjestan način jučer iznio i predsjednik RS-a Milorad Dodik u razgovoru s nizozemskim veleposlanikom Sweder van Voorts van Voorst kazavši da se Vijeće ministara može uspostaviti samo rotacijom. Na taj bi način bošnjačkim strankama pripale tri pozicije, Srbima četiri, a Hrvatima jedna premijerska i dvije ministarske.
Nema trgovine
Na taj bi se način do kraja ispoštovale odredbe o konstitutivnosti naroda. U javnim predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović odbacio je mogućnost bilo kakve trgovine oko hrvatskih pozicija, dok pak lider bošnjačke koalicije SDP-SDA Zlatko Lagumdžija nakon 'osvajanja' Federacije ne odustaje od plana izbacivanja Hrvata i iz državne Vlade. Štoviše, u razgovorima s predstavnicima Europske unije i Sjedinjenih Država istaknuo je kako neće dopustiti da bošnjački blok platforme bude u manjini u Vijeću ministara. Uz sve to, Lagumdžija za sebe traži i poziciju ministra vanjskih poslova BiH, što Srbi zasigurno neće pristati jer je ta pozicija rezervirana za SDS.

 Hrvatski veleposlanik u BiH, koji je u dobroj mjeri utjecao da Zagreb angažiranije promišlja o zbivanjima o prvim susjedima, govori o uspostavi nelegalne federalne vlasti i Vijeća ministara te budućim procesima
S velikim zanimanjem prati se razvoj događaja oko uspostave vlasti na državnoj razini. Hrvatski veleposlanik u BiH Tonči Staničić očekuje da nova državna vlada bude rezultat širokog kompromisa. Prema njegovim riječima, skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju bit će prednost za BiH, napose Hrvate.
Svojedobno vas se iz SDP-a optuživalo da se miješate u unutarnje stvari BiH. Kako ste vi doživjeli te kritike?
Nepotrebne i neutemeljene kritike zbog nerazumljive nervoze. Nisam govorio ni manje ni više od onoga što su govorili predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednica Vlade Jadranka Kosor, ministar Gordan Jandroković, ali i mnogi predstavnici međunarodne zajednice, kao i mnogi u BiH, uključivo koalicijske partnere SDP-a. A govorio sam da je ugrožena jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i da je potrebno poštivati Ustav i zakone ove zemlje, ali i temeljne principe o formiranju i funkcioniranju vlasti kakva su na snazi u razvijenim demokracijama Zapadne Europe i SAD-a.
Promovirate li vi, veleposlaniče, dva HDZ-a i smatrate li i dalje da legitimni hrvatski predstavnici trebaju biti u vlasti u BiH?
Prvo - ne, drugo - da. Za sudjelovanje u vlasti nije bitno kako se neka stranka zove, nego kakav je rezultat ostvarila na izborima. Nastavno na ono što sam gore rekao, politički legitimitet je jedan od ključnih principa kod formiranja i funkcioniranja vlasti u zapadnim demokracijama. Pokušajmo ga preslikati na političku situaciju u BiH nakon posljednjih izbora i imajmo na umu ustavne odredbe o konstitutivnosti triju naroda - uočit ćemo da su, u postotku, dvije stranke u bošnjačkom biračkom tijelu zajedno ostvarile vrlo sličan rezultat onome dviju stranaka u srpskom biračkom tijelu, kao i dviju stranaka u hrvatskom biračkom tijelu. Nitko ne poriče legitimno pravo da SDP i SDA, te SNSD i SDS sudjeluju u formiranju vlasti. Ne vidim nikakvog razumnog razloga da se to radi kada su u pitanju vodeće stranke hrvatskoga naroda, koje su ostvarile jednak izborni rezultat kao i stranke koje su dobile najviše glasova Bošnjaka, odnosno Srba.
Jesu li uspjeli iz Sarajeva agresivnim pritiskom ušutkati Zagreb i razuvjeriti širu međunarodnu zajednicu da su Hrvati u BiH dobili u vlasti one koje su birali i ima li Hrvatska razloga pojašnjavati zabrinutost za stanje u BiH, kada nitko nije čuo da se ispričava Turska koja je prigrlila Lagumdžiju i Tihića kao okosnicu bošnjačke vlasti?
Hrvatska je vrlo zabrinuta zbog položaja hrvatskoga naroda. Svi predstavnici vlasti, a posebice predsjednik Republike i predsjednica Vlade, jasno su to ponavljali u susretima s najvažnijim predstavnicima međunarodne zajednice – političkim čelnicima u SAD-u, EU-u, a sada i u razgovorima sa Svetim Ocem. I – nastavit će to ponavljati.
S bošnjačke strane mogu se čuti bojazni da su se u BiH hrvatske i srpske stranke ujedinile. Smatrate li opravdanim takve strahove i koliko su ove 'veze' interesne naravi?
Koliko ja vidim u koaliciji su i dvije stranke koje su dobile najviše glasova Bošnjaka, tako da se od onoga od čega se boje jedni možda trebaju bojati i drugi. Ali, ne bih rekao da treba govoriti o strahu jednih u odnosu na druge i treće. Stvar je, na sreću ili na žalost, vrlo jednostavna – bez političke suradnje svih stranaka koje imaju politički legitimitet u sva tri konstitutivna naroda ne može se formirati stabilna i funkcionalna vlast.
Nedavno je izabrano vodstvo državnog Parlamenta. Kako komentirate taj izbor?
Niti smijem niti želim komentirati. Ali mogu reći da je postupak bio u skladu s Ustavom i zakonom, za razliku od izbora vlasti u Federaciji.
Hrvat bi se po načelu nepisane rotacije trebao na čelu Vijeća ministara. Tko ga po vama treba ponuditi?
Po meni? Ne po meni nego po ustaljenoj demokratskoj praksi u BiH i svijetu. Princip rotacije, koji se do sada primjenjivao u BiH, podrazumijevao je ne samo rotaciju po nacionalnoj pripadnosti nego i, kao i u vodećim Zapadnim demokracijama, da prvog čovjeka izvršne vlasti predlaže stranka ili stranke koje su osvojile najveći broj glasova u odgovarajućem biračkom tijelu.
Očekujete li da se konačno, osam mjeseci nakon izbora ustroji novi saziv Vijeća ministara i ako gledate na zahtjev dva HDZ-a da hrvatske pozicije pripadnu njima, a s druge strane SDP-a koji traži da bošnjački blok preuzme 5, a Hrvati i Srbi drugih pet pozicija?
Kao i svi mislim da je previše vremena nepotrebno potrošeno, na štetu države i njezinih građana. Krajnje je vrijeme da se formira Vijeće ministara i da institucije države napokon počnu normalno funkcionirati. S moje pozicije ja ne smijem vrednovati prijedloge stranaka, ali mogu ponovo pozvati na poštivanje demokratskih uzusa u svijetu, ali i prakse u BiH. A to znači da bi sastav izvršne vlasti trebao odgovarati rezultatima parlamentarnih izbora. Samo to može jamčiti funkcionalnu vlast.
Kako gledate na pojedina očekivanja da bi uspostava novog Vijeća ministara mogla dovesti do preinaka oko vlasti u Federaciji?
Vlast u FBiH nije formirana u skladu s Ustavom i zakonom. Nitko od predstavnika međunarodne zajednice ne bi tolerirao takvu situaciju u svojoj zemlji, jer se radi o grubom kršenju temeljnih demokratskih principa i pravnog sustava. Za dobro ove zemlje, procese prije ili kasnije treba vratiti u pravne okvire. Međunarodna zajednica može i mora pomoći.
Nedavno je razriješena kriza u RS-u oko referenduma. Mislite li da je EU u stanju, napose nakon imenovanja voditelja misije i budućeg šefa EUSR-a u BiH Petera Sorensena, povesti BiH u reforme i bliže EU integracijama?
Da. EU to može i mora, posebice zato što je to jedini put, drugoga nema. Eurointegracije kao čimbenik unutarnje konsolidacije. U tom kontekstu veliku pomoć pruža, i još više može pružiti Hrvatska – kao, vrlo skoro, punopravna članica EU.
Hrvatska i Srbija, iako su potpisnice Daytonskog sporazuma, nisu članice najvažnijeg tijela Vijeća za provedbu mira, Upravnog odbora, ali zato jeste primjerice Turska. Može li se tu što promijeniti?
Osobno držim da bi Hrvatska i Srbija, kao potpisnice Daytonskog sporazuma, trebale biti članice Vijeća za provedbu mira.
RH je na pragu EU-a. Hrvati iz BiH s radošću, ali i zebnjom gledaju na to. Jedni strahuju od masovnog egzodusa, drugi govore da će Hrvati u BiH biti u povoljnijem položaju. Ako možete dati 'nediplomatski' odgovor na ovo pitanje?!
Ja bih za pravo dao drugima, ali ne u smislu da će biti u povoljnijem položaju od ostalih građana ove države već da upravo oni mogu biti spona BiH s EU – za dobro svih. Hrvati u BiH i cijela BiH mogu izuzetno profitirati od hrvatskoga članstva u EU.
Pasionirani ste, gotovo cjeloživotni zaljubljenik u fotografije. Prigodom jedne izložbe rekli ste da vam to pomaže kao diplomati da stvari vidite drugim očima. Iskrivljeno ili s više nijansi?!
Fotografija uistinu pomaže shvatiti da stvari ne moraju biti onakvima kakve izgledaju. Pomaže uočavati slojevitost našega okruženja i – da, nijanse koje postoje svugdje, ne samo i vidljivom svijetu.
Što očekuje one koji u 17.00 dođu u Franjevačku galeriju u Širokom Brijegu, što je 'Korak iza stvarnosti'?
Upravo ono što kaže naziv i što sam rekao gore – jedno drugačije viđenje svijeta oko nas, posebice istraživanje kontrasta svjetla i mraka, različitih mogućnosti na koje se, nestandardnim snimanjem, taj odnos može prikazati.