HDZ BiH

Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se večeras u Mostaru s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora (HNS) od kojih je, kako je rekao, čuo jedinstven stav o temeljnim pitanjima funkcioniranja Bosne i Hercegovine.

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović kazao je kako je hrvatski premijer došao u Bosni i Hercegovinu u vrijeme teške političke krize te je dodao kako je atmosfera na današnjim sastancima u Sarajevu i Mostaru bila iznimno optimistična.

- Plenković je došao da nas kao veliki prijatelj ohrabri u razgovorima o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, da napravimo unutarnji red, dogovor između predstavnika konstitutivnih naroda, da olakšamo svoj put kad je u pitanju izborno zakonodavstvo, ali isto tako da nam kaže: dogovorite se i recite kako Hrvatska može pomoći kada je u pitanju unutarnja, ekonomska i socijalna stabilnost i kada je u pitanju europski put - izjavio je dr. Čović na konferenciji za novinare, javlja Fena.

Plenković je istaknuo kako mu je iznimno bitno bilo čuti od predstavnika različitih političkih opcija koje djeluju unutar HNS-a „jasnu i snažnu poruku političkog koncenzusa”.

- U ovim okolnostima, kada se BiH nalazi u višemjesečnoj krizi, važno mi je bilo čuti jedinstven stav političkih predstavnika hrvatskog naroda, ne samo HDZ-a BiH, oko temeljnog pitanja Izbornog zakona. Ta poruka je jasna, ona se temelji na pridržavanju onoga što je temelj, što je ustavni okvir BiH, a to je jedna država, dva entiteta, tri ravnopravna konstitutivna naroda i ravnopravnosti i prava svih ostalih u BiH. Važno je da smo dobro razumjeli da je to zajednička linija svih hrvatskih stranaka - kazao je hrvatski premijer.

Pozvao je sudionike svih strana uključenih u pregovore oko izbornog zakonodavstva da postignu politički koncenzus koji bi omogućio kvalitetno funkcioniranje bh. institucija u budućnosti:

- Smatramo da je to bilo dogovoreno od svih važnih povijesnih aktera 1995. i nije dobro da se u kasnijem razvoju događaja razvila praksa koju tada nitko nije vidio da je uopće teoretski moguća, a kamoli da se u praksi konsolidira kao situacija u kojoj se Hrvati ne osjećaju kvalitetno zastupljeni.

Dodao je kako će Hrvatska nastaviti aktivan dijalog s Bosnom i Hercegovinom te je najavio održavanje zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH na proljeće sljedeće godine, kao i gospodarskog foruma na kojem bi sudjelovali bh. i hrvatski gospodarstvenici.

- Želimo unaprijediti trgovinsku razmjenu, gospodarsku suradnju, prometnu i energetsku infrastrukturu. Dakle, u svim područjima biti aktivni i angažirani, i naravno, pomagati BiH na putu u Europsku uniju – poručio je Plenković, dodavši kako "svim srcem" želi pomoći Bosni i Hercegovini.

Na pitanje novinara da prokomentira stajalište HDZ-a BiH i Dragana Čovića o Srebrenici, Plenković je kazao kako ne postoji dvojba oko toga je li se u Srebrenici dogodio genocid ili ne.

- Predsjednik Čović svojim pismom je do kraja pojasnio i markirao svoje pozicije i smatram da je na taj način otklonio i najmanju sumnju da kod njega osobno, a pogotovo kod Hrvatske demokratske zajednice u BiH postoji bilo kakva dvojba oko karaktera zločina u Srebrenici, a to je genocid. Ta dvojba ne postoji ni u Vladi Republike Hrvatske niti ovdje kod političkih predstavnika Hrvata u BiH. Mislim da je to njegovo pismo dobro došlo i da je u cijelosti zatvorilo tu temu - istaknuo je Plenković.

Novinare je zanimao i Čović stav o mogućim ustavnim promjenama i brisanju termina konstitutivni narodi” u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo BiH.

- Konstitutivnost je tema o kojoj se ne razgovara, odnosno s naše strane nije prostor za nekakav dogovor ili kompromis. Mi ne tražimo da idemo negativno prema tome, nego da dogradimo Ustav kako bi ispoštovali sve presude suda u Strasbourgu. U tom smislu, kada je u pitanju i Dom naroda i Predsjedništvo, ponudili smo da uz predstavnike hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda imamo i predstavnike onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda, a time bismo potpuno pomirili i riješili svaki oblik diskreditacije koji smo do sada, na neki način imali, u našem izbornom zakonodavstvu - odgovorio je Čović.

Plenković je dodao kako je presuda u slučaju Sejdić-Finci „nijansirana presuda, koja ide za tim da nema diskriminacije predstavnika manjina, odnosno drugih naroda koji žive u BiH, a koji nisu Hrvati, Bošnjaci i Srbi”.

- S te strane meni nije poznato da je bio bilo kakav međunarodni forum na kojemu bi bio postignut konsenzus da se međunarodna zajednica odriče ili odmiče od ustavnog okvira BiH koji je dogovoren u Daytonu, a potpisan u Parizu, takvog sastanka nigdje nije bilo niti je on organiziran. Mislim da trebamo tražiti rješenje koje će biti uključivo, ali koje neće eliminirati osnovne postavke ustavne arhitekture onakve kakvu Bosna i Hercegovina ima već 26 godina - kazao je Plenković.

Kada su u pitanju aktualni politički pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva predsjednik HDZ-a BiH upozorio je kako vrijeme za dogovor polako istječe.

- Imamo zakazan pregovarački proces od 17. do 20. prosinca gdje bi u kontinuitetu trebali razgovarati da riješimo pitanje legitimnog predstavljanja i u domovima naroda i u Predsjedništvu i držim da postoji realna mogućnost da se oko toga dogovorimo. To je prevažno, prije svega za odnose u Federaciji, ali i za cijelu BiH, a naravno nije ni problem da u siječnju, veljači 2022. godine u Parlamentu raspravljamo i sa svim drugim strankama, slično kao što smo radili za Mostar, dogovorili smo stvari, potpisali, a onda išli u Parlament - kazao je Čović.

Plenković se složio da je primjer Mostara, u komu su nakon 12 godina održani lokalni izbori nakon što je postignut politički dogovor, dobar putokaz koji treba slijediti.

Na pitanje da prokomentira odnose dviju zemalja, Plenković je odgovorio kako u BiH uvijek dolazi kao prijatelj, susjed i netko tko se zalaže i zagovara Bosnu i Hercegovinu, sva tri naroda i sve ljude koji žive u ovoj zemlji.

- I Hrvatska i BiH i povijesno i politički, ekonomski, geografski, kulturno, prometno i energetski upućeni su jedni na druge i bit ćemo tu jedni uz druge zauvijek. Mi nemamo druge politike osim da budemo pozitivni, afirmativni, konstruktivni, da nastojimo slati poruke mira, suradnje, stabilnosti u BiH, poruke smanjivanja napetosti, ali i poruke podrške prema europskom putu Bosne i Hercegovine - kazao je hrvatski premijer.

Po njegovim riječima, razgovori koji su danas vođeni pridonose smirivanju tenzija i konstruktivnom pristupu.

- Danas sam ovdje došao kao predsjednik Vlade RH, ali već za dva dana i kao netko tko sjedi na Europskom vijeću gdje će se raspravljati o svim aktualnim vanjskopolitičkim temama, a ja ću sa zadovoljstvom izvijestiti moje kolege o mom posjetu i dojmu kakva je trenutna situacija u BiH i koliko mi svi na razini Europske unije moramo biti fokusirani na zbivanja ovdje i pomoći. U konačnici, mi smo jedina država članica EU-a koja graniči s BiH i što mi tamo kažemo, ljudi će uzeti u obzir. Želimo da se riješi ta jedna anomalija koja tu postoji od 2006. godine i muči Hrvate u BiH. Kad bi se tu pristupilo malo "džentlmenski" i riješilo relativno jednostavnu stvar, odnosno samo vratilo na praksu kakva je bila prije, mislim da bismo imali sve mogućnosti da BiH i na području Federacije, a i na središnjoj razini vlasti dobro funkcionira i da tu Hrvatske bude akter koji će svom silinom podržavati Bosnu i Hercegovinu u svim aspektima - poručio je Plenković. 

Po dolasku u Mostar izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i Vlade Republike Hrvatske položili su cvijeće na spomenik hrvatskim braniteljima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.