Vijesti Node

21. siječnja 2023.
Intervju: Mato Brkić - Posavina žitnica FBiH, ojačavamo domaću proizvodnju hrane

U ovoj, 2023. godini iz proračuna Posavske županije, a u okviru granta za poljoprivredu, planirana su sredstva u iznosu od 1,650.000 KM, koja su namijenjena za potporu poljoprivredi

Kako bismo očuvali i ojačali domaću proizvodnju, nužno je nastaviti s provedbom mjera - od izravnih potpora pa do sufinanciranja sjetve, a u tom kontekstu Mato Brkić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavske županije, za Večernji list ističe važnost mjera koje provodi županija u cilju podizanja i iskorištavanja potencijala kojima ova županija raspolaže. A oni su uistinu značajni - kvaliteta tla pokazuje kako je prostor vrlo pogodan za uzgoj ratarskih i povrtlarskih usjeva, ali i drugih kultura (krmnog bilja, voća i sl.).

- To su svakako naši potencijali i s pravom možemo reći da je Posavina žitnica Federacije - naglasio je Brkić, dodavši kako je za daljnji napredak potrebno pristupiti čišćenju zapuštenih poljoprivrednih površina i površina pod minama te ih privesti kulturi, a uslijed sve izraženijih klimatskih promjena nužno je uvođenje određenih mjera - od navodnjavanja do primjene sorti otpornijih na sušu ili bolesti.

Večernji list: U vremenu krize, koja se posebice reflektira kroz porast proizvodnih ulaznih troškova, a samim time i u kontekstu poljoprivrede, na koji način ojačati domaću proizvodnju?

- Uistinu, svjedoci smo da je ratna agresija Rusije na Ukrajinu dovela do nesigurnosti opskrbe hranom u svijetu i rasta cijena robe na svjetskoj razini, što je dodatno pogoršalo globalnu krizu uvjetovanu pandemijom koronavirusa.

Uslijed toga i cijene poljoprivrednih inputa (sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava, goriva i maziva, stočne hrane...) višestruko su porasle, što je, svakako, imalo utjecaja i na domaću poljoprivrednu proizvodnju, posebice na mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nemaju razvijene mehanizme obrane od rizika cijena inputa na tržištu.

Stoga, kako bismo očuvali i ojačali domaću proizvodnju, ključno je nastaviti provođenje mjera kao što su izravna plaćanja (potpore) u poljoprivredi, kojima se osigurava potpora dohotku poljoprivrednika; potpore ulaganjima u restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, modernizaciju, inovacije i primjenu novih tehnologija radi poboljšanja tržišnog položaja poljoprivrednika; sufinanciranje proljetne odnosno jesenske sjetve (refundacijom dijela sredstava utrošenih za nabavu poljoprivrednih inputa).

Ključno je osigurati uravnoteženiju raspodjelu potpore u koristi malih i srednjih poljoprivrednika kao dodatnu potporu dohotku za održivost, a tu je i dodjela potpora za snažnije uključivanje mladih poljoprivrednika u razvoj gospodarske djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima (npr., potpora pokretanju poslovanja i slično).

Večernji list: Koji se iznosi za potporu poljoprivredi planiraju u ovoj godini te koje segmente proizvodnje posebno treba naglasiti?

- U ovoj, 2023. godini iz proračuna Posavske županije, a u okviru granta za poljoprivredu, planirana su sredstva u iznosu od 1,650.000 KM, koja su namijenjena za potporu poljoprivredi, i to potpore za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, sufinanciranje mjera zdravstvene zaštite i za ostale vrste potpora.

Dakle, riječ je o izravnim plaćanjima u poljoprivredi kojima se želi osigurati potpora dohotku poljoprivrednika, i to za proizvodnje koje nisu obuhvaćene federalnim programom novčanih potpora, a koje itekako imaju značaj za održivost domaće proizvodnje na ovim prostorima i za gospodarski razvoj uopće, kao što je proizvodnja povrća u plastenicima i na otvorenom polju, proizvodnja lucerke i DTS-a, sadnja voća, držanje nesilica za proizvodnju konzumnih jaja i sl. te za proizvodnje za koje proizvođači zbog obujma proizvodnje ili drugih uvjeta nemaju mogućnost ostvarivanja potpora s federalne razine, čija je proizvodnja manja od minimalno propisane (kao što su tov svinja, držanje krmača, uzgoj brojlera, držanje pčela i sl). Uz navedene potpore, dio sredstava izdvaja se i za kapitalna ulaganja u poljoprivredi (izgradnja plastenika, kupnja mehanizacije i opreme, izgradnja gospodarskih objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje i sl.), a sve u cilju održivosti poljoprivredne proizvodnje na ovim prostorima

Večernji list: Možete li se osvrnuti na ključne poljoprivredne potencijale Posavske županije? Postoji li prostor za daljnji napredak?

- Posavska županija odlikuje se relativno kvalitetnim poljoprivrednim zemljištem. Prema bonitetnoj strukturi, najzastupljenije je zemljište II. i III. bonitetne kategorije s oko 62% od ukupnih poljoprivrednih površina. Stoga, uzimajući u obzir kvalitetu tla i da je riječ o ravničarskom području, ovaj prostor vrlo je pogodan za uzgoj ratarskih i povrtlarskih usjeva, ali i drugih kultura (krmnog bilja, voća i sl.). To su svakako naši potencijali i s pravom možemo reći da je Posavina žitnica Federacije.

Danas, kada na “globalnom tržištu hrane” određeni proizvodi, kao što su pšenica i kukuruz, imaju posebno mjesto radi osiguravanja prehrambene sigurnosti domaćeg stanovništva, može se reći da u tom segmentu vidimo ključne poljoprivredne potencijale. Prostora za daljnji napredak svakako ima.

Nužno je raditi na smanjenju degradacije poljoprivrednog zemljišta uslijed djelovanja prekomjernih količina vode, pristupiti čišćenju zapuštenih poljoprivrednih površina i površina pod minama i privesti ih kulturi.

Također, uslijed sve izraženijih klimatskih promjena nužno je uvođenje određenih mjera kao što je navodnjavanje, uvođenje u proizvodnju poljoprivrednih biljnih vrsta i sorti otpornijih na sušu ili otpornijih na biljne bolesti i štetočine, primjena zelene gnojidbe, instaliranje mreža za zaštitu od grada, poboljšanje uzgojne strukture u stočarstvu uvođenjem rashladnih sustava na farmama za smanjenje toplinskog stresa životinja i sl.

Večernji list: Koliko je važno raditi na usvajanju novih tehnologija, primjerice hidroponskog uzgoja povrća?

- Naravno da je važno raditi na usvajanju i jačoj promociji novih tehnologija zato što su one jedan od načina kojim možemo utjecati na konkurentnost same poljoprivredne proizvodnje, ali i smanjiti utjecaj klimatskih promjena.

Upravo hidroponski način uzgoja biljaka (poglavito povrća) pokazatelj je kako prevladati određene poteškoće, kao što je uzgoj biljaka cijele godine na površinama na kojima uvjeti nisu pogodni, na tlima smanjene plodnosti te u uvjetima kada je proizvodnja limitirana veličinom površine ili nepovoljnim fizikalno-kemijsko-biološkim svojstvima tla.

Večernji list: Kako gledate na povećanje sredstva s federalne razine za razvoj agrara? Koliko je važno raditi na ispunjavanju uvjeta za snažnije privlačenje novca iz EU-a?

- Naravno da pozitivno gledamo na povećanje sredstava s federalne razine za razvoj agrara. To je nešto o čemu se pregovaralo i što se tražilo posljednjih nekoliko godina jer bez snažnijeg ulaganja u sektor poljoprivrede ne možemo očekivati ni bolju poziciju BiH na svjetskom tržištu.

Za snažniji napredak i modernizaciju sektora potrebno je svakako i jačanje institucionalnog i zakonodavnog okvira, što uključuje i nastavak usklađivanja legislative s aktualnom (i često mijenjanom) legislativom u Europskoj uniji.

Izdvajamo

  Vaša Ekscelencijo,      s velikom tugom smo primili vijest o tragičnim posljedicama razornog zemljotresa koji je pogodio...
Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH završio je svoje današnje zasjedanje ponovnim izborom dr. Dragana Čovića za predsjednika Hrvatskog narodnog sabora...
Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH završio je svoje današnje zasjedanje ponovnim izborom dr. Dragana Čovića za predsjednika Hrvatskog narodnog sabora...
Pred XI. zasjedanje HNS-a BiH u Domu HDZ-a BiH upriličen je susret dvojice stranačkih predsjednika i visokih političkih dužnosnika dr. Dragana Čovića...