Vijesti Node

Intervju: dr. Dragan Čović - 'Kad bi Hrvati nestali s političke scene, došlo bi do podjele BiH na srpski i bošnjački dio'

Malo se toga promijenilo od završetka rata u BiH. Zvuk pušaka i topova zamijenili su verbalni ratovi srpske, bošnjačke i hrvatske strane. Hrvati kao najmalobrojniji narod u najlošijoj su poziciji, Bošnjaci su im nametnuli člana Predsjedništva na zadnjim izborima. Gotovo godinu dana kasnije nema državne vlasti, a sporazum koji su o tome potpisali čelnici nacionalnih stranaka Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik osporen je.

Je li propao sporazum potpisan s Dodikom i Izetbegovićem i koji su razlozi za to?

Mislim da nije propao. Trebamo raditi i stvarati ambijent da se sporazum provede u cijelosti jer je načinjen kao cjelina sastavljena od 7-8 ključnih elemenata funkcioniranja bosanskohercegovačkog društva u vremenu ispred nas. Tu su stvari od vanjske, unutarnje, ekonomske politike. Doista je kompletan. Zato sam uvjeren da nećemo sklapati nove dogovore jer se radi o kompromisu o puno tema.

A razlozi?

U pitanju su različite taktike u ostvarenju nekih kratkoročnih planova i politika ljudi koji su dobili šansu da oforme vlast. Nakon dogovora, bošnjačka, odnosno sarajevska politika iskoračila je i stvorila krizu, uvjerena da će tako zaraditi poene. Očekivali su snažnije reakcije, ali one su izostale. Zato im ne preostaje ništa drugo nego oformiti vlast.

Nije ovo prvi sporazum koji je osporen, propali su i oni kojima se pokušalo zaustaviti rat...

Točno je to što kažete. Od devedesetih postoje deseci sporazuma koji su potpisani, a za nekoliko dana potpisi su povučeni. Čak i oni dani uz nazočnost međunarodne zajednice i s jamstvom tri strane. Nije dobra situacija da se ne provodi potpisano. To potiče nepovjerenje.

Blokiran je izbor novog Vijeća ministara zbog predaje dokumenta vezanog za NATO. Je li moguć kompromis između srpske i bošnjačke strane?

Nisu tu dvije strane. Nije samo bošnjačka i srpska, nego je tu i hrvatska strana. Predstavnici politika triju naroda.

Mislio sam na problem...

Evidentno je da je to godišnje izvješće, koje se veže uz NATO, korišteno kao alat za blokade. To je tehničko pitanje koje se nameće kao političko. Slična se mantra ponavljala i u vezi s vojnom imovinom pa se prestalo govoriti o tome. Za mene je ključno da smo u sporazumu kazali da se suradnja s NATO-om nastavlja i da se trebaju poštovati sve odluke. Naši dugoročni ciljevi, NATO i EU, ne bi se trebali na bilo koji način stavljati kao uvjet za uspostavu vlasti.

Koliki je problem u BiH to što su Bošnjaci izabrali dva člana Predsjedništva i Hrvate odmaknuli od mogućnosti kreiranja vanjske politike te utjecaja na međunarodnu zajednicu koja ima važnu riječ u BiH?

Hajdemo ovako postaviti pitanje, prošla je godina dana od izbora, dva su člana Predsjedništva izabrana glasovima Bošnjaka i što se promijenilo? Jesu li kao članovi Predsjedništva zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova bilo što kreirali u predstavljanju BiH u svijetu?

Pa odgovorite, jesu li?

Apsolutno ništa. Odgovorno to tvrdim. Mi stalno imamo istupe pojedinaca do čijih riječi nitko i ne drži. To je poraz cijele BiH, ne samo Hrvata koji ondje nemaju svoj glas. Zato je ključno ustrojiti BiH kako bismo mogli artikulirati tri konstitutivna naroda u jedinstven glas. S druge strane, međunarodno okruženje koje djeluje u BiH posve je nezainteresirano za ono što se ovdje događa. Ali da skratim – ni iz jedne institucije koja predstavlja BiH danas nema ništa što bi se moglo prepoznati kao zajednička međunarodna politika u BiH.

Kome odgovara zastoj BiH?

Nikome to ne može odgovarati.

Ali čini se da postoje politike koje vjeruju da će izvući dobit?

To može biti računica nekih nazadnih politika koje vjeruju da će, igrajući na vrijeme, za 10 godina jednog naroda nestati ili da će bitno oslabiti njegove političke opcije. Mnogi će kazati da to danas odgovara političkom Sarajevu, ili bošnjačkoj sceni. Mislim da i njima to stvara golemu štetu. Ne možete na krizama koje su dugoročno postavljene polučiti uspjeh. Ekonomsko će zaostajanje biti zajedničko svima, kao što sada imamo “političku recesiju”.

Imaju li tri naroda suglasnost oko bilo kojeg strateškog pitanja važnog za BiH?

Jasno je da nema suglasja. Ako nemate suglasje oko toga kako imenovati Vijeće ministara BiH, onda nećete ništa drugo dogovoriti. Imali smo šansu ova dva-tri mjeseca iskoristiti za stvaranje novih odnosa. Sljedeće godine mogli biste se snažnije pozabaviti ekonomskim i socijalnim problemima, budući da se najavljuje dolazak recesije, a to će onda dovesti do brojnih iskušenja. U biti to znači gašenje radnih mjesta, novu ekonomsku krizu. Već danas imate usporavanje u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji. Pitanje je i što će donijeti Brexit. Stavljajući to u kontekst naših unutarnjih problema, stvari samo mogu dodatno eskalirati.

Iz Sarajeva vas se prikazuje kao nekoga tko drži svijeću srpskoj strani, a katkada i ruskim čovjekom. Što je istina?

Da pitanje niste tako postavili, moglo bi ga se smatrati naivnim i smiješnim.

Zašto to govorite?

Pa zato što se ponavlja već godinu do dvije bez ijednog argumenta. No, ako to uporno ponavljate, stvara se taj stereotip. Ako, međutim, neovisno o tome pogledate broj susreta dužnosnika HDZ-a i Hrvata s predstavnicima politika u BiH i okruženju, vidjet ćete da baš nikaka uporišta za takvo što nema. Najmanje se dva-tri puta više susrećem s gospodinom Izetbegovićem i Radončićem nego što je to slučaj s gospodinom Dodikom ili Šarovićem. Ali istina je da svaki susret s predstavnicima Srba privlači golemu pozornost medija, a kad imate iste takve susrete s bošnjačkim predstavnicima, onda to nije slučaj. Identični su pokušaji vezivanja uz rusku politiku, a naročito su spominjane investicije. A znate što je istina?

Što?

Mi nemamo nijedan rubalj ili euro takvih investicija. Ja bih volio da imamo jer bismo bili prepoznati kao područje u koje vrijedi investirati.

Dobro, na kojoj je onda poziciji hrvatska politika?

Naša politika krajnje je uravnotežena između političkog Sarajeva i političke Banjaluke. I nastavit će se na identičan način. Nećemo se nikome pravdati, nego tražiti put da stabiliziramo BiH. Naša je filozofija promišljanja uređena pravna država BiH. Samo u takvoj državi najmalobrojnijem će narodu biti dobro.

Gledate li u Moskvu ili u Bruxelles?

Naše primarno odredište su Bruxelles i Washington. Hrvati zbog toga najsnažnije naglašavaju euroatlantski projekt. Naravno da realno procjenjujemo i utjecaj Berlina, Istanbula i Moskve, odnosno Pekinga i njihovu ekonomsku i političku snagu.

Tražite ravnopravnost Hrvata, a na izborima Bošnjaci izaberu člana Predsjedništva, tražite novi Izborni zakon, a na to dobijete zahtjev za ukidanje ravnopravnosti Hrvata u Ustavu te se inzistira na dominaciji većine. Kako pronaći rješenje s Bošnjacima?

Mi ne smijemo odustati od svojih zahtjeva makar oni bili i mikrozahvati. Za nas nema uopće razgovora bez legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda na svim razinama. Nekada smo imali ambicije napraviti mnogo veće iskorake s izmjenama Ustava, ali to sada nije realno. Ovakvo stanje nikome ne odgovara i morat ćemo naći kompromis oko toga, prije svega s bošnjačkim predstavnicima. Moramo provesti odluke sudova koje su donesene, ali one ne smiju biti zapreka. Na tisuće odluka Suda u Strasbourgu nisu provele ni zemlje članice EU.

Što je s prijedlogom građanske države?

Radi se o prijedlogu bošnjačke strane i njima bliskih stranaka. Ovdje je apsolutno neprimjenjiv. Želim otvoreno reći da smo mi za građansko društvo koje će štititi najviše standarde prava i sloboda. Ali istina je i da smo podijeljeno društvo, a zbog svih tih razlika jedino se može upravljati kroz federalizam. Nije to naša izmišljotina. To je EU, to je Europa i njezine složene države. Tri konstitutivna naroda jednostavno moraju biti jednakopravna. Igra na kartu brojnosti i “građanstva” kako bi se osigurala dominacija jednog naroda neprihvatljiva je i rizična za BiH. U biti, mi smo za punu jednakopravnost hrvatskog naroda zajedno s druga dva. Bez političkog, konstitutivnog, jednakopravnog hrvatskog naroda nema BiH. Dogodi li se da hrvatski narod nestane s političke scene, bojim se da će tada put za podjelu BiH biti posve otvoren između druga dva naroda.

Vraća li se SAD snažnije na Balkan s posebnim predstavnikom Matthewom Palmerom?

Gospodin Palmer stari mi je poznanik. U posljednje dvije-tri godine susreli smo se barem pet ili šest puta. Dobro razumije odnose i mi dobro razumijemo njegova stajališta. Volio bih da imamo intenzivniju komunikaciju s administracijama koje imaju mogućnost ubrzanije mijenjati stvari. Nakon imenovanja nove Europske komisije bilo bi važno imati usklađene napore. Mi ćemo snažno zagovarati put u EU i NATO. Tu je i pravna država, borba protiv kriminala i korupcije. To je temelj za nove investicije.

Što očekujete od nove Europske komisije?

Najprije bih želio čestitati gospođi Šuici na imenovanju za potpredsjednicu Komisije. Veseli me i struktura svih drugih povjerenika jer je angažiran dovoljan broj osoba koji razumiju BiH. Posebno će biti važno predsjedanje Hrvatske Vijećem EU, kako bismo napravili iskorak. To je velika prigoda za BiH, ali i za bosanskohercegovačke Hrvate kao narod.

Postoji li opasnost da BiH postane hotspot za migrante?

Ona je to već odavno. Problem je što mi nemamo državne infrastrukture i administracije koja se može nositi s tim problemom. Da budem precizniji, nemamo jedinstvenu politiku. Zna li danas itko kakav je stav BiH o tom pitanju? To je poraz. I dalje imate otvorenu granicu na istoku. Kad smo prije godinu dana pokušali promijeniti zakon kako bismo mogli nadzirati te procese, za to nije bilo volje. Evidentno je cilj bio napraviti prolaz kroz BiH, samo je pitanje kakve tko ima skrivene želje. To će biti jedno od ključnih pitanja kojim ćemo se mi morati baviti sljedećih godina.

Maloprije ste spomenuli Zagreb. Može li RH pomoći u boljem razumijevanju položaja Hrvata u BiH i BiH u EU?

Možemo biti zadovoljni komunikacijom koju imamo sa svim razinama vlasti; od Ureda predsjednice i premijera, do Sabora RH. Mi uvijek tražimo, ne da se nešto učini za Hrvate, nego za BiH. Činjenica je da je Europska pučka stranka najvažnija grupacija i predvodnica procesa, a gospodin Plenković jedan je od ključnih autoriteta u EPP-u. To je velika šansa za nas. Najvažniji zagovornik euroatlantskog puta upravo je RH. Bojim se da druge snage, ali i članice EU, ne žele proširenje. Uz to će RH u sljedećih godinu-dvije tek vidjeti prave rezultate mukotrpnog rada. Posebno je to važno u smislu snažnog investicijskog ciklusa. Ova je vlast uspjela prebroditi velike gospodarske udarce. Brojni su procjenjivali da će Hrvatska pokleknuti, imati milijarde obveza. Nisu to samo Agrokor ili brodogradilišta. Hrvatska doživljava transformaciju i posve sam siguran da će se taj put nastaviti.

Hrvatska je nedavno izdvojila 25 milijuna kuna...

Taj novac ne predstavlja puno kada se promatra novčano. Međutim, to je mnogo više. Mnogo vrednije od toga je da imamo partnera na kojega se možete pozvati, koji vam može otvoriti vrata Bruxellesa ili na drukčiji način predstaviti poziciju i hrvatskog naroda u BiH.

Je li moguće završiti rat između Srbije i Hrvatske, odnosno Srba i Hrvata?

To će se morati vrlo brzo stabilizirati. Ne radi se o medijskim incidentima. Postoji strategija koja se nametnula da se stalno držimo na nišanu, da se urušava postignuta razina odnosa i da se sve ponovo vraća na devedesete. Nitko od toga nema koristi, pogotovo ne Hrvatska. RH iz toga mora izaći. Ona je pobjednica jednog procesa, dobila je svoje zasluženo mjesto. Uskoro će predsjedati Vijećem EU i nema nikakve koristi od toga da se vrti u 90-im godinama. Kada razgovaram s gospodinom Plenkovićem i drugim kolegama iz RH, uvijek naznačim da Hrvatska treba nastaviti unapređivati dostignute standarde. S druge strane, nastojim pomoći da se promijene odnosi i naprave iskoraci. Hrvatima u BiH to je također jako važno.

Koga ćete poduprijeti na predsjedničkim izborima i što bi eventualno značio zaokret na Pantovčaku za Hrvate u BiH?

Neupitno je i to je suština – kandidat HDZ-a RH bit će i naš kandidat za ove izbore. Učinit ćemo sve, kao sestrinska politička opcija, da imamo isti program kad su u pitanju predsjednički i sljedeći izbori za Sabor. Vjerujem da ćemo tu mnogo više učiniti nego što smo to pokazali na izborima za Europski parlament. Izborom gospođe Kolinde Grabar-Kitarović kao prve osobe HDZ-a za ove izbore mi smo dobili vrlo jasnu smjernicu kako se treba ponašati. U tom smislu ćemo se pripremati i duboko vjerujem da će HDZ imati svog predsjednika.

Poziciju nastojite objasniti kroz platformu Hrvatskog narodnog sabora, no neki kažu da je to samo udruga. Što je HNS BiH?

HNS je krovna politička institucija Hrvata u BiH. HNS danas vrlo jasno artikulira stav legitimnih političkih predstavnika kroz djelovanje Glavnog odbora i Predsjedništva. To je značajan iskorak i danas nas nitko tko se bavi politikom ne može zanijekati. Pokušalo se na stotinu različitih načina oslabiti mu ulogu, ponovno ga podijeliti. Bez uspjeha. Unatoč tome što je HDZ uvjerljivo pobijedio na posljednjim izborima, mi smo željeli okupiti sve zajedno. HNS je prepoznat u Hrvatskoj i u međunarodnoj zajednici. Upravo mislim da je HNS bio uzor na koji se način okupila politika Bošnjaka oko SDA. Slično se dogodilo i kod Srba.

Posljednjih mjeseci bilo je više prosvjeda zbog gašenja Aluminija, problema u zdravstvu... Najavljuje li se vruća jesen?

Neke opravdane zahtjeve pokušalo se zlorabiti kako bi se izvorište krize prebacilo među Hrvate te zamaskirati vlastita iskušenja. Ponajprije se tu radi o političkom Sarajevu. Misli se da je tako najlakše usmjeravati frustracije. Oprezni smo prema svemu što se radi, jer nije riječ o hiru, nego o dijelu jedne projekcije. Problemi u Aluminiju su se nastojali iskoristiti za takvo što. Nema tko se nije petljao iz tih centara moći. Postoje timovi kojima je cilj izazvati nerede i bunt prema hrvatskoj politici, ako ne ove jeseni, onda sigurno na proljeće. Nekoliko ljudi to radi i u Mostaru. Nastojat ću da javnost sazna tko su i zašto to rade. Njihova je zadaća podijeliti HNS, nakon čega bi iznova trebale krenuti optužbe o tome da HDZ vodi politiku srednjeg vijeka kako bi se realizirala politika dominacije političkog Sarajeva. To se nikada neće dogoditi.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović sudjelovao je, zajedno s dužnosnicima Republike...
Na sastanku održanom u Banja Luci 6. prosinca lideri Hrvatske demokratske zajednice BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata dr. Dragan Čović i...
U radnom posjetu Županiji Posavskoj, nakon sastanka u općini Domaljevac Šamac,  predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne...
Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović danas se sastao sa Stjepanom Piljićem, načelnikom...