Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić gostovao je u emisiji „1 na 1“ HRT Vijesti, gdje je s Romanom Bolkovićem razgovarao o predstojećim Općim izborima u Bosni i Hercegovini, izboru hrvatskoga člana Predsjedništva BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, europskom i NATO putu Bosne i Hercegovine, odnosima s Republikom Hrvatskom te ključnim političkim i razvojnim pitanjima koja ostaju otvorena nakon izbora.
Brkić, koji dužnost zamjenika ministra vanjskih poslova BiH obnaša od 2015. godine, predsjedava Povjerenstvom za suradnju s NATO-om BiH, međunarodni je tajnik HDZ-a BiH i član Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
U nastavku prenosimo razgovor, a cijelu emisiju možete pogledati na poveznici na kraju teksta.
Izbori kao prilika za promjenu
Govoreći o ulozi predstojećih izbora, Brkić je istaknuo kako njihov značaj ne vidi samo u izboru pojedinaca na određene funkcije.
„Ovi izbori mogu biti šansa da dođe do promjene, da nije samo funkcija ili izbor osobe razlog zbog kojega se to događa, nego da dođe do stvarne promjene paradigme te da legitimno izabrani predstavnici sva tri konstitutivna naroda, u prvom redu u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, imaju svoje predstavnike“, kazao je Brkić. Govoreći o dosadašnjem radu Željka Komšića, iznio je stav da on nije radio u interesu Hrvata u Bosni i Hercegovini niti na razvoju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom te da izbori otvaraju mogućnost drukčijeg pristupa vođenju vanjske politike.
Na pitanje legitimnog predstavljanja osvrnuo se kroz postojeći izborni sustav.
„Sustav je takav da je u jednom trenutku brojniji narod unutar Federacije Bosne i Hercegovine došao do spoznaje da može Hrvatima izabrati člana Predsjedništva. To se dogodilo u četiri navrata. Koliko god hrvatski narod u Bosni i Hercegovini bio malobrojan, on je jedan od temeljnih, konstitutivnih naroda i stoga je jako važno da bude politički predstavljen“, rekao je.
Naglasio je kako, prema njegovu stavu, građanski i princip legitimnog predstavljanja nisu međusobno isključivi.
„Ako je Europska unija pomirila legitimno predstavljanje i građanski princip, to je apsolutno moguće i u Bosni i Hercegovini. Pitanje je samo volje da se odustane od politike majorizacije i da se, bez obzira koliko brojan narod bio – hrvatski, bošnjački ili srpski – razumije da svi imamo jednaka prava i podjednako pravo na Bosnu i Hercegovinu kao našu domovinu“, rekao je Brkić.
„Bosna i Hercegovina bit će stabilna onoliko koliko sva tri naroda budu imala jednaka prava“
Govoreći o položaju Hrvata i demografskim promjenama, Brkić je odbacio povezivanje brojnosti nekog naroda s njegovim ustavnim položajem.
„Brojnost nema nikakve veze s konstitutivnošću, odnosno jednakopravnošću. Koliko god nas bilo, Hrvati su u ovom sustavu jednakopravni s Bošnjacima i Srbima“, istaknuo je.
„Bosna i Hercegovina bit će stabilna onoliko koliko sva tri konstitutivna naroda budu imala jednaka prava, uz to da svi građani u individualnom smislu imaju sva zajamčena prava“, dodao je. Kao jedan od razloga iseljavanja naveo je osjećaj političke, sigurnosne i gospodarske nepredvidivosti.
Europski put i uloga Republike Hrvatske
Brkić je ocijenio da vanjska politika Bosne i Hercegovine mora počivati na unutarnjem dogovoru.
„Pamtim vrijeme u Bosni i Hercegovini kada su se konsenzusom kreirale vanjskopolitičke pozicije. To je danas narušeno. Vanjska politika mora zrcaliti konsenzus unutarnje politike. To je conditio sine qua non kako bismo mogli naprijed prema Europskoj uniji“, kazao je.
Za hrvatske političke stranke okupljene u HNS-u BiH, rekao je, nema alternative europskim i euroatlantskim integracijama.
Govoreći o dosadašnjem europskom putu BiH, posebno je istaknuo ulogu Republike Hrvatske.
„Od trenutka kada smo 2016. podnijeli zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji do kandidatskog statusa i odluke o otvaranju pregovora, Republika Hrvatska bez zadrške je stavljala svoj politički kapital unutar Europske unije kako bi drugim državama članicama pojasnila zašto je napredak Bosne i Hercegovine važan“, rekao je.
Prema njegovu stavu, nastavak europskog puta ne zahtijeva centralizaciju Bosne i Hercegovine, nego usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.
„Kako ćemo to uraditi, to je naša suverena volja. Imamo federalne države unutar Europske unije koje kroz principe supsidijarnosti ili federalizma savršeno dobro funkcioniraju. Kod nas je više pitanje iskrene volje nego načina“, kazao je.
Suradnja s NATO-om
Kao predsjedatelj Povjerenstva za suradnju s NATO-om BiH, Brkić je govorio i o razlikama u stavovima unutar zemlje o punopravnom članstvu.
„Rješenja na dugu stazu moraju biti temeljena na konsenzusu legitimnih predstavnika sva tri naroda u Bosni i Hercegovini. Što se tiče Hrvata, mi bismo voljeli da smo sinoć postali punopravna članica Europske unije i NATO-a, a ne sutra ujutro“, rekao je.
Podsjetio je da u ovom trenutku ne postoji suglasnost srpskih političkih predstavnika za punopravno članstvo u NATO-u, ali da postoji suradnja na razvoju interoperabilnosti Oružanih snaga BiH s članicama Saveza.
„Usvajamo dokumente, ispunjavamo obveze i, što je jako važno, to NATO uspješno verificira“, kazao je.
Visoki predstavnik i domaća odgovornost
Brkić je rekao kako smatra anakronim da Bosna i Hercegovina više od tri desetljeća nakon Daytona i dalje ima instituciju visokog predstavnika s mogućnošću nametanja i izmjene zakona.
„Ne možemo biti punopravna članica Europske unije s Uredom visokog predstavnika. Po meni, Ured visokog predstavnika treba se vratiti svojim izvornim ovlastima – intervenirati onda kada je ugrožena sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, i to u krajnjoj nuždi, a ne koristiti se za nametanje stranačkih političkih agenda“, rekao je.
Dodao je kako će se, osobito nakon izbora, politički dogovor morati sve više tražiti unutar domaćih institucija i među konstitutivnim narodima.
„Kod nas se konsenzus često razumije kao slabost, a ne kao vrlina“, kazao je.
Južna plinska interkonekcija kao „generacijski projekt“
Poseban dio razgovora bio je posvećen Južnoj plinskoj interkonekciji.
„To je generacijski projekt kojem Hrvati u Bosni i Hercegovini daju apsolutnu potporu“, rekao je Brkić, navodeći kao ključni razlog potrebu za alternativnim dobavnim pravcem prirodnog plina i smanjenjem ovisnosti o jednom izvoru opskrbe.
Projekt je povezao i s razvojnim mogućnostima prostora kroz koje bi plinovod prolazio.
„To je strateško povezivanje Bosne i Hercegovine, industrije i dijelova u kojima žive Hrvati, uključujući Hercegbosansku i Zapadnohercegovačku županiju, s novim energetskim izvorom, što je preduvjet za razvoj“, kazao je.
Prema njegovim riječima, nakon usvajanja zakona i sporazuma s Republikom Hrvatskom preostaju tehnički koraci vezani uz koncesiju prije početka izgradnje.
Što bi donio legitimno izabrani hrvatski član Predsjedništva
Na pitanje što bi se konkretno promijenilo kada bi Hrvati sami izabrali svoga člana Predsjedništva, Brkić je odgovorio:
„Dobit ćemo legitimne predstavnike u institucijama tamo gdje trebaju biti – u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i u domovima naroda kao ključnim institucijama gdje se brani kolektivni interes.“
Dodao je kako pitanje predstavljanja nije samo formalno.
„Imate hrvatskog člana Predsjedništva koji u šesnaest godina mandata nije došao ni u jednu općinu ili grad s hrvatskom većinom. Eto vam sadržaja. Predsjedništvo imenuje veleposlanike, sudjeluje u imenovanju generalskog zbora i donosi odluke koje imaju konkretne posljedice“, rekao je.
Prema Brkićevu stavu, pitanje hrvatskog predstavljanja zato nije samo „problem Hrvata“.
„To je problem funkcioniranja Bosne i Hercegovine. Treba se odmaknuti od bilo kakve želje za dominacijom i prihvatiti da imamo jednaka prava“, poručio je.
Potpora Republike Hrvatske
Brkić je Republiku Hrvatsku opisao kao najvažnijeg vanjskog podupiratelja Bosne i Hercegovine.
„Uistinu najveći podupiratelj Bosne i Hercegovine je Republika Hrvatska – u pristupanju Europskoj uniji i NATO-u, kao i u pomoći pri izgradnji cestovne, energetske i druge infrastrukture“, kazao je.
Kao primjer naveo je pomoć nakon poplava i klizišta u Jablanici i središnjoj Bosni te ulaganja u obrazovne, kulturne i zdravstvene institucije.
„Kada uložite u zdravstvene ustanove i kapacitete, nitko ne pita tko dolazi na liječenje u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar. To je na opću dobrobit svima unutar Bosne i Hercegovine“, rekao je.
Državna imovina i investicije
Govoreći o državnoj imovini, Brkić je ocijenio kako postojeći okvir proizvodi pravnu nesigurnost i može kočiti infrastrukturne i gospodarske projekte.
„Državna imovina mora biti na usluzi najnižim razinama vlasti. Nije logično da netko iz Velike Kladuše mora tražiti dopuštenje nekog povjerenstva u Sarajevu da bi izgradio dječji vrtić“, rekao je.
Naglasio je princip supsidijarnosti i potrebu stvaranja pravnog okvira koji omogućuje ulaganja.
„Treba napraviti sustav tako da se otvore mogućnosti za investicije i razvoj. Zadnja stvar koja investitoru treba jest pravna nesigurnost“, kazao je, dodavši da će rješavanje tog pitanja pokazati ide li BiH prema gospodarskoj stagnaciji ili prema otvaranju prostora za investiranje i razvoj.
„Konsenzus je nužnost, a ne slabost“
Pred kraj razgovora Brkić je govorio i o političkoj retorici koja se, kako je rekao, posebno zaoštrava uoči izbora.
„Puno nam treba u Bosni i Hercegovini da radimo na političkoj uljudnosti. Konsenzus je nužnost između Hrvata, Bošnjaka i Srba, odnosno njihovih legitimnih predstavnika“, rekao je.
Pozvao je na više odgovornosti u javnoj komunikaciji te na izbjegavanje poruka koje proizvode osjećaj nesigurnosti.
Istodobno je odbacio mogućnost novoga oružanog sukoba, ocijenivši kako predizborne poruke pojedinih političara ne treba pretvarati u sliku stvarne sigurnosne prijetnje.
„Što se tiče Hrvata u Bosni i Hercegovini, imali smo kroz povijest bitno izazovnijih trenutaka. Mi ćemo ostati i opstati“, rekao je.
O HNS-u i izboru hrvatske članice Predsjedništva
Na kraju razgovora Brkić je govorio o Hrvatskom narodnom saboru BiH i njegovoj ulozi u okupljanju stranaka s hrvatskim predznakom.
Kazao je kako je HNS nastao kao odgovor na političke i izborne promjene koje su, prema njegovu stavu, išle na štetu hrvatskoga naroda, te kao način jedinstvenog predstavljanja hrvatske političke pozicije prema domaćim i međunarodnim partnerima.
Govoreći o aktualnim izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, rekao je kako razjedinjavanje hrvatskoga biračkog tijela ne ide u korist političkim interesima Hrvata.
„Uvjeren sam da ćemo prvi put mi Hrvati iz Bosne i Hercegovine imati hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine“, poručio je Brkić.
Razgovor je zaključio porukom da je stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina i interes Republike Hrvatske.
Cijeli razgovor pogledajte OVDJE: