Povećanje kvalitete i konkurentnosti obrazovnog sustava
Znanost i obrazovanje kao temeljni kapital svakog suvremenog društva za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ključni su u provedbi jačanja nacionalnih i kulturnih vrednota te ekonomskog razvoja. HDZ BiH provodit će javne politike koje će pridonijeti razvoju znanosti i poboljšati organizaciju i kvalitetu obrazovanja u općinama i županijama s većinskim hrvatskim stanovništvom, odnosno u školama i na sveučilištima koji nastavu izvode po hrvatskom planu i programu i na službenom hrvatskom jeziku.
Problemi na svim razinama obrazovnog sustava u Bosni i Hercegovini jesu poštivanje ustavne nadležnosti, zakonskog reguliranja i sustavnog financiranja.
Prioriteti HDZ-a BiH u idućem razdoblju (predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje) uključuju: osiguranje kvalitete obrazovanja revizijom i razvojem postojećih nastavnih planova i programa i praćenjem i evaluacijom procesa u predškolskom, osnovnom i srednjem odgoju i obrazovanju, uspostava sustava evaluacije i monitoringa kvalitete procesa u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, razvoj kvalifikacijskog okvira i unapređenje obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja, kontinuirano sudjelovanje u međunarodnim istraživanjima iz područja obrazovanja. Preko nadležnih ministarstava obrazovanja potrebno je intenzivirati rad na stručnom usavršavanju nastavnog i nenastavnog kadra, osiguravanjem širokog spektra dostupnih obuka.
Naš strateški cilj u svezi je s jačanjem uloge visokoškolskih ustanova s nastavom na hrvatskom jeziku, prije svega Sveučilišta u Mostaru, podizanjem kvalitete nastave i znanstvenoga istraživanja, a na međunarodnoj razini intenzivnije sudjelovanje u međunarodnim projektima. Ključno je osigurati da se visokoškolsko obrazovanje temelji na ishodima učenja kroz sve tri razine studija (preddiplomski, diplomski i doktorski studij), u skladu s potrebama zajednice, gospodarstva i razvitka društva.
Transformacija javne uprave
Institucije javne uprave imaju temeljnu ulogu u utvrđivanju odgovarajućih poticaja, smanjenju nesigurnosti i omogućivanju dugoročnog blagostanja sveukupnom stanovništvu i društvu jedne zemlje. Uloga javne uprave počiva na načelu da pruža zadovoljavajuću razinu usluga stanovnicima, da je prilagodljiva na promjene i da je u službi gospodarskog sektora.
Neki od osnovnih ciljeva na kojima BiH mora intenzivno raditi u idućem razdoblju tiču se automatizacije i digitalizacije javnih usluga povećanjem broja automatiziranih i digitaliziranih procesa i usluga javne uprave, kao i poticanjem projekata iz domene e-Uprave kako bi se unaprijedio proces informiranja, komunikacije i transakcija između institucija, građana i poduzeća.
Digitalna transformacija javne uprave težnja je koju ćemo kontinuirano provoditi i nastojati implementirati kroz set projektnih potpora EU-a, ali i drugih međunarodnih razvojnih agencija koje djeluju na području Bosne i Hercegovine.
Iako korištenje internetskih javnih usluga raste, usluge koje se pružaju digitalno vrlo su često tek na osnovnoj razini. Proces digitalizacije mora se iskoristiti za korjenitu promjenu načina interakcije građana, javnih uprava i institucija, pri čemu će se inzistirati na osiguravanju interoperabilnosti među svim razinama vlasti i svim javnim uslugama.
Razvoj digitalnog društva
Osnovne digitalne vještine za sve građane i prilika za stjecanje novih specijaliziranih digitalnih vještina za zaposlene preduvjeti su za aktivno sudjelovanje u digitalnom desetljeću. Napredne digitalne vještine podrazumijevaju puno više od poznavanja osnova informatike ili poznavanja osnova programiranja. Digitalnim osposobljavanjem i obrazovanjem moraju se stjecati specijalizirane digitalne vještine koje će građanima omogućiti zapošljavanje na kvalitetnim radnim mjestima i izgradnju karijere.
U osnovnom, srednjem i visokom školstvu potrebno je osuvremeniti nastavne planove i programe s naglaskom na nastavne jedinice iz STEM područja. Također, potrebno je provesti sustavno preobrazovanje nastavnika za kompetentno izvođenje tih programa. Obrazovni sustav treba pobuditi interes učenika za samostalno učenje i osposobiti ih za proces cjeloživotnog obrazovanja.
Temeljni preduvjet razvoja digitalnog društva kontinuirano je ulaganje u sigurnu, učinkovitu i održivu digitalnu infrastrukturu (fiksnu i mobilnu). Tvrtke će do kraja desetljeća trebati gigabitne kapacitete i podatkovnu infrastrukturu za računalstvo u oblaku i obradu podataka, kao što će ih škole i bolnice trebati za e-Obrazovanje i e-Zdravstvo.
Prioriteti HDZ-a BiH u idućem razdoblju uključuju: razvoj i izgradnju širokopojasne infrastrukture i elektroničkih komunikacijskih mreža velikog kapaciteta, razvoj osnovnih i naprednih digitalnih kompetencija za aktivno sudjelovanje u digitalnom društvu te razvoj digitalnih radnih mjesta.
Energetska učinkovitost i tranzicija na čistu energiju
Ciljevi politika povećanja energetske učinkovitosti jesu ostvarivanje koristi za okoliš, smanjenje emisije stakleničkih plinova, poboljšanje energetske sigurnosti i sniženje troškova energije. To ćemo rješavati kroz zakonodavstvo, definirajući standarde i norme izgradnje infrastrukturnih sustava, energetskih objekata i korištenja uređaja. Najveći je izazov energetska obnova zgrada koja će zahtijevati određena sredstva potpore i angažiranje velikog građevinskog potencijala.
Održiva proizvodnja energije podrazumijeva tranziciju na čistu energiju uz kontinuirano promicanje inovativnih čistih tehnologija i poticanje uvođenja moderne energetske infrastrukture u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. S obzirom na prirodne potencijale ovog područja, uz postojeći hidroenergetski potencijal, obnovljivi izvori energije (OIE) iz sunca i vjetra mogu potaknuti zaokret k održivijim obrascima proizvodnje i potrošnje kao ključnim elementima kružnog gospodarstva. S povećanim korištenjem obnovljivih izvora energije (OIE) raste i potreba za izgradnjom elektroenergetskih prijenosnih i distribucijskih mreža i objekata.
Razvoj buduće elektroenergetske infrastrukture bit će uvjetovan potrebama tržišta električne energije na koje će poseban utjecaj imati buduće razdoblje određeno stopama porasta potrošnje električne energije i vršnog opterećenja sustava, lokacijama i veličinom novih proizvodnih postrojenja, očekivanim prilikama na širem tržištu električne energije (EU i Energetske zajednice) te potrebama da se kroz redovne aktivnosti na revitalizaciji objekata mreže zadrži njihova visoka pogonska spremnost.