Vijesti Node

30. travnja 2021.
Dr. Dragan Čović za Večernji list - Vrijeme je za konačan dogovor

Jasni pozivi najviših američkih i europskih dužnosnika zaduženih za ovaj dio svijeta za provedbu izbornih reformi najsnažniji su signal kako bi nakon više godina tri strane u BiH konačno mogle napraviti iskorak. U četvrtak je predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH Dragan Čović pozdravio odluku Vijeća ministara o imenovanju predstavnika u međuresornu radnu skupinu. Za Večernji list otkriva detalje razgovora i očekivanja od ovoga procesa.

Večernji list: U kojoj smo fazi, postoje li uopće razgovori o izmjenama Izbornoga zakona?

- Razgovori već dulje traju vezano uz taj proces, od 17. lipnja prošle godine, kad smo definirali u Mostaru i potpisali dva sporazuma. Lagano istječe vrijeme i ostalo je još nekih mjesec i pol dana kako bismo ispunili obveze iz toga sporazuma. Čini mi se da se prepoznaje kako je bilo racionalno postaviti vremenski okvir kao plan da riješimo Izborni zakon i puno drugih stvari do kraja lipnja. Na taj način se razmišljalo da možda u ovoj, neizbornoj godini dobijemo kandidacijski status. No, najvažnije je da sve pripremimo za izbore u sljedećoj, 2022. godini.

Večernji list: Utemeljena su povjerenstva, razgovarate s diplomatima, što se konkretno nazire kao rješenje?!

- Zadnji u nizu razgovora koje smo vodili bio je u rezidenciji veleposlanika SAD-a gospodina Nelsona, a gdje smo bili gospodin Sattler, ja i gospodin Izetbegović. Opet smo tu otvorili ovu temu iz raznih kutova gledanja. Ključ svega je sada kako kroz tri povjerenstva koja smo utemeljili, a koja ne funkcioniraju voditi taj proces. Jedno povjerenstvo odnosi se na 14 uvjeta Europske unije u kojima su predstavnici HDZ-a, SDA, SNSD-a s manje ili više uspjeha. Moram biti iskren, rezultat tih razgovora je da smo već u Parlamentu dobili zakon o javnim nabavama. Istina, nije prošao ni na Domu naroda, ni Zastupničkom domu, ali nije ni odbačen. Znači, dobili smo vrijeme amandmanski usuglasiti sve što treba. I mislim kako je ta priča završena. Sljedeći je Zakon o sukobu interesa kao drugi vitalan za uvjete iz kandidacijskog statusa. I treći se odnosi na Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće, gdje će biti malo više problema. Za mene, prvi je, naravno, Izborni zakon.

Večernji list: Gdje se tu nalazimo vezano uz taj zakon?

- SDA je tu postavio jedan od uvjeta rekavši kako želi razgovarati o Izbornom zakonu, ali da riješimo njima zanimljiva pitanja u FBiH, što smo mi, naravno, prihvatili kao jedan izazov. Zato smo sastavili povjerenstvo koje uime nas predvodi kolega Čavara s našim dužnosnicima u oba doma Parlamenta kako bismo govorili o svim otvorenim pitanjima na federalnoj razini vlasti. Bošnjačku stranu zanima samo kako popuniti - ne novu vladu, jer jasno je njima kako do nove vlade ne mogu doći jer nemaju dovoljno ruku. Oni inzistiraju na izmjeni jednoga ili dvaju ministarskih mjesta koja su prazna. Mi smo pri tome jasno rekli kako, ako ćemo imenovati ministra branitelja, onda moramo konačno riješiti pitanje dvaju sektora unutar tog ministarstva koja bi se odnosila na Hrvatsko vijeće obrane odnosno Armiju BiH kako bismo olakšali rješavanje tih prijepora. Istodobno, ako se pak želi imenovati novog ministra unutarnjih poslova, onda je s naše strane jasan uvjet da imenujemo i ravnatelja Federalne uprave policije. Tu je jasna ustavna pozicija. Ako je ministar Bošnjak, ravnatelj policija mora biti Hrvat.

Večernji list: Pa što je onda problem?

- Kolega Izetbegović ima jasan stav da Hrvat ne smije biti ravnatelj policije. Čak to i ne krije. To je za mene vrlo jasan pokazatelj gdje je mjesto Hrvatima u promišljanju budućnosti Federacije BiH po mjeri kolege Izetbegovića ili nekih politika iz Sarajeva. A to su one koje se nazivaju probosanskim, patriotskim... Sljedeći sastanci koji će biti odmah nakon blagdana bit će organizirani tako da ćemo imati dva, tri dana razgovora. Tim razgovorima bi se, uz dužnosnike SAD-a i EU-a, pridružili predstavnici međunarodnih organizacija koje nam mogu pravno pomoći. Ideja je razgovarati nekoliko dana zajedno. To je jako važno kako više ne bismo gubili vrijeme sastancima i nastavcima. Očekujem kako je realno tijekom svibnja usuglasiti ono što je moguće. Naš stav je jasan.

Večernji list: Što tražite?

- Tražimo otklanjanje svih oblika diskriminacija. Mi tražimo izmjene o načinu biranja Doma naroda i Predsjedništva kroz legitimno predstavljanje. To možemo riješiti tako da izmijenimo Izborni zakon uz ograničene izmjene Ustava koje treba napraviti ako bi išle u tome smjeru. No, ako se dogovorimo da neizravno biramo članove Predsjedništva, onda je u Ustavu dovoljno samo napisati neizravno, a primjerice, riječ “Hrvat” zamijeniti s “hrvatski”, umjesto “Bošnjak” da piše “bošnjački” ili pak “Srbin” da piše “srpski”.

Večernji list: Teoretski, po tom prijedlogu moguće je da Dervo Sejdić bude hrvatski član Predsjedništva BiH?!

- Zašto ne. Može postati bilo tko iz one skupine koja ga želi izabrati da je predstavlja.

Večernji list: Vi ne biste imali ništa protiv takvog izbora?!

- Ako je za većinu Hrvata izbor Dragan, Dervo, Jakob ili netko treći, ja nemam problema s time. Ali to mora biti odluka većine Hrvata.

Večernji list: Hrvatsku se stranu godinama nastojalo suprotstaviti s rješenjem presuda Suda u Strasbourgu i zapravo nekoga tko dodatno pogoršava prava manjina. Je li to tako?

- Obrnuto. Mi smo svjesni što danas znači biti manjina u nekoj sredini u BiH. Zato više nego dobro razumijemo predstavnike romske zajednice, kao i svih drugih manjinskih zajednica koje danas čine oko 3 posto pučanstva i ne predstavljaju se kao pripadnici triju konstitutivnih naroda. Istina, Dayton ili Ustav BiH definira tri konstitutivna naroda kao jednakopravna, pa i članove Predsjedništva BiH vezuje uz tri naroda. Na razini države su u Domu naroda tri konstitutivna naroda. HDZ BiH ne samo da ne podržava oduzimanje prava tim skupinama nego i radi sve kako bi se uspostavili najsnažniji standardi koji vrijede danas u EU-u kada su u pitanju temeljna ljudska prava i slobode. A izbor je svakako jedno od tih prava. Naći ćemo načina da se to jasno prepozna u Ustavu i Izbornome zakonu. No, pri tome nikada ne možemo eliminirati temeljnu odrednicu BiH kao države s tri konstitutivna naroda - Hrvatima, Bošnjacima i Srbima. To je definirano kroz referendumsko pitanje, preambulu Ustava. Oni koji maštaju o “građanskom društvu” u kojemu bi proveli svoju verziju unitarne države, dominacije jednoga naroda, moraju znati kako od toga nema ništa. Danas jedan narod bira predstavnike Hrvatima i to ćemo sada morati eliminirati. No, time definitivno nećemo umanjiti pravo manjina. Dapače. Mi želimo provesti sve presude Suda za ljudska prava, uz ostalo, i “Sejdić - Finci”.

Večernji list: Reforma Ustava?!

- Mi smo u prethodnom razdoblju tvrdili da može doći do promjena i bez promjene Ustava, ali smo spremni kao HDZ i HNS na ograničene promjene ustava ukoliko to zahtijeva dogovor. Dapače. Mi smo prvi koji će to zagovarati.

Večernji list: Američki diplomati danima ponavljaju - jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda kao trajnu kategoriju BiH. Ima se dojam kako se u posljednje vrijeme bolje razumiju stajališta hrvatske strane. Čemu to zahvaliti?

- Mislim da na naplatu dolazi jedan rad koji je gotovo bio neprimjetan kada su u pitanju te administracije, a osobito američka. Jako dugo radimo, uporno definirajući našu poziciju kao konstitutivnoga naroda na euroatlantskom putu u kontekstu reformi koje trebamo provesti. I oko EU-a i NATO-a, ali i unutar same BiH. Pred svakim dužnosnikom američke administracije ističemo da je politika hrvatskog naroda koji predvodi HDZ BiH kroz HNS prijateljska politika upravo takvim promišljanjima budućnosti BiH koju iskreno nazivam svojom domovinom. Nećete naći ni jednog dužnosnika ovih politika koji će stvari predstaviti drukčije, ali istina je da postoje oni koji su pomalo nervozni s osjećajem izigranosti u tom našem traženju jednakopravnosti jer već treći put imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH. Moje je pitanje bilo kakvu su korist imali Bošnjaci što su izabrali dva člana Predsjedništva. Hrvati svakako nemaju, nitko nema i imamo blokadu. Uz to, mogli bismo naći bezbroj drugih iznimki iz kojih je vidljiva praksa brojnijeg naroda prema Hrvatima. Drago mi je što ova nova, jednako kao i stara administracija u State Departmenu do kraja razumije ovo što govorimo te što smo postali partneri. Kada me pitaju američki predstavnici, gospodin Palmer ili pak neki drugi, odgovaram kako je moj jedini interes otklanjanje svih diskriminacija te, prije svega, jednakopravnost hrvatskoga naroda. Hrvati su, uz to, jedini istinski zainteresirani za europski i NATO put jer unutar druga dva naroda imaju razloga za kalkuliranje. U posljednjem razgovoru koji sam vodio s Washingtonom stvari sam predstavio kao zajednički projekt, oko čega treba biti uporan. Upravo zainteresiranost SAD-a za mene je jamstvo kako ćemo u ovoj, neizbornoj godini završiti ove procese oko Izbornoga zakona i drugih reformi koji bi nas približili EU-u i NATO savezu. Velika je šteta što to nismo završili 2018. godine. Vjerojatno ne bismo došli do razvoja retorike koju smo imali prigodu slušati posljednjih dana kroz kojekakva pisma, non-papere.

Večernji list: Kako ste doživjeli plasiranje non-papera, znate li je li autentičan, jeste li za njega znali odranije?

- Tajming ovoga non papera je, prije svega, poruka. Otkuda je došao jedan takav dokument pravo je pitanje. Postoji li možda više takvih dokumenata, također se špekulira. Postoje teorije da je taj dokument radio netko u Sloveniji, Sarajevu, što nije daleko od istine, da su ga napisali Albanci za neke druge potrebe. Mi nagađamo o nečemu što zapravo službeno ne postoji. Pravo je pitanje zašto se pridaje važnost fantomskom dokumentu. Evidentno je to bio jedan od spinova. Taj dan kada se dokument pojavio imali ste veliki broj komentara iz Sarajeva, institucija BiH. Jasno je onda kako je u tome krugu sve to isplanirano kao dokument koji je trebao uzdrmati određene procese. Nakon toga imali ste stavove iz Republike Srpske, a nas se prozivalo kako nemamo stava. No, naš poziv bio je jasan - put prema EU i NATO savezu kroz promjene Izbornoga zakona. Mi želimo provoditi reforme, a ne baviti se non-paperima. Jedini dokument na kojem smo mogli raditi i sudjelovati u izradi je hrvatski non-paper koji je podržalo šest zemalja EU-a i oko čega će se uskoro raspravljati pred Vijećem EU-a. BiH više nije tabu-tema i to je najvažnije.

Večernji list: Hoćete li tražiti širi legitimitet za rješenja o izmjenama Izbornoga zakona i reformama?

- Želimo okupiti široki prohrvatski blok oko ovoga. Uporno ću konzultirati sve predstavnike Hrvatskog narodnog sabora. Tijekom svibnja očekujem da ćemo organizirati zasjedanje HNS-a koje nismo prošle godine održali zbog koronavirusa. Uz to, razgovarat ćemo s predstavnicima Katoličke crkve, akademske zajednice i svima onima koji nam u BiH i izvan nje, prije svega, u Republici Hrvatskoj mogu pomoći zajednički doći do rješenja i stabiliziranja stanja u BiH.

Večernji list: Ono što se može razumjeti kao poruka s bošnjačke strane jest da nisu spremni na kompromis, pa čak ni na razgovore, ako rješenje ne podrazumijeva dominaciju toga naroda, a alternativa je status quo i pokušaj eliminacije Hrvata na izborima 2022.?!

- Nažalost, to je prava istina i dio je taktike. S bošnjačkom se politikom poklapa do kraja. Zbog toga je iznimno važno nastojanje međunarodnih administracija da se to pitanje trajno riješi u neizbornoj godini. Uz Dom naroda i Predsjedništvo, tu je niz tehničkih dorada kako više ne bismo postavljali pitanja je li netko nekoga pokrao na izborima ili bilo koje druge neregularnosti. Uvjeren sam kako će bošnjačka strana učiniti sve da se Federacija BiH transformira kao dominantno entitet Bošnjaka u vrlo praktičnom smislu. S druge pak strane, stalno čujemo kako mi kao najmanji narod možemo sve zaustaviti. Zbog toga kolega Izetbegović traži da se mijenja uloga domova naroda kao drugog doma. No, pri tome se mora znati kako Ustav BiH počiva na jednakopravnosti triju naroda, koja se upravo štiti kroz Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

Večernji list: Je li za vas prihvatljiva promjena uloge Doma naroda?

- Naša su stajališta o tome poznata odranije. Dopustite mi, međutim, da se vratim na bošnjačku političku scenu. Tko god bio s druge strane, on će nastojati učiniti isto. Vjerojatno bi čuli žaljenje što su Hrvatima nametnuti predstavnici, ali bi nastavili činiti isto. Sada je bila prava vještina kako zadržati naša stajališta i istodobno ne izaći s negativnom retorikom, nego očuvati stabilnost u ovome vremenu. Valja reći da je ovo pravi maraton jer i 25 godina nakon Daytona pričamo o istom dokumentu, a jasno je kako se on teško može promijeniti u bilo kojem dijelu. Također, sa strane više neće biti nametanja. Jasno je da onda moramo napraviti kompromis. Bit će nam svima lakše kada prihvatimo formulu jednakopravnosti triju naroda. Zbog toga sam svim predstavnicima tih politika jasno rekao da, ako žele očuvati državu kako ne bi doživjela sudbinu bivših zajednica s istim zabludama, onda je vrijeme da se konačno počnu praviti dogovori. A Hrvati su partner s kojim se može razgovarati u BiH.

Večernji list: Je li bošnjačka politika svjesna opasnosti poteza koje povlači?

- Bez daljnjeg je svjesna opasnosti.

Večernji list: Zašto onda svjesno riskiraju rasplet koji bi bio poguban za sve?

- To postoji kao načelo ponašanja. Uostalom, pročitajte Islamsku deklaraciju napisanu u Sarajevu. Taj se dokument i dalje daje određenim međunarodnim predstavnicima koji to vole pročitati. Pročitajte deklaracije ili dokumente kongresa ključnih bošnjačkih stranaka iz Sarajeva. Naći ćete iste stvari koje se preklapaju. U nekima se to napiše uvijeno, a u drugima stoji jasan cilj. BiH ima svoju budućnost i moj optimizam nije presušio, ali uz uvažavanje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda. To nema veze s HDZ-om ili Draganom Čovićem. Bošnjaci su najviše pomogli homogenizirati hrvatsko biračko tijelo oko jedne hrvatske političke opcije. Kada se to riješi, vjerojatno će i kod nas biti drukčiji pogled s višestranačjem.

Večernji list: Određene analize govore da bi HDZ mogao najviše trpjeti štetu ako se izmijeni zakon po kojemu bi Hrvati mogli birati svoje predstavnike. Imate li onda dvojbe oko ispravnosti onoga što tražite?

- Priželjkujem da se takvo što dogodi. Idemo zaštititi poziciju hrvatskog naroda da hrvatski narod na idućim izborima može relaksirano poručiti “dosta je” određenim ljudima. Hrvatima je potrebna konkurencija i borba tko će biti bolji među njima. To bi u konačnici donijelo vidan napredak na područjima gdje žive Hrvati. Dok se to ne dogodi, mi ćemo morati dobivati, kao što smo to do sada radili, više od 80 posto potpore hrvatskog biračkoga tijela. Mislim da će ta potpora biti izvan svake logike ako se uredi normalno društvo u kojemu Hrvati neće strahovati od stvaranja unitarne ili islamske države.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović u povodu predstojećeg...
U Zagrebu je održan sastanak predsjednika HDZ-a BiH i dopredsjedatelja Doma naroda PS BiH dr. Dragana Čovića s predsjednikom Vlade RH Andrejem...
Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović sastao se danas sa izaslanstvom HVIDR-e Grada Mostara. Na sastanku se razgovaralo o problematici i...
Danas se svečano obilježava 30. obljetnica zaustavljanja tenkova agresorske JNA u Pologu koje se dogodilo 7. svibnja 1991. godine. Organizator...