Vijesti Node

Intervju: Zamjenik ministra vanjskih poslova i međunarodni tajnik HDZ-a BiH Josip Brkić - U istoj ravni za EU ‘Sejdić - Finci’ i presuda ‘Ljubić’

Ubrzo nakon što je objavljeno mišljenje Europske komisije, nekoliko političkih predstavnika predstavilo je to kao vlastiti uspjeh ili potvrdu ispravnosti politike koju vode. Bilo je to klasična podvala jer je ovaj dokument, ali i analitički dio koji slijedi, kombinacija sveobuhvatnih mjera koje treba provesti, a ne politički švedski stol. Zamjenik ministra vanjskih poslova i međunarodni tajnik HDZ-a BiH Josip Brkić u intervjuu za Večernji list ističe da je BiH dobila ulaznicu za europsko društvo.

Kako komentirate sam sadržaj mišljenja koje je dostavljeno BiH s obzirom na različite interpretacije koje smo mogli čuti?

- Ovo je vrlo konkretan i izravan idući korak pristupanja BiH u EU. Idemo sada stvari staviti u retrospektivu. U 2016. podnesen je zahtjev za članstvo, nakon toga Europsko vijeće (EV) zadužilo je Europsku komisiju (EK) da izradi mišljenje. Kao temelj za izradu mišljenja bila su pitanja na koja je BiH odgovorila kroz Mehanizam koordinacije. Ovo mišljenje je upravo odgovor na pitanje Europskog vijeća koliko je BiH spremna za članstvo, odnosno da odgovori na onaj zahtjev za članstvo koji je podnesen 2016. godine. Ja ga vidim kao refleksiju stanja u BiH i kao listu potrebnih reformi koje treba završiti kako bi se otpočeli pregovori o članstvu. Politikantski bi bilo izvlačiti bilo koju preporuku koja je dana u mišljenju. Mišljenje je integralan, po meni, više tehnički nego politički dokument. Sada očekujemo političku poruku EV-a jer zemlje članice donose odluku hoće li biti ili neće kandidacijskog statusa. Za mene je iznimno važno da od svih preporuka ne postoji neka koja je važnija kako bismo napravili sljedeći korak i otvorili pregovore o članstvu.

Neki kažu da je mišljenje uvjetno, a posebno je važna rečenica u kojoj se poziva na uspostavu vlasti jer bez toga nema uopće bilo kakvih sljedećih koraka?!

- To je povjerenik Hahn u više navrata, i u Sarajevu kad je dolazio, jasno artikulirao, kao i na press-konferenciji kada je s gospođom Mogherini predstavljao paket proširenja, a time i mišljenje za BiH. Uspostava vlasti je nulti uvjet da zemlje članice raspravljaju o mišljenju. Čak to i stoji u posljednjem odlomku, gdje Europska komisija preporučuje Vijeću da raspravi o mišljenju onda kada se uspostavi vlast u BiH. To se, po meni, odnosi na Vijeće ministara jer ta je institucija partner Europskoj komisiji i EU. Vijeće ministara je lice BiH prema vani.

Jesu li se, po vama, BiH i njezine tri dominantne zajednice sada našle na svojevrsnom raskrižju između onih koji su opredijeljeni za EU, odnosno protiv njega?

- Mišljenje EK je prvi put BiH tretiralo naspram kopenhagenških kriterija, jednako kao što i sve druge zemlje jugoistoka Europe koje danas imaju status kandidata vode pregovore ili su dobile preporuku za otvaranje pregovora za članstvo. Kriteriji su za sve isti. Do nas je i na nama kako ćemo razumjeti te preporuke i koliko ćemo energije uložiti da ih provedemo.

Niste do kraja odgovorili na moje pitanje i bit ću jasniji. Hoće li ovaj proces približavanja EU dati odgovore kako se tri jasne nacionalne politike odnose prema ostvarenju onog vanjskopolitičkog cilja?

- Kada se podnosio zahtjev 2016. godine, pojedini politički lideri iz BiH govorili su da je to preuranjeno. Međutim, ovo mišljenje je potvrda upravo ispravnosti politike da se tada preda zahtjev. Nije tajna kako su predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović i hrvatski dužnosnici najviše inzistirali na euroatlantskom putu BiH.

Kako onda tumačite izjavu gospodina Komšića, nelegitimnog člana bh. Predsjedništva, koji kaže da je ovo poraz politike HNS-a?

- Moja je preporuka da se ipak pročita mišljenje, ali i analitički dio mišljenja. Kao što rekoh, ne postoji nijedna preporuka koja je važnija od druge. Sve ih treba ispuniti.

Što pri tome mislite?

- Pa da treba ispuniti sve uvjete...

Ali gospodin Komšić tvrdi da treba provesti samo presudu “Sejdić - Finci”?!

- Upravo sam htio reći da ispunjavanje uvjeta koji se navode u političkom portfelju vladavine prava jesu i provedba presuda Ustavnog suda BiH koje se odnose na presudu u predmetu “Božo Ljubić” i u istoj su ravni kao što je ispunjavanje presude Europskog suda za ljudska prava. “Sejdić - Finci” je spomenut, ali ne zaboravimo da ima drugih presuda Europskog suda koje se odnose na BiH. To, međutim, ne znači da ih ne treba ispuniti ako nisu spomenute.

S obzirom na količinu preporuka, jasno se sugerira na potrebu izmjena Ustava BiH. Možda će zvučati i pomalo apsurdno, ali može li se bez SAD-a, kao tvorca Daytona, nastaviti europski put BiH?

- U procesu pristupanja EU nijedna država nije postala punopravna članica dok nije, ili tehnički ili politički, promijenila neki dio svoga temeljnog pravnog akta. Mišljenje koje je dao EK jasno govori da će se u određenoj fazi morati promišljati o nadogradnji ustavnih rješenja unutar BiH. Prvenstveno kroz koncept mogućnosti provedbe europske pravne stečevine. SAD je bio jedan od sukreatora Daytonskog mirovnog sporazuma. Ako bi trebalo ići u šire promjene Ustava, onda će trebati širi konsenzus u BiH, ali i, naravno, potpora partnera koji su sudjelovali u izradi Mirovnog sporazuma i aneksa 4. Ali, prije svega, najveći je dio do nas. Postoji mnogo stvari koje se mogu i moraju raditi prije nego se dođe do rješenja koja zahtijevaju zadiranje u ustavnu tematiku.

Donekle se između redova iz dijela političkog Sarajeva želi poslati poruka kako bi Hrvati trebali biti gubitnici na kraju procesa reformi koje vode europskim integracijama. Kako vi to tumačite?

- Nemoguće. Iz jednostavnog razloga što je mišljenje EK poručilo što treba napraviti, ali ne i kako. Na nama je da se dogovorimo kako ih provesti u djelo. I teza da Hrvati mogu biti gubitnici u europskim integracijama sama je po sebi proturječna jer su najsnažniji zagovornici europskog puta. Dapače, inzistiramo na ispunjenju uvjeta.

U mišljenju EK navodi se kako BiH nije suverena država zbog OHR-a, ali i da se treba riješiti status sudaca stranaca u Ustavnom sudu. Što vam to govori?

- Sve što se nalazi u mišljenju EK, od političkih, gospodarskih i ostalih kriterija, ima jednaku težinu. Ja to doživljavam kao zadaće koje treba ispunjavati. Pitanje stranih sudaca i OHR-a nije od jučer. Znaju se uvjeti za njegovo gašenje.

Vidite li s obzirom na dosta sumorno poslijeizborno razdoblje, ipak prostora za postizanje dogovora i političke kompromise o ispunjavanju ovih preporuka?

- Upravo je sada vrijeme da se s riječi krene na djela i vidimo tko je iskreno zainteresiran za članstvo BiH u EU, za ukorjenjivanje europskih vrijednosti. Poanta je da je sve do nas. Mi trebamo naći način za provedbu preporuka EK.

Dio komentara koje smo mogli čuti o mišljenju EK-a jest i da bi moglo u slučaju nepostizanja dogovora potaknuti euroskepticizam kako među političarima, ali i građanima?

- Do sada, barem deklaratorno, velika većina građana BiH, pripadnici svih triju naroda, davala je potporu članstvu u EU s oko 80 posto. Naravno da se protekom vremena i razvlačenjem procesa pristupanja EU otvara prostor drugim akterima za jačanje utjecaja. Stoga očekujem da se što žurnije krene s ispunjavanju preporuka koje imamo u mišljenju. Do sada se najboljim pokazalo da se kroz unutarnji dijalog i konsenzus donose odluke u BiH i onda nastupamo prema Europskoj komisiji.

Koliko je važna uloga Hrvatske i aktualnog premijera Andreja Plenkovića u proširenju EU na jugoistok Europe, a napose za BiH u ovoj fazi pregovora?

- Kada govorimo o mišljenju, posebno će za BiH biti važni prijatelji u EV-u koji će donijeti odluku o kandidacijskom statusu. U mišljenju stoji da EK preporučuje EV-u razmatranje mišljenja nakon uspostave vlasti. Europsko vijeće može, ali i ne mora, jer to ovisi o tome koliko smo važna tema, to mišljenje razmatrati. Zbog toga nam je sada važan svaki prijatelj unutar Europskog vijeća, a najboljeg prijatelja unutar EV-a BiH upravo ima u Hrvatskoj. Kako zbog Hrvata s dviju strana granice, ukupnih odnosa tako i razumijevanja potrebe bržeg priključenja BiH u EU.

Kakva su vam očekivanja od budućih tijela Europske unije u pogledu odnosa prema BiH s obzirom na odnos snaga u Europskom parlamentu?

- Najvažnije je da su u Europskom parlamentu većinu zadržale mainstream političke stranke pučana, socijalista i liberala. Sve tri grupacije uz poštivanje kopenhagenških kriterija ne vide problem u proširenju. Arhitektura buduće Europske komisije može biti povoljna za proces proširenja. Dakle, neće biti do Europske komisije, nego do nas i do energije koju ćemo uložiti u ispunjavanju preporuka Komisije, a manje u politikanstvo i unutarnja prepucavanja.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović nazočio je danas u Širokom Brijegu na proširenoj...
Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović nazočio je večeras predstavljanju monografije „Pola...
Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović danas je u Širokom Brijegu nazočio svečanom otvaranju...
Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović nazočio je sjednici Županijskog odbora HDZ-a BiH...