Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza u razgovoru za BHRT govorio je o izvješću Europske komisije, prioritetima na europskom putu BiH, reformi pravosuđa, imenovanju glavnog pregovarača s Europskom unijom te izmjenama Izbornog zakona BiH. Posebno je naglasio važnost političkog dogovora unutar Bosne i Hercegovine i ispunjavanja preostalih reformskih obveza.
U nastavku prenosimo tekst u cijelosti.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza ocijenio je kako je negativno izvješće Europske komisije bilo očekivano jer BiH u protekloj godini nije ostvarila potrebne rezultate, ali i kako državi relativno malo nedostaje za otvaranje pregovaračkih poglavlja.
Ključnim koracima smatra usvajanje Zakona o VSTV-u i izmjena Zakona o Sudu BiH te imenovanje glavnog pregovarača s Europskom unijom. Da je to učinjeno, kaže, izvješće bi bilo drukčije.
„Mi prvi put u posljednje četiri godine imamo presude i za visoku korupciju i vjerujem da naše pravosuđe pokazuje da zapravo nema nedodirljivih“, rekao je Bunoza za BHRT.
Priznao je kako je povjerenje javnosti u pravosuđe s razlogom nisko, ali tvrdi da su rezultati vidljivi.
Zakone blokira Dom naroda
Prema riječima Bunoze, zakoni o VSTV-u i Sudu BiH nisu zaustavljeni zbog stručnih rasprava, nego zbog političkih blokada u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Posljednje verzije javno su podržali Sud BiH i VSTV, a ministar smatra kako zakoni ne moraju biti savršeni da bi bili znatno bolji od postojećih.
Novi Zakon o VSTV-u, naveo je, uvodi provjeru imovine, sudsko preispitivanje odluka o imenovanju sudaca i tužitelja, objavljivanje podataka o srodnicima nositelja pravosudnih funkcija i odgovornost članova Vijeća.
Od ostvarenih rezultata izdvojio je radni sporazum s Eurojustom u Haagu, koji bi trebao ubrzati suradnju tužiteljstava BiH i EU-a u pribavljanju dokaza i borbi protiv organiziranog kriminala. Kako bi BiH otvorila pregovaračka poglavlja, poručio je, potrebno je odustati od maksimalističkih zahtjeva i tražiti kompromise.
Pregovarač kao „tehnički problem“
Glavnog pregovarača s EU-om, smatra Bunoza, potrebno je imenovati odlukom Vijeća ministara BiH, bez posebnog zakona. Podsjetio je na prijedlog predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto da BiH ima glavnog pregovarača i dva zamjenika kako bi se izbjegle bojazni od preglasavanja.
„To je, zapravo, tehnički problem: tko će biti glavni pregovarač. Volio bih da to bude stručnjak koji razumije europske integracije i kojem će europski put Bosne i Hercegovine biti na prvom mjestu“, rekao je Bunoza te dodao kako se takva osoba može pronaći i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH.
Izborni zakon bez izgovora
Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, Bunoza smatra kako više ne bi trebalo biti izgovora za odgađanje dogovora. Prema njegovim riječima, ni Europska komisija ni Europski sud za ljudska prava ne traže promjenu temeljnih načela BiH, nego jednako pravo svih građana na kandidiranje, uz poštovanje konstitutivnosti naroda. Kao primjer naveo je presudu u predmetu Begić protiv BiH.
Pozivajući se na Mostarski sporazum, rekao je kako rješenje mora osigurati da nitko ne bude diskriminiran, ali i da predstavnici konstitutivnih naroda u tijelima koja štite njihove interese doista predstavljaju te narode. Vjeruje kako je dogovor moguće postići unutar BiH, bez nametanja izvana, a tijekom mandata je, kako je naveo, pokrenuo radnu skupinu za provedbu presude „Sejdić-Finci“.
„Uvijek o tome (izbornim reformama, op. a.) razgovaram, tražim partnere, na neki način se svi slože da to treba riješiti i da je rješenje jednostavno. Najbolji dogovor u ovoj zemlji je onaj koji dolazi iz same BiH, ja vjerujem da je to moguće i da puno energije trošimo na raspravljanje o Izbornom zakonu. Meni je bilo drago što sam prvi put u svom mandatu ušao u zgradu Predsjedništva BiH nakon gotovo četiri godine i to je način na koji moramo graditi odnose u BiH, vjerujući jedni drugima“, kazao je.
Komentirajući činjenicu da je sin člana Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Vlade Rogića dobio posao savjetnika hrvatske članice Predsjedništva BiH Darijane Filipović, kazao je kako nema sukoba interesa i da je „apsurdno“ to problematizirati.

