HDZ BiH

Danas je u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske na čelu s ministrom Gordanom Grlićem Radmanom održana međunarodna konferencija „30 godina nakon Daytona: otvaranje puta lokalnim rješenjima“ kojoj je nazočio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović.

Kroz tri panel-rasprave sudionici su raspravljali o povijesnim okolnostima sklapanja Daytonskog sporazuma, aktualnim političkim i društvenim prilikama u Bosni i Hercegovini te o mogućim smjerovima i perspektivama njezina budućeg razvoja.

Predsjednik Čović sudjelovao je na trećem panelu pod nazivom „Vlastita rješenja, euroatlantski horizont: stvaranje zamaha“ na kojemu je naglasio kako je Južna plinska interkonekcija, koja predstavlja potrebnu energetsku diverzifikaciju, strateški projekt za hrvatski narod u BiH te za BiH u cjelini. Istaknuo je nužnim provođenje promjena postojećeg zakonskog okvira koji je nastao kao posljedica preglasavanja predstavnika hrvatskoga naroda. Komentirao je i ulogu Ureda visokog predstavnika, osobito se osvrćući na aktualno i neriješeno pitanje državne imovine, zbog čega su, kako je naglasio, blokirani brojni i ključni gospodarski procesi te razvojni projekti u Bosni i Hercegovini.

U zaključku je naglasio potrebu da lokalni dužnosnici preuzmu odgovornost nakon izbora, umjesto da „vode alibi politiku“ te je ukazao na neuspjehe reformi koje su se dosad pokušavale provesti zbog političkih kalkulacija i blokada. Posebno je istaknuo važnost legitimnog predstavljanja hrvatskoga naroda, kritizirajući dosadašnje mehanizme izbora članova Predsjedništva koji ne odražavaju volju Hrvata te je naglasio potrebu izmjene Izbornog zakona kako bi se poštivala prava Hrvata. Također je istaknuo kako Bosna i Hercegovina ne može funkcionirati kao unitarna država te kako je nužno poštivati tri konstitutivna naroda kao temelj stabilnosti BiH.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković istaknuo je kako Hrvatska, kao jamac Daytonskog sporazuma te članica EU-a i NATO-a, ostaje čvrsto predana stabilnosti, jednakosti i europskom putu Bosne i Hercegovine. Naglasio je kako je cilj Hrvatske ista vizija koju je branila 1990-ih - stabilna i funkcionalna BiH u kojoj sva tri konstitutivna naroda i ostali građani uživaju jednaka prava i dostojanstvo, uz primjenu Ustava koja jača međusobno povjerenje.

Istaknuo je kako je Dayton zaustavio rat i uspostavio ravnotežu konstitutivnih naroda, ali kako je narušavanje te ravnoteže posljednjih godina oslabilo političku funkcionalnost i reformski napredak BiH. Dodao je kako se BiH i dalje suočava s pitanjima legitimnosti, zastupljenosti i institucionalne učinkovitosti te je naglasio: „Individualna i kolektivna prava moraju koegzistirati u delikatnoj ravnoteži. Demografska snaga nikada ne smije postati alat isključivanja“.

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko istaknula je kako u BiH postoji nedostatak političke volje za preustroj zemlje kako bi postala funkcionalna i mogla postići konsenzus među trima konstitutivnim narodima. Naglasila je važnost federalizma kao europskog rješenja koje može pomiriti različitosti triju naroda i omogućiti funkcionalnost BiH.

Ministar Grlić Radman upozorio je kako mnoge konferencije o BiH često naginju prema jednoj koncepciji, bilo „jedan čovjek – jedan glas“ ili secesionizmu te naglasio kako hrvatski cilj ostaje poticanje konstruktivnog dijaloga, institucionalnih reformi i podrška europskom putu BiH. „Hrvatska dosljedno zagovara europsku perspektivu BiH, koja zaslužuje biti dio EU“, dodao je, ističući kako se vrata EU mogu otvoriti samo ako legitimni predstavnici triju konstitutivnih naroda postignu dogovor o funkcionalnoj BiH.

Na koncu, naglašena je važnost otvorenog dijaloga, partnerstva i međusobnog povjerenja kao temelja stabilnosti i napretka Bosne i Hercegovine. Sudionici su istaknuli kako se samo kroz ravnopravnost konstitutivnih naroda, dosljednu primjenu Ustava i nastavak europskih i euroatlantskih integracija može osigurati funkcionalna i održiva BiH.