Vijesti Node

22. svibnja 2021.
Mijo Krešić: Bosna i Hercegovina nema drugu alternativu osim pristupa NATO savezu

U Bosni i Hercegovini je već nekoliko dana u tijeku vojna vježba „Brzi odgovor 21“. Riječ je o dijelu velike multinacionalne vježbe ‘Branitelj Europe 21.’ koju provodi zapovijedništvo SAD-a za Europu i Afriku povezujući četiri različite vježbe na europskom tlu. U razgovoru za Hrvatski glasnik Mijo Krešić, zamjenik ministra obrane BiH ističe da je ova vojna vježba jedna od najvećih vježbi koju je američka vojska ikada imala na tlu Bosne i Hercegovine.

„NATO je pored obrambenog dijela važan i za sve druge aspekte, a posebno na ekonomskom planu, jer to predstavlja sigurnost za ulaganje i strane investicije“, kaže zamjenik ministra obrane BiH Mijo Krešić.

HG: Gospodine Krešiću, pripadnici Oružanih snaga BiH ovih dana zajedno s vojnicima SAD-a i zemalja članica NATO-a provode vojnu vježbu “Brzi odgovor 2021”. Znači li to da su  Oružane snage BiH prepoznate kao kredibilan faktor i partner u obrambenom sustavu regije Balkana?

Krešić: Vojna vježba koja je trenutačno u tijeku i u kojoj sudjeluju Oružane snage BiH jeste potvrda da postoji povjerenje naših partnera, u ovom slučaju Sjedinjenih Američkih Država i članica NATO-a da naši pripadnici mogu odgovoriti postavljenim zadaćama. Vježba daje mogućnost da naši pripadnici iz svega što se događa na poligonima Manjača, Glamoč i Dubrave izvuku najbolja iskustva koja mogu kasnije koristiti budući da je “Brzi odgovor 21” jedna od najvećih vježbi koju je američka vojska ikada imala na tlu Bosne  i Hercegovine. Iz svega toga može se reći da sukladno našim kapacitetima i ukupnom stanju, a koje je najvećim dijelom uvjetovano mogućnošću izdvajanja financijskih sredstava za modernizaciju, predstavljamo pouzdanog partnera. Ukoliko bi se kroz naredno razdoblje osiguralo značajnije ulaganje u proces modernizacije zasigurno bi to podiglo našu operabilnost i još veći stupanj spremnosti.

HG: Vježba koja se odvija ovih dana izazvala je veliku pozornost. Za neke je vježba znak da NATO vidi BiH kao svoju članicu dok za druge to ne predstavlja nikakav iskorak ka NATO savezu. Može li ovo ova vojna vježba biti znak jače suradnje s NATO savezom?

Krešić: Ministarstvo obrane sudjeluje i samostalno provodi niz vježbi tijekom godine. Naša misija i jedna od temeljnih zadaća jeste da provodimo što više obuka i na takav način imamo vojnike koji mogu odgovoriti zadacima. Naravno da je nemoguće u našem političkom i društvenom ambijentu izbjeći i ovakve vrste komentara i politiziranja. Naše strateško vanjskopolitičko opredjeljenje još od 2005. godine jeste suradnja s ciljem pristupanja u NATO. Aktivnosti na tom planu se provode i one traju godinama i zbog toga i imamo vrlo značajno zapovjedništvo NATO snaga u Sarajevu. Doista je puno toga što se kroz proteklo vrijeme, a zahvaljujući suradnji s NATO savezom učinilo na polju obrane i našeg usavršavanja i opremanja. BiH zasigurno treba podršku kako bi donekle pratila trendove u vojnoj oblasti i tu se u najvećoj mjeri oslanjamo na takvu vrstu suradnje. Mi smo se i opredijelili ka euroatlantskim i europskim integracijama. Činjenica jeste da u BiH nositelji najvećih političkih funkcija,  ili konkretno vladajuće političke stranke ne gledaju jednako na taj proces. Ono što je sigurno i to se vidi i praktično jeste da hrvatski politički spektar, dakle sve političke stranke i njihovi programi upravo ove procese vide kao prioritetne i oni nemaju alternativu. Jedino se kroz takav pristup možemo izvući iz svojevrsne krize koja je u zadnje vrijeme evidentna. Daljnji napredak BiH u bilo kojem od ova dva procesa ovisi najviše o nama i tome koliko smo spremni izvršiti neophodne reforme koje su jasno stavljene pred nas. NATO je pored obrambenog dijela važan i za sve druge spekte, a posebno na ekonomskom planu, jer to predstavlja sigurnost za ulaganje i strane investicije.

HG: S obzirom na ukupan politički ambijent kao i spremnost BiH na reforme i procese može li se uopće očekivati skori ulazak BiH u NATO i postoje li određene procjene tog puta?

Krešić: U ovom trenutku teško je govoriti i procijeniti vremenski okvir u kojem bi se ispunilo sve ono što se očekuje od BiH kako bi članice NATO saveza odobrile ulazak BiH. Možda je u ovom trenutku, kako sam već naveo, veći izazov usuglasiti zajednički stav unutar BiH i onda jedinstveno nastupati. Nitko drugi neće uraditi posao umjesto nas i rješavati naše unutarnje političke odnose. Bilo bi dobro da ova godina bude iskorištena da se riješi pitanje izbornog zakonodavstva čiju implementaciju su čelnici HDZ BiH i SDA dogovorili još prošle godine kad se postigao dogovor za Mostar. Ako gledamo na taj proces i kako se olako prelazi preko postignutih dogovora, onda je doista pod velikim znakom pitanja provedba svih drugih političkih odluka i reformi koje se od nas očekuju. A reforme su ključne i one se očekuju od vlasti u BiH na svakoj od razina. Ako je suditi po dosadašnjem, onda to nije ona dinamika koja je neophodna i koja se očekuje od vlasti i zbog toga je teško govoriti o nekakvom konkretnijem terminu konačne integracije.

HG: Ministarstvo obrane BiH je predložilo niz aktivnosti u okviru Programa reformi BiH. Koliki je značaj provedbe tih reformi za Ministarstvo i BiH. Na kojem planu očekujete najbolje rezultate?

Krešić: Ministarstvo obrane je vrlo predano pristupilo procesu izrade Programa reformi za 2021. Godinu iz naše nadležnosti i uvijek nastojimo pokazati visok stupanj ozbiljnosti i ispuniti postavljene zadaće.  Ministarstvo obrane očekuje početak implementacije Faze II  Pregleda obrane , što znači provedbu niza aktivnosti predviđenih u toj fazi i uspostavljanje nove strukture i procesa modernizacije Oružanih snaga BiH. Ukoliko sve bude išlo po planu to će biti doista značajan proces. U fazi modernizacije očekujemo veliku pomoć naših partnera jer mi u BiH nismo u mogućnosti sami nabaviti neophodnu modernu vojnu opremu. To je naša realnost s obzirom na financijske mogućnosti BiH i ukupno stanje. Pored ova dva značajna procesa nastavljamo kontinuiran proces realizacije aktivnosti s NATO, obuke i edukacije, jačanje bilateralne suradnje i svakako konsolidacija vojne infrastrukture.

HG: Stanje opremljenosti , funkcionalnost lokacija i status pripadnika OS BiH je nešto što se provlačilo kao težište budućeg djelovanja trenutačnog saziva Vijeća ministara i Ministarstva. Mogu li vojnici očekivati bolje uvjete u narednom razdoblju?

Krešić: Menadžment Ministarstva obrane nastoji u okviru raspoloživih sredstava osigurati da vojnici, dočasnici i časnici imaju što bolje uvjete rada i opremljenost na lokacijama. U toj sferi bi da postoji financijska mogućnost mogli na stotine milijuna KM uložiti, jer postoji opravdana potreba kako bi dobili željeni efekt u pogledu spremnosti i obučenosti. Također postoji potreba i tražit ćemo načina da se barem vojnicima i dočasnicima osiguraju veća primanja jer oni danas imaju najniži status. Nešto smo uspjeli u proteklom razdoblju, ali još uvijek to nije na razini koju bi svi htjeli i s kojom bih i ja bio osobno zadovoljan. Vojni poziv je jako zanimljiv, a naročito za one koji se odluče usavršavati. Ministarstvo obrane nudi mladima  mogućnost obrazovanja na prestižnim školskim ustanovama u Hrvatskoj, SAD, Njemačkoj, Austriji, Srbiji, Turskoj, Grčkoj i Sjevernoj Makedoniji gdje tijekom školovanja stiču vrlo kvalitetna znanja. Time nastojimo da mladima koji se odluče na vojni poziv osiguramo što bolje uvjete i na takav način jačamo našu obrambenu strukturu. 

(hrvatskiglasnik.ba)

Izdvajamo

Predsjednik HDZ-a BiH i zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović i dopredsjednik HDZ-a BiH i predsjednik...
Svečana sjednica Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u BiH povodom Dana Akademije, održana je danas u Mostaru. Svečanost je otvorena...
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom akademijom u dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače Mostar, večeras je upriličena...
Predsjednik HDZ-a BiH i zamjenik predsjedatelja Doma naroda PS BiH dr. Dragan Čović, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i predsjedateljica Zastupničkog...