Filipović: Bosni i Hercegovini trebaju odgovorne politike koje grade, a ne ruše

Gostujući u emisiji „Jutro za sve“ , zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Darijana Filipović govorila je o europskom putu Bosne i Hercegovine, reformskim zakonima, odnosima političkih partnera, radu Parlamentarne skupštine BiH, ulozi Ureda visokoga predstavnika, izmjenama Izbornoga zakona i legitimnom političkom predstavljanju hrvatskoga naroda.

Pozitivno ozračje u reprezentaciji vidljivo je kroz rezultate

Govoreći o Svjetskom prvenstvu, Filipović je kazala kako utakmice prati koliko joj obveze dopuštaju.

„Pratim koliko stignem ili, bolje rečeno, ne stignem pratiti onoliko koliko bih htjela. Vidimo da Svjetsko prvenstvo ulazi u fazu koja će postati još zanimljivija. Mislim da je Svjetsko prvenstvo za istinske ljubitelje sporta i nogometa prava poslastica“, kazala je Filipović.

Poseban razlog za praćenje reprezentacije ima zbog svojega rođaka, bosanskohercegovačkog nogometnog reprezentativca Nikole Katića.

„Razmjenjujemo poruke, s tim da nastojim zadržati određenu mjeru jer sam svjesna da Svjetsko prvenstvo zahtijeva razinu mira i koncentracije i zato ne želim intenzivirati komunikaciju. Međutim, ono što mi prenosi i ono što je vidljivo na terenu jest da uistinu postoji pozitivno ozračje u reprezentaciji. To se vidi kroz rezultate“, istaknula je.

Dodala je kako Nikolu poznaje od malih nogu te kako zna koliko njegov nogometni put uključuje truda, zalaganja, energije, emocija, uspona i padova.

„Uistinu je poseban osjećaj gledati ga kako igra nogomet na svjetskoj pozornici. Radujem se svakom njegovu uspjehu, a pogodak protiv Paname, kao i drugi pogotci, izazivaju posebne emocije i osjećaje“, kazala je.

Politika mora okupiti različite aktere za istim stolom

Upitana zašto među političarima u Bosni i Hercegovini nema zajedništva kakvo se vidi među nogometnim reprezentativcima, Filipović je odgovorila nogometnim rječnikom.

„Vjerojatno zato što ne znamo spustiti loptu. Vjerojatno zato što neki nastoje postići pogodak iz nedopuštene situacije, iz zaleđa, a vjerojatno zato što neki pokušavaju napraviti prekršaj u napadu, pa onda ništa od toga ne funkcionira dobro.“

Naglasila je kako je teško uspoređivati sport i politiku jer politika podrazumijeva znatno više pravila i suočavanje različitih aktera koji imaju drukčije perspektive, vizije, ideje i ciljeve.

„Politika treba dovesti sve te aktere za stol kako bi kroz dijalog i pokušaj dogovora došli do toga da ostvaruju svoje političke ciljeve. Mogu govoriti s pozicije HDZ-a Bosne i Hercegovine: mi ćemo strpljivo igrati ovu utakmicu koja Bosnu i Hercegovinu vodi prema Europskoj uniji“, poručila je Filipović.

Problem je politička logika koja odbacuje dijalog i zagovara preglasavanje

Govoreći o odgovornosti za neispunjavanje obveza na europskom putu, Filipović je kazala kako bi bilo pojednostavljeno i površno odgovornost pripisati samo jednoj osobi ili jednoj političkoj stranci.

„Možemo govoriti o političkim strankama i opcijama koje su zaslužne i za dosadašnji napredak, kakav-takav, na europskom putu. Ako trebamo tražiti krivce, prije bih rekla da je kriva jedna politička logika ili politička filozofija koja se često vidi u različitim političkim opcijama“, kazala je.

Pojasnila je kako je riječ o logici koja smatra da se s određenim političkim opcijama ne treba razgovarati, da ih treba preglasati ili da će odgovarajuća rješenja biti nametnuta izvana.

„Predstavnica sam one političke logike i filozofije koja kaže da mi sami, kao političke opcije koje imaju odgovornost dobivenu kroz povjerenje i legitimitet naroda na izborima, moramo donositi kompromisna rješenja kroz dijalog, razgovor i međusobno dogovaranje“, istaknula je.

Rješenje za reformske zakone leži u političkoj volji

Filipović je tvrdnje da su politički procesi svjesno usporavani kako bi predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, nakon preuzimanja predsjedanja Domom naroda Parlamentarne skupštine BiH, mogao ubrzati usvajanje reformskih zakona ocijenila političkim besmislicama.

„Osobno znam, jer surađujemo na političkoj razini, koliko je predsjednik Čović ulagao napora i energije da zajedno s članovima Kolegija Doma naroda postigne dogovor o tome kako bi trebao izgledati dnevni red sjednice na kojoj bi se usvojili reformski zakoni koji su preduvjet za europski put Bosne i Hercegovine.“

Navela je kako do dogovora nije došlo zbog različitih političkih logika i blokada.

„Uvjerenja sam da i danas, kao i ubuduće, rješenje leži u političkoj volji. Opravdano su oči uprte u zasjedanje Doma naroda jer upravo tu leži ključ, odnosno politička volja da se definira sjednica na čijem će dnevnom redu biti isključivo reformski zakoni koji su nam potrebni te da se konačno prestane kočiti reformski put Bosne i Hercegovine“, poručila je.

Filipović je izrazila uvjerenje kako je do listopada moguće imenovati pregovarački tim te usvojiti Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH i Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine.

„Osobno vjerujem da možemo i politički ćemo učiniti sve kako bismo došli do te točke“, kazala je.

HDZ BiH podržavao je zakonske prijedloge radi ubrzavanja europskoga puta

Govoreći o reformskim zakonima, Filipović je kazala kako je HDZ BiH u Zastupničkom domu i Domu naroda praktično pokazao da je spreman podržati i prijedloge koji nisu dolazili iz Ministarstva pravde BiH.

„U Zastupničkom domu podržali smo i prijedloge zakonskih rješenja koji su dolazili od vladajućih stranaka Trojke, pa čak i od pojedinih predstavnika oporbenih stranaka koji su predlagali Zakon o sudu i Zakon o VSTV-u“, kazala je.

Naglasila je kako su ti prijedlozi podržani isključivo radi ubrzavanja europskoga puta Bosne i Hercegovine, bez obzira na to što HDZ BiH nije bio zadovoljan pojedinim njihovim odredbama.

Kada je riječ o prijedlozima ministra pravde Bosne i Hercegovine Davora Bunoze, Filipović je naglasila kako HDZ BiH iza njih ne stoji zbog političkoga hira ili stranačke lojalnosti.

„Ministar je u ovom mandatu pokazao da daje prijedloge koji su u velikoj mjeri usuglašeni sa zainteresiranim skupinama. Kada je riječ o Zakonu o VSTV-u, riječ je i o stručnjacima iz VSTV-a, uz pokušaj dobivanja široke političke potpore unutar vladajućih i oporbenih stranaka te kroz komunikaciju s političkim strankama iz Republike Srpske i Federacije BiH.“

Dodala je kako rezultati rada ministra Bunoze ulijevaju povjerenje da prijedloge zakona koji dolaze iz Ministarstva pravde i Vijeća ministara BiH treba podržati.

Konsenzus o europskom odredištu često nestaje kod konkretnih odluka

Komentirajući odnos SNSD-a prema europskim reformama, Filipović je kazala kako se stavovi HDZ-a BiH i SNSD-a trenutačno razlikuju.

Podsjetila je kako je na početku mandata partnerstvo na razini Vijeća ministara BiH pokazivalo ambiciju i opredijeljenost za aktivnosti usmjerene prema zajedničkom vanjskopolitičkom cilju.

„Mi uvijek imamo konsenzus o europskom odredištu. Međutim, nitko ne želi nositi težak kovčeg na tom putu. Taj se konsenzus često raspline kada dođe do konkretnih zakonskih rješenja i odluka.“

Navela je kako SNSD trenutačno pokazuje suzdržanost prema europskom putu, odnosno prema usvajanju potrebnih zakona.

„Na početku ovoga mandata Europska unija prepoznala je određene aktivnosti koje smo radili sa SNSD-om, dala nam kandidatski status i uvjetno otvaranje pregovora. Nadam se da će uskoro doći do preokreta kako bismo mogli nastaviti ovaj posao“, poručila je.

O koalicijskim odnosima

Govoreći o funkcioniranju aktualne vlasti, Filipović je podsjetila da su tijekom mandata postojale blokade i u bošnjačkom i u srpskom klubu Doma naroda, kao i situacije u kojima su predstavnici HDZ-a BiH napuštali sjednice.

„Dok smo se držali dogovora i dok smo imali dijalog između partnera u vlasti, vlast je funkcionirala. Kada se pokidaju veze međusobnog dijaloga i uvažavanja, onda sve počinje ići u pogrešnom smjeru“, kazala je.

Parlamentarni rad HDZ-a BiH temelji se na zajedničkom djelovanju Kluba

Odgovarajući na kritike o svojoj aktivnosti i vidljivosti u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Filipović je kazala kako su se članovi Kluba HDZ-a BiH na početku mandata dogovorili o načelima zajedničkoga nastupa i funkcioniranja.

Govoreći o inicijativi za zaštitu maslinarstva, navela je kako ona nije bila zamišljena kao njezina osobna inicijativa.

„Ne bih je osobno potpisala da je u tom trenutku predsjednik Kluba bio nazočan u Parlamentarnoj skupštini. Međutim, rokovi su bili takvi, predsjednik Kluba nije bio nazočan, a inicijativu nisam uspjela realizirati kroz komunikaciju s Ministarstvom i Vijećem ministara, pa je završila kao moja osobna inicijativa“, pojasnila je.

Navela je kako je njezin zadatak u ovom mandatu bio sudjelovati u procesima stranačkoga pregovaranja, radu parlamentarnih povjerenstava te dogovaranju različitih inicijativa i prijedloga.

„Neke od njih poslije nisu komunicirane s moje strane, nego su ih komunicirali kolege, kako smo zajednički dogovarali. Zbog toga mi nije žao i mislim da je moj rad prepoznat, osobito unutar HDZ-a Bosne i Hercegovine“, kazala je.

Politički i vjerski susreti trebali bi biti normalan dio društvenoga života

Osvrćući se na prijem koji je organizirao reisul-ulema Husein Kavazović, Filipović je istaknula kako bi pojavljivanje političkih predstavnika na vjerskim obilježavanjima trebalo biti civiliziran i uobičajen čin.

„Sama činjenica da jedan takav čin ili gesta izaziva pozitivne i negativne reakcije, po meni svjedoči o tome koliko smo kao društvo daleko od normalnoga. Onda se kroz politizaciju traže različiti politički motivi zbog kojih se to događa.“

Dodala je kako joj je drago ako se taj susret promatra kao svojevrstan čin relaksacije odnosa.

„Mislim da u tom kontekstu treba ići u tom smjeru“, istaknula je.

Svaki oblik diskriminacije potrebno je otkloniti

Govoreći o položaju bošnjačke zajednice u Stocu i Čapljini, Filipović je pojasnila kako pojam diskriminacije mora vrijediti za sve.

„Izazovi s kojima se suočava bošnjačka zajednica u Stocu ili Čapljini slični su izazovima s kojima se suočava hrvatska zajednica u Bugojnu, Travniku ili negdje gdje je hrvatski narod manjina.“

Naglasila je kako je potrebno raditi na uklanjanju svakog pokušaja, mogućnosti ili pojave diskriminacije u bilo kojoj lokalnoj zajednici.

„Posebno je važno da nacionalna politika izolirane slučajeve ne koristi u predizborne svrhe kako bi opravdavala nečiji loš položaj, podizala tenzije i stvarala sukobe. Nacionalne politike trebaju stvarati pozitivnu klimu i društveno ozračje jer samo u takvom ozračju možemo pokušati riješiti konkretne izazove ljudi u lokalnim sredinama i zajednicama“, kazala je.

Urušavanje ustavnih prava jednoga naroda stvara nepovjerenje i nestabilnost

Komentirajući tvrdnju da odnosi Hrvata i Bošnjaka mogu biti dobri „samo ako Bošnjaci ne budu birali hrvatskoga člana Predsjedništva BiH“, Filipović je kazala kako se korištenje matematičkih mehanizama za urušavanje ustavnih prava jednoga naroda ne može svesti na takvu formulaciju.

„Definitivno se tu radi o rušenju ustavnoga poretka koji nas cijelo vrijeme drži u stanju nepovjerenja i nestabilnosti. Nadam se da se takve stvari više neće događati“, poručila je.

OHR treba zatvoriti nakon ispunjavanja predviđenih uvjeta

Govoreći o Uredu visokoga predstavnika, Filipović je kazala kako ga treba zatvoriti jer Bosna i Hercegovina ne može istodobno biti suverena i punopravna članica Europske unije te imati strani međunarodni entitet s ovlastima smjenjivanja legitimno izabranih dužnosnika, donošenja ili ukidanja zakona i mijenjanja ustava entiteta.

„Ne možemo štititi vlastiti suverenitet, dičiti se i ponositi njime, a istodobno priželjkivati ili predavati velik dio toga suvereniteta stranoj instituciji ili stranom suverenitetu da njime upravlja“, kazala je.

Istaknula je kako je, nakon 30 godina snažne međunarodne supervizije i intervencije u Bosni i Hercegovini, došlo vrijeme da domaći politički predstavnici preuzmu odgovornost za političke procese i polažu račune svojim biračima.

„Često tu odgovornost ne preuzimaju upravo zato što imaju alibi politiku, pa postoji određeno pokriće zašto politički događaji idu u određenom smjeru. Funkcioniranje institucije visokoga predstavnika treba što prije završiti.“

Na pitanje treba li se OHR zatvoriti nakon ispunjavanja programa „5+2“, odgovorila je kako prethodno treba ispuniti predviđene uvjete.

Dodala je kako su odluke visokih predstavnika u proteklih dvadeset godina često, umjesto stvaranja pozitivne atmosfere, komplicirale političku situaciju.

„Kroz intervencije u ustave entiteta mijenjali su praksu političkog uređenja Bosne i Hercegovine i to je nedvojbeno mnogo puta bilo na štetu.“

Tvrdnje da je odlazeći visoki predstavnik radio u korist HDZ-a BiH ocijenila je izvrtanjem činjenica i političkim besmislicama.

„Ako je tako, zašto onda HDZ Bosne i Hercegovine zagovara zatvaranje Ureda visokoga predstavnika, dok oni koji tvrde da je visoki predstavnik nešto dao Hrvatima i HDZ-u zagovaraju njegov ostanak u Bosni i Hercegovini“, upitala je Filipović.

Etiketiranje žene u politici pokazuje šovinizam i seksizam

Komentirajući naziv „prva pratiteljica Dragana Čovića“, Filipović je kazala kako lijepljenje takvih etiketa predstavlja pokušaj omalovažavanja i diskreditiranja političkoga protivnika ili suparnika.

„To više govori o onima koji takve insinuacije i etikete plasiraju jer se u njima vidi duboki šovinizam i seksizam, osobito prema ženi u politici. To govori o njihovu svjetonazoru prema kojemu žena u politici može biti samo nečiji privjesak“, kazala je.

Naglasila je kako HDZ BiH, kao ozbiljna politička organizacija koja postoji 36 godina, ima jasnu političku strukturu, institucionalnu hijerarhiju i timski način rada.

„Na tome počivaju stabilnost i jedinstvo unutar HDZ-a Bosne i Hercegovine. Govoriti da je takav način rada podređenost nekoga nekome pokazuje koliko ti ljudi ne razumiju kako funkcioniraju ozbiljne političke strukture“, poručila je.

Ako se prava hrvatskoga naroda trajno ne mogu zaštititi, legitimno je razmatrati druge modele

Komentirajući inicijative o zasebnoj izbornoj jedinici i mogućem preustroju Bosne i Hercegovine, Filipović je istaknula kako hrvatski politički predstavnici trenutačno traže ono što im jamči Ustav Bosne i Hercegovine.

„To je ravnopravnost, odnosno jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. Iz te konstitutivnosti i ravnopravnosti proizlazi pravo na legitimno predstavljanje u onim tijelima u kojima ga Ustav predviđa.“

Naglasila je kako je legitimno razmišljati o drugim modelima političkoga ustroja ako se pokaže da hrvatski narod trajno ne može zaštititi svoja prava.

„Ako se pokaže da hrvatski narod trajno ne može zaštititi svoja prava, kao što se pokazuje posljednjih godina, onda je sasvim legitimno razmišljati o drugim modelima političkoga promišljanja o tome kako se zaštititi“, kazala je.

Na pitanje uključuju li ti modeli i treći entitet, odgovorila je:

„To je jedna od opcija – treći entitet, više entiteta ili različiti modeli ustroja prema kojima bi Federacija trebala funkcionirati.“

Izborna jedinica nije isto što i teritorijalna jedinica

Filipović je naglasila kako se u javnosti miješaju pojmovi izborne i teritorijalne jedinice.

„Izborna jedinica nije isto što i teritorijalna jedinica. Predložili smo izmjene i dopune Izbornoga zakona kako bismo osigurali izbornu jedinicu hrvatskom narodu koja bi vrijedila na dan izbora i omogućila Hrvatima da svojim glasovima izaberu svojega predstavnika“, kazala je.

Pojasnila je kako je teritorijalna jedinica potpuno drukčije pitanje koje zahtijeva mijenjanje ustavnih aranžmana.

„To je pitanje koje se ne može dogovoriti ni realizirati bez dogovora sa svima unutar Bosne i Hercegovine“, istaknula je.

Poruka za kraj - Bosna i Hercegovina ima resurse, ljude i mjesto u Europi

Na kraju razgovora Filipović je poručila kako Bosna i Hercegovina ima resurse, ljude i mjesto u Europi.

„Potrebne su nam odgovorne politike koje su u stanju graditi, a ne rušiti. Sa zadovoljstvom ću biti predvodnica jedne takve politike“, zaključila je Darijana Filipović.