Konstitutivnost i legitimno predstavljanje ostaju temelj stabilnosti BiH

Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić govorio je u Dnevniku D Federalne televizije o blokadama europskog puta Bosne i Hercegovine, novom pristupu proširenja EU-a, NATO integracijama, imenovanju novog visokog predstavnika te odnosima Hrvata i Bošnjaka u BiH.

Govoreći o europskom putu Bosne i Hercegovine, Brkić je kazao da se zemlja u proceduralnom smislu i dalje nalazi na točki na kojoj ju je Europsko vijeće postavilo u ožujku 2024. godine.

„Kada je donesena odluka o otvaranju pregovora, nismo otpočeli pregovore i u kontekstu pristupanja Europskoj uniji nismo napravili bitan iskorak. Trebali smo ih iskoristiti pametnije, jer politika proširenja nije uvijek politika o kojoj Europska unija razgovara.“

Podsjetio je kako su političke krize i dnevnopolitička prepucavanja usporili europski put.

„Nisu se trebala dogoditi uvjetovanja i stvaranje kriza na državnoj razini, čemu smo svjedočili cijelu 2025. godinu. Svaki pokušaj da se pitanje zakona o sudu, zakona o VSTV-u i imenovanje glavnog pregovarača nađe na dnevnom redu naišao je na otpor i postao dnevnopolitička tema sukobljavanja unutar Vijeća ministara.“

Na pitanje tko snosi najveću odgovornost, Brkić je rekao kako svi partneri na državnoj razini imaju dio odgovornosti, ali da se, kako je naveo, vrlo jasno može detektirati tko zbog dnevnopolitičkih razloga i predstojećih izbora blokira europski put.

Glavni pregovarač i europski zakoni

Govoreći o imenovanju glavnog pregovarača, Brkić je kazao da je njegova stranka spremna odmah podržati imenovanje na principima inkluzivnosti i supsidijarnosti.

„Mi smo spremni odmah, bezuvjetno, na principima inkluzivnosti i supsidijarnosti, da dođe do imenovanja glavnog pregovarača na temeljima već jednog džentlmenskog sporazuma koji postoji.“

Ipak, smatra kako je BiH vrlo blizu izbora i da vjerojatno neće biti dovoljno političke volje za imenovanje pregovarača iz reda srpskog naroda.

„Mislim da smo preblizu izborima i ne mislim da će u prvom redu stranke Trojke biti spremne da imamo pregovarača iz reda srpskog konstitutivnog naroda ili pregovaračicu koja bi mogla osigurati da bilo koju odluku koju primi u ime BiH provede cjelokupno na teritoriju BiH.“

Objasnio je da BiH može nastaviti eksplanatorni screening i bez glavnog pregovarača, ali da će on biti neophodan kada počne stvarna tehnička faza pregovora.

„Glavnog pregovarača moramo imati u trenutku kada se bude održavala prva međuvladina konferencija. Tada počinje tehnička faza pregovaranja, tada počinje stvarni posao preuzimanja pravne stečevine Europske unije.“

Komentirajući francusko-njemački non-paper o faznoj integraciji zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije, Brkić je kazao kako je krajnji cilj i dalje punopravno članstvo u Europskoj uniji.

„Sada se radi o tome da se da mogućnost kandidatima, kada ispune ono što je zadano, da se mogu fazno integrirati u pojedine segmente Europske unije, od slobode kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. Budući kako nismo otvorili pregovore, to za nas u metodološkom smislu ništa ne znači.”

NATO put i politički konsenzus

Govoreći o NATO integracijama, Brkić je podsjetio da se BiH formalno nalazi u Akcijskom planu za članstvo.

„Mi jesmo, uvjetno rečeno, stepenica do članstva. Ali taj put može se razvući na određeni broj godina iz prostog razloga što NATO želi primiti BiH na temelju odluke i unutarnjeg konsenzusa u BiH.“

Naglasio je da političke odluke o članstvu ne mogu biti donesene bez dogovora unutar zemlje.

„Ta politička odluka kada će doći do punopravnog članstva leži prvo na nama, unutar BiH, a ja osobno vjerujem i radim da na temelju konsenzusa dođemo do toga.“

„Ured visokog predstavnika više nema smisla“

Komentirajući proces izbora novog visokog predstavnika, Brkić je kazao kako svoju procjenu temelji na komunikaciji nakon sjednice PIC-a i razgovorima s akterima uključenim u proces.

„Moj stav je da 31 godinu nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma Ured visokog predstavnika uistinu nema više smisla. Mislim da tko god to bio zasigurno neće imati izvršne bonske ovlasti na svom raspolaganju kao što je to bio do sada slučaj i vrlo vjerojatno će imati vrlo ograničen vremenski rok kada će se donijeti odluka o zatvaranju Ureda visokog predstavnika.“

Kao jedno od mogućih rješenja naveo je i fizičko izmještanje OHR-a u Brisel.

„Fizičko izmještanje ureda u Brisel i stavljanje u okvire europskog puta donijelo bi više mogućnosti za interni dijalog, dogovor, razgovore i pokušaj razumijevanja.“

Odnosi Hrvata i Bošnjaka i pitanje jednakopravnosti

Govoreći o položaju Hrvata u BiH, Brkić je rekao da i u Hrvatskoj i u međunarodnim institucijama postoji percepcija kako Hrvati nemaju jednak status u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.

„Sve dok imamo činjenicu da mnogobrojniji narod unutar Federacije, Bošnjaci, mogu izabrati člana Predsjedništva Hrvatima, to govori da nismo jednakopravni.“

Smatra kako pitanje položaja Hrvata predstavlja i pitanje stabilnosti Bosne i Hercegovine.

„Ako je na tom tronošcu jedna noga klimava ili joj želite uskratiti prava ili podjednaku veličinu, taj tronožac odmah postaje nestabilan.“

Govoreći o odnosima Hrvata i Bošnjaka, Brkić je poručio da je potrebno više političke hrabrosti i mudrosti kako bi pitanje jednakopravnosti Hrvata postalo dio političkog mainstreama.

„Bili smo u Neumu blizu, bili smo travanjskim paketom blizu, bili smo zadnjih 20 godina jako blizu svih tih dogovora koji bi, prema mom mišljenju, duboko stabilizirali odnose u BiH.“

Propuštene prilike je teško nadoknaditi.

„Zamislite kakva bi BiH bila da se Travanjski paket implementirao. Ja mislim da bi BiH bila zemlja ispred Crne Gore na putu ka EU. Plašim se kako će propuštene prilike, ostati propuštene. Kada imate veći fokus i veću potporu međunarodne zajednice na jedno pitanje i njegovo rješavanje unutar BiH, to se ne ponavlja tako često.“

Izvor: federalna.ba