HDZ BiH

Aktualne političke okolnosti i potreba nastavka dijaloga o funkcioniranju vlasti na razini Bosne i Hercegovine bile su povod sastanka izaslanstava HDZ-a BiH i SNSD-a, predvođenih predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom u Banjoj Luci. Uz predsjednika Čovića, u izaslanstvu HDZ-a BiH bile su i zamjenica predsjednika Borjana Krišto te dopredsjednica i kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijana Filipović, dok su u izaslanstvu SNSD-a bili predsjednik Savjeta za društveno-ekonomska pitanja Nikola Špirić i generalni tajnik Srđan Amidžić.

U središtu razgovora bila su pitanja nastavka političke suradnje, stabilnosti odnosa i odgovornoga djelovanja institucija, osobito u okolnostima koje traže funkcionalan rad zakonodavne i izvršne vlasti. Posebna pozornost posvećena je radu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, potrebi prevladavanja zastoja u odlučivanju te stvaranju političkih pretpostavki za nesmetano razmatranje pitanja važnih za institucionalnu stabilnost.

Po završetku sastanka održana je i konferencija za medije, tijekom koje su dužnosnici dodatno komentirali otvorena politička i institucionalna pitanja.

Među pitanjima o kojima se govorilo bio je i proračun Bosne i Hercegovine, pri čemu je Dodik naveo kako postoji potpuna suglasnost da se krene kroz održavanje žurne sjednice Fiskalnog vijeća, koje bi trebalo utvrditi proračunski okvir. Dodao je kako bi taj okvir potom trebao biti podržan u Vijeću ministara BiH i upućen u daljnju proceduru.

Na pitanje proračuna nadovezao se i Čović, ocijenivši kako je važno pokušati taj dokument za ovu godinu što prije staviti u proceduru.

„Smatram da je važno pokušati proračun za ovu godinu što prije staviti u proceduru, jer nema smisla da ulazimo u peti mjesec, a da još uvijek nemamo usvojen proračun.“

Među temama o kojima se također govorilo bila je i Južna plinska interkonekcija, u vezi s kojom je Dodik rekao kako je sa strane Republike Srpske iskazana spremnost da se ne zaustavlja nijedan projekt u Federaciji Bosne i Hercegovine. Naveo je kako je Vlada Republike Srpske na telefonskoj sjednici dala suglasnost za projekt Južne interkonekcije, čime su otvorene mogućnosti za njegovo daljnje razmatranje u proceduri.

„Mi nemamo ništa protiv priče o Južnoj interkonekciji. Koliko sam razumio naše kolege iz HDZ-a, ni oni nemaju ništa protiv Istočne interkonekcije. Vidjet ćemo tko to remeti i tko u tome pravi problem“, rekao je Dodik.

Tijekom obraćanja otvoreno je i pitanje djelovanja Ureda visokog predstavnika, kao i mogućih rasprava o budućim rješenjima nakon odlaska Christiana Schmidta. Tim se povodom Čović osvrnuo na ranije stajalište kako Bosna i Hercegovina odgovornost za vlastite procese mora preuzeti sama.

„Mi smo ovih dana razgovarali s visokim predstavnikom i izrazili svoje stajalište da smo već godinama uvjereni kako u Bosni i Hercegovini više ne bi smjela biti donesena nijedna odluka visokog predstavnika. Odgovornost moramo preuzeti sami, kroz izvršnu i zakonodavnu vlast na razini Bosne i Hercegovine.

Radilo se ono što se radilo, ali prema svemu što sam čuo iz razgovora, gospodin Christian Schmidt ne razmišlja o nekom skorom odlasku. Ipak, o tome odlučuju neki drugi.

Što će se dalje događati, vidjet ćemo. No, za Bosnu i Hercegovinu bilo bi dobro da konačno funkcioniramo na način da ne vodimo politike u kojima netko drugi donosi odluke umjesto nas, bez obzira o čemu je riječ.“

O toj temi govorio je i Dodik, ustvrdivši:

„Republika Srpska nezaobilazan je faktor u predlaganju bilo koga za visokog predstavnika. To jasno piše u Daytonskom sporazumu. Christian Schmidt za to nije dobio suglasnost. Ovdje je iza sebe ostavio nered koji treba počistiti. To je čovjek koji živi u uvjerenju da može nametati stvari drugima koji ne misle kao on.“

U nastavku je bilo riječi i o potrebi usvajanja nužnih zakonskih rješenja i odluka važnih za daljnji napredak Bosne i Hercegovine na europskom putu, kao i o nastavku rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u pitanjima koja traže institucionalni kontinuitet.

Govoreći o Planu rasta, Čović je upozorio na potrebu jasnog definiranja prioriteta i projekata kako bi se izbjegle financijske posljedice zbog neprovedbe preuzetih obveza.

„Kada je riječ o Planu rasta, odnosno sporazumu između Bosne i Hercegovine i Europske unije, zajedničko je stajalište da on treba postojati. Međutim, istodobno moramo jasno odrediti prioritete i projekte koji trebaju biti usvojeni, kako nam se ne bi dogodilo da povlačimo sredstva, a potom plaćamo penale zato što ih nismo u stanju realizirati. Bila bi šteta propustiti bilo koja sredstva koja možemo dobiti, osobito kada je riječ o grantovima. No, očito je da unutar sebe još uvijek nismo dovoljno organizirani da u taj projekt uđemo na pravi način.“

Osvrćući se na europski put, Dodik je rekao:

„Što se tiče europskog puta, mi u načelu nismo protiv njega, ali jesmo protiv određenih politika koje se kroz taj proces nastoje provoditi. Smatramo da treba zaustaviti centralizaciju Bosne i Hercegovine.“

Sugovornici su se osvrnuli i na predstojeći izborni proces, pri čemu je ponovno istaknuta važnost dijaloga, međusobne suradnje i uvažavanja ustavnoga okvira u rješavanju otvorenih političkih i institucionalnih pitanja.

„Želimo osigurati da predstavnici srpskoga, hrvatskoga i bošnjačkoga naroda u Bosni i Hercegovini mogu potvrđivati ono što nazivamo punom ustavnom jednakopravnošću triju konstitutivnih naroda, upravo onako kako je to predviđeno Ustavom, te da na tim temeljima i funkcioniramo“, rekao je Čović.

Govoreći o izborima, Dodik je ocijenio:

„Potpuno sam uvjeren da će i HDZ ostvariti isti pobjednički rezultat kakav je imao i u prethodnim izbornim ciklusima te da ćemo zajedno kreirati politike koje će uvažavati ustavni poredak Bosne i Hercegovine kao primarni okvir i nastojati odgovoriti na europske izazove.“

U tom kontekstu Čović se osvrnuo i na pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva BiH te izmjena Izbornoga zakona, ocijenivši kako ranije preuzete obveze u tom dijelu nisu realizirane. Upozorio je i na važnost pune zakonitosti i transparentnosti izbornoga procesa, osobito kada je riječ o uvođenju novih tehnologija, naglasivši kako izborni sustav mora biti uređen tako da u potpunosti otkloni mogućnost bilo kakvih zlouporaba.

Na kraju konferencije za medije Čović je govorio i o pitanju javnoga radiotelevizijskog sustava u Bosni i Hercegovini, istaknuvši kako politička opcija koju predstavlja daje punu potporu njegovu očuvanju i stabilizaciji, uz potrebu jasnijeg zakonskog uređenja toga područja